Connect with us

Društvo

„S margine političkoga spektra“ – Mister „Senf“ uvodi građanski odgoj u škole!?

Published

on

Senf je gusti začin u obliku umaka/namaza koji se proizvodi iz sjemenki biljke gorušice. Da bi se stvorio ovaj začin prvo je potrebno samljeti sjemenke gorušice, te se onda taj prah pomiješati s vodom, octom te drugim tekućinama. Ponekad se u ovu mješavinu mogu dodati još i drugi okusi i začini. Jaki senf može prouzročiti suzenje očiju, ljuti okus u ustima i na nepcu te osjećaj topline u nosnim putevima. Takve vrste senfa mogu također izazvati i alergijske reakcije. Zbog toga se od 2005. godine na svim proizvodima u Europskoj uniji mora označiti ako u sebi sadržavaju senf. Također, navodi se da se senf može koristiti protiv upala, bolova i raka, da je bogat vitaminima i mineralima. Navodi se da su mogući štetni učinci opekline u ustima i jednjaku te želučane smetnje.

Ima različitih vrsta senfa: Smokvin senf, Kruškin senf, Medeni senf, Pivski senf, Ljuti senf, Ideološki senf…. Od nabrojenih najgori i najopasniji je Ideološki senf.

Najava Mistera “Senfa”: “Uvest ćemo građanski odgoj u škole kao izvannastavnu aktivnost”!.

Iz zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje potvrdili su kako je u tijeku ispitivanje interesa škola, učenika, učitelja i nastavnika o provođenju izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje. Ravnateljima je upitnik stigao početkom ovog tjedna, a u Gradu očekuju detaljnije podatke “o broju škola, uključenih učenika, učitelja i nastavnika početkom listopada”.

Građanski odgoj i obrazovanje provodit će zainteresirani učitelji/nastavnici, postojeći zaposlenici škola, i to u okviru svog redovnog tjednog zaduženja. Samim time, uvođenje izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje ne predstavlja dodatni financijski teret za Grad Zagreb, niti Republiku Hrvatsku (plaća učiteljima i nastavnicima isplaćuje se iz državnog proračuna) – tvrdi pročelnica Tatjana Dalić.

Agencija za odgoj i obrazovanje je 10. lipnja 2021. godine dala pozitivno stručno mišljenje!? Stručno usavršavanje nastavnika provest će se tijekom listopada u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Zanimljivo i neodgovorno od Agencije za odgoj i obrazovanje!

Prema sporazumu o koaliciji Možemo! i SDP najavili su kako će građanski odgoj uvesti prema riječkom modelu. Učenici bi se, prema tome zaključku, trebali obrazovati prema “viziji informiranog, aktivnog i odgovornog građanstva pri čemu bi se isticala važnost tolerancije, ljubaznosti, poštovanja prema sebi i drugima, odnosno preuzimanja aktivne uloge u zagovaranju ljudskih prava”. Učili bi kako postati “aktivni i odgovorni građani”, te usvojili vještine “argumentiranja stavova, sudjelovanja u konstruktivnim raspravama, prihvaćanju različitosti, financijske pismenosti, ali i komunikacijske u kontekstu razumijevanja uloga medija”.

Gore navedeno pokazuje da se radi o uobičajenoj lijevo-liberalnoj frazeologiji bez jasnog stave o sadržaju nastave iz predmeta građanski odgoj, bez educiranog nastavnog kadra. Nastavni kadar bili bi zainteresirani učitelji/nastavnici bez obzira na njihove kompetencije! Možemo pretpostaviti da će građanski odgoj predavati podobni lijevo-liberalni idiološki zatucani kadrovi i to prema svom viđenju (rodno- lijeva- liberalna ideologija).

Najavu Mistera “Senfa” kritizirali su Krešimira Miletića (diplomirani socijalni radnik i društveni aktivist), Radovan Fuchs (ministar znanosti i obrazovanja), Vinko Filipović (v. d. ravnatelja Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja), Željko Stipić (šef Školskog sindikata Preporod), Marko Kovačić (znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja) i drugi. Krajem lipnja (26. lipnja 2021.) Zlatko Miliša (istaknuti hrvatski pedagog, sociolog i društveni kroničar) kritizirao je najavu uvođenja građanskog odgoja (vidi poveznicu) koji nije stručan već ideološki.

https://narod.hr/hrvatska/prof-milisa-sdp-i-mozemo-politickim-dekretom-uvode-gradanski-odgoj

“Nametanje građanskog odgoja tretiram kao politički dekret gdje se potire demokratska rasprava. Iva Ivšić, zastupnica Možemo! u Gradskoj skupštini Zagreba dezinformira javnost izjavom da Grad pod njihovim rukovodstvom “nudi nešto novo u obrazovnom sustavu” jer bi oni bi preuzeli isti model iz Rijeke. Gđa. Ivšić sa završenim Kineziološkim fakultetom i zaposlena u razvojnom centru za djecu rane i predškolske dobi nema nikakve kompetencije da bi inicirala ili sudjelovala u implementaciji građanskog odgoja. Ni prva ni posljednja koja ignorira glas struke, eksperata, roditelja, učenika…. Građanski odgoj su prvi uveli u Rijeci, a sada takva inicijativa dolazi od SDP-a u Zadru i gradskih vlasti u Zagrebu.

Krešimir Miletić piše: Ono što sam do sada uspio pročitati o ciljevima ovog i ovakvog građanskog odgoja u Hrvatskoj ili Zagrebu je to da je puno više riječ o ideološkoj indoktrinaciji pod krinkom ‘razvijanja kritičkog mišljenja, tolerancije (…)’ itd., a u smjeru provođenja daljnjeg promicanja rodne ideologije i točno određenog tzv. ‘liberalnog svjetonazora’. (vidi poveznicu).

https://narod.hr/hrvatska/kresimir-miletic-pravi-gradanski-odgoj-trebao-bi-biti-lisen-bilo-kakvih-ideoloskih-osnova

Pravi građanski odgoj trebao bi biti lišen bilo kakvih ideoloških osnova, a svjetonazorske teme prepuštene slobodnom izboru svake obitelji, na što po Ustavu roditelji imaju pravo. Ekstremna ljevica pokazuje izniman interes za obrazovni sustav i nametanje jedne i isključivo usko oblikovane svjetonazorske matrice koja još uvijek uvelike nalikuje na komunistički model obrazovanja koji je tek preuzeo suvremene metode poučavanja (čime se hvali i koristi kao reklamu nečega što je jako ‘in’, ‘suvremeno’), a u srži ostao totalitaran i praktički štetan.

Nitko ne bi imao problem poslati dijete na radionice na kojima bi se poučavalo djecu o aktivnom sudjelovanju u životu zajednice, ali kada se radi o radionicama koje zapravo predstavljaju ‘ljevičarski vjeronauk’ i rodno-ideološku propagandu (redefiniranje temeljnih istina o čovjeku, braku, obitelji, …), onda nema šanse da bilo koje moje dijete u tome sudjeluje. Između ostalog, oni koji se toliko trse za uvođenje građanskog odgoja ostat će zapamćeni kao najveći protivnici referendumskih inicijativa i neposredne demokracije.

Aktere koje oni vide kao ‘poučavatelje’ tolerancije, ljudskih prava i sl. u stvarnosti su izrazito pristrani, jednosmjerni i isključivi zaštitnici samo svojih istomišljenika, a s druge strane su progonitelji, difamatori, zlostavljači i ‘hejteri’ svih onih koji misle drugačije od njih. Primjerice, mnoštvo onih koji se vole identificirati kao zaštitnici žena i ženskih prava, tobožnje ravnopravnosti spolova – iz javnog života bi uklanjali sve žene koje drugačije misle od njih, iste redovito difamiraju, progone, dehumaniziraju i medijski razapinju, javno zagovarajući da se iste treba doslovno isključiti iz bilo kakvog javnog i političkog djelovanja….itd.

Fuchs: Ne vidim razlog za uvođenje ovakvog građanskog odgoja u Zagrebu.

Ministar Fuchs je pojasnio da u Hrvatskoj građanski odgoj postoji kao dio obveznog poučavanja. “Važno je za reći da imamo građanski odgoj kao dio obveznog poučavanja u školama. Imamo ga u kurikulumu koji je usvojen od 2019. godine, tad je donesen i objavljen. U njemu su definirani ishodi učenja koji se postižu kroz predavanja, kroz različite predmete – povijest, zemljopis, hrvatski jezik i tako dalje”

https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/fuchs-gradanski-odgoj-vec-proucavamo-kroz-druge-predmete-2815190

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/tomasevic-bi-uveo-gradanski-odgoj-ali-tko-ce-ga-predavati-nastavnika-nema-dovoljno-a-postojeci-imaju-punu-normu-15098877

https://narod.hr/hrvatska/mozemo-krece-s-ideoloskim-predogojem-djece-tko-vjeruje-da-im-je-cilj-slobodno-i-kriticko-promisljanje

https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/kovacic-gradanski-odgoj-neophodan-ali-je-program-napisan-za-zagrebacke-skole-manjkav-2811214

Postavlja se pitanje i tko će građanski odgoj predavati.

– To uglavnom predaju nastavnici etike, filozofije te politike i gospodarstva koji ne postoje u osnovnim školama. Na kraju će to ispasti da će predavati oni kojima nedostaje satnice, koji nisu nužno intrinzično motivirani ili kompetentni. Nadam se da će Agencija za odgoj i obrazovanje napraviti kvalitetniji program usavršavanja nastavnika ne samo u Zagrebu, a za zagrebačke nastavnike će se očito morati unajmiti edukatori koji će moći prenijeti nastavnicima kompetencije, rekao je Kovačić dodajući da takva edukacija treba trajati godinu dana.

Vinka Filipovića Nastavnici društvenog smjera. Dakle, sociolozi, filozofi, psiholozi, politolozi… No nastavnika tog profila nema dovoljno, pogotovo u osnovnim školama, gdje su profilu nastavnika koji bi uz dodatnu edukaciju bio osposobljen za izvođenje građanskog odgoja najbliži zapravo nastavnici iz povijesti, jer psihologa nema dovoljno. U srednjim školama situacija s nastavnicima društvenih znanosti je bolja, pogotovo u gimnazijama. Ali problem je što i ti nastavnici imaju svoju punu normu već sada”.

Suzana Hitrec (predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja Hrvatske):– Svaki novi sadržaj značajno opterećuje već opterećenu satnicu, pogotovo u srednjim školama