Vijesti
Roberto de Mattei – LENJIN: 100 godina smrti jednog od najvećih zločinaca u povijesti
Atmosfera polusjene obavila je stotu obljetnicu smrti Vladimira Iljiča Uljanova, poznatog pod pseudonimom Lenjin, jedne od najkriminalnijih ličnosti u povijesti.
Umro je 21. siječnja 1924. u Moskvi od pareze; rođen je 54 godine ranije u Simbirsku, na zapadnoj obali rijeke Volge. Sin školskog inspektora, Vladimir Uljanov bio je tipičan proizvod one Rusije s prijelaza stoljeća u kojoj je, kako je zapisao Curzio Malaparte, “malograđanski fanatizam varirao od marksističkog liberalizma do Tolstojevog trulog kršćanstva” (Dobri čovjek Lenjin). , Adelphi, 2018., str. 22-23).
Mladost mu je obilježila afera starijeg brata Aleksandra, koji je u svibnju 1887. obješen zbog urote protiv cara Aleksandra III. Vladimir Uljanov, koji je već počeo čitati revolucionarna djela, uvjerio se u pogrešku narodnjaka koji su namjeravali uzdići seljaštvo egzemplarnim terorističkim akcijama. Presudan je tada bio njegov susret s ocem ruskog marksizma Georgijem Plečanovim (1856.-1918.), prognanikom u Švicarskoj.
Marxov učenik kao i pruski strateg Carl von Clausewitz (1780.-1831.), Lenjin je razvio teoriju koja je revoluciju učinila znanošću. U jesen 1895. u Peterburgu je osnovao kružok Osvoboždenie truda (“Oslobođenje rada”) za ujedinjenje revolucionarnih grupa, ali je u prosincu uhićen i odslužio je četrnaest mjeseci zatvora i tri godine u Sibiru. Prognan 1900. preselio se u München i konačno u Zürich, gdje je s Plechanovom i Julijem Martovim (1873.-1923.) osnovao časopis Iskra (“Iskra”) za širenje komunističke ideologije u Rusiji. U knjizi Što učiniti? (1902.), planirao je visoko centraliziranu komunističku partiju koju će voditi “ljudi čija je profesija revolucionarna akcija” (Izabrana djela, Napredak, 947, sv. I, str. 331).
Izbio je Prvi svjetski rat i Lenjin je živio u skromnoj sobi u Spiegalgasse u Zürichu, kada je u veljači 1917. godine revolucijom Aleksandra Kerenskog (1881.-1970.) svrgnut carski režim. Njemački glavni stožer odlučio je poslati “bakteriju crvene kuge” u Rusiju da sruši domaći front neprijateljske vojske. Dana 17. travnja 1917. trideset i dva revolucionarna eksponenta, uključujući Vladimira Ulyanova, napustili su Zürich u “glavnom vlaku” za Petrograd.
Po dolasku u Rusiju, Lenjin je poticao boljševičku partiju da preuzme vlast, teoretizirajući u Državi i revoluciji (1917.) nasilno osvajanje vlasti i diktaturu proletarijata, nakon čega će uslijediti “propadanje” države, tj. spontani prijelaz iz niže u višu fazu besklasnog komunističkog društva.
Kada je u listopadu 1917. boljševička partija, predvođena Lenjinom, uspjela državnim udarom preuzeti vlast, Marxova “jedanaesta teza” Feuerbacha (1845.), prema kojoj zadatak filozofa nije spoznati svijet, nego ga transformirati, činilo se da je povijesno ispunjeno u njegovoj osobi. Nasilje je bio način stjecanja i održavanja moći. 20. prosinca 1917. Lenjin je osnovao Čeku, političku policiju kojoj je povjerio zadaću uništenja buržoaske klase. George Leggett izračunava samo 140.000 pogubljenja koje je izvršila Cheka između 1917. i 1922. (The Cheka: Lenjinova politička policija, Clarendon Press, 1981., str. 467.)
Čeka je bila prva u nizu organizacija – GPU, NKVD, KGB, do sadašnjeg FSB-a – koje su usavršile, ali u biti nisu promijenile svoje metode. Drugo oruđe represije koje je stvorio Lenjin bili su koncentracijski logori za protivnike, zloglasni Gulazi. Do listopada 1923. bilo ih je 315 sa 70.000 zarobljenika, dok su se odvijala spektakularna politička suđenja koja su rezultirala eliminacijom ruske vladajuće klase, časnika, aristokrata, buržoazije i svećenika. Oko 100 biskupa i 10.000 pravoslavnih svećenika je zatvoreno, 28 biskupa i 1215 svećenika strijeljano (Marco Messeri, Utopija i teror. Neispričana priča o komunizmu, Piemme, 2003.). U lenjinističkoj perspektivi, religiju, privatno vlasništvo i obitelj trebalo je iskorijeniti u korijenu. Dana 17. prosinca 1917., nekoliko tjedana nakon osvajanja vlasti, uveden je razvod; abortus je legaliziran 1920.; bilo je to prvi put u svijetu da se to radi bez ikakvih ograničenja.
Proglašenje Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika 30. prosinca 1922. bilo je Lenjinov trijumf. Kada je utemeljitelj SSSR-a umro dvije godine kasnije, izjeden svojom mržnjom, sva je vlast bila centralizirana u rukama Staljina, koji je, podsjećajući na svog druga i gospodara, vodio žestoku borbu protiv dvije fronte: “desne devijacije” Buharin i “lijeva devijacija” Trockog. Obojicu je Staljin ubio zajedno s mnogim njihovim sljedbenicima.
Marx-lenjinizam je bio doktrina Sovjetskog Saveza do njegovog raspada 1991. Čak i u posljednjoj fazi režima, Mihail Gorbačov (1931.-2022.) izjavio je da je ideološki izvor perestrojke Lenjin, inzistirajući na potrebi povratka “kreativnom duhu lenjinizma” i “ponovnog čitanja” Lenjinovih djela kako bi se dublje razumjela lenjinistička metoda (The Common European House, Mondadori, 1989., str. 267).
Tih su godina “teolozi oslobođenja” hodočastili u Sovjetski Savez kako bi štovali mumiju “Svetog” Lenjina, izloženu po Staljinovom nalogu u mauzoleju na Crvenom trgu. Godine 1987., opisujući dugi red čekanja da se vidi “balzamirano tijelo velikog revolucionara”, otac Clodovis Boff nazvao je to “činom istinske pobožnosti, autentičnog štovanja, koje teologu nije teško objasniti”. Nakon promatranja mumije, “svatko u povorci, s očima uprtim u heroja, osjeća se prisiljenim krenuti naprijed s glavama okrenutima unatrag kako ne bi propustio niti jednu kap tog trenutka milosti” (Faith and Perestroika. Liberation Theologians) u SSSR-u, Cittadella, 1988., str. 39).
Nakon samoraspada Sovjetskog Saveza, mit o Lenjinu je zamračen, a tisuće kipova utemeljitelja SSSR-a srušene su diljem postsovjetskog prostora. U Ukrajini je taj fenomen poprimio tako velike razmjere da se naziva Lenjinopad, možda najveći pokret političkog ikonoklazma u 20. stoljeću. Antonella Salomoni, povjesničarka sa Sveučilišta u Bologni, zabilježila je uspon i pad kulta Lenjina kroz povijest njegova tijela i slika (Lenjin u komadima. Uništavanje i transformiranje prošlosti, Il Mulino, 2024.).
Novi car Vladimir Putin svojim prvakom smatra Staljina, a ne Lenjina, ali nije izbacio Vladimira Uljanova iz ruskog Panteona. Lenjinova balzamirana mumija i dalje je odredište hodočašća u srcu Crvenog trga, dok je državni povijesni muzej posvećen utemeljitelju SSSR-a 35 kilometara od Moskve. Što bi se reklo da je nakon 1945. javni prostor u središtu Rima ili Berlina bio rezerviran za Mussolinija ili Hitlera? Ali danas je antikomunizam nestao i sami Putinovi kritičari na Zapadu ga nazivaju “fašistom”, a ne “komunistom”. Komunizam tako nastavlja širiti svoje pogreške svijetom, dok je 18. ožujka 2024. duh Lenjina pratio Putinov govor na Crvenom trgu kako bi proslavio njegov reizbor.
Vladimir Lenjin, na samrtnoj postelji, izjavio je Viktoru Bedeu, bivšem mađarskom svećeniku i njegovom kolegi novinaru u Parizu, “Znaš da će me moja bolest uskoro odvesti u smrt i osjećam se napušten u oceanu krvi beskrajnih žrtava, spasiti našu Rusiju to je bilo neophodno, ali sada je prekasno za promjenu: trebat će nam deset Franja Asiških” (“L’Osservatore Romano”, 23. kolovoza 1924.). Lenjinove riječi, možda jedine ispravne koje je ikada izgovorio, zadržavaju svoju tragičnu relevantnost u Putinovoj eri.
izvor: Roberto de Mattei/Aleteia
Vijesti
HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU
Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.
Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.
Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.
Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene. "Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom". Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.
MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a
URGENT ALERT: Yemen’s Houthis JUST LAUNCHED A MISSILE ATTACK ON A UNITED STATES AIRCRAFT CARRIER IN THE RED SEA
— Matt Wallace (@MattWallace888) May 31, 2024
ALL HELL MAY BE ABOUT TO BREAK LOOSE‼️ (Imagine generated by AI) pic.twitter.com/9Mcw3jXsv4
Vijesti
PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA
Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića
GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.
Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.
Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.
Sudjeluju:
- dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
- Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
- Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
- Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
- Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.
Organizatori promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje će biti u razgovornom formatu radijske emisije.
Prof.dr.sc. Anđelko Milardović
Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.
Vijesti
Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”
Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.
Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.
Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.
Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.
“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.
Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.
WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.
-
Vijesti1 tjedan ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti3 dana ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti5 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti4 dana ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?
-
Vijesti1 tjedan ago
HRVATSTVO u Istri – iz prve ruke… kao i hrvatska stradanja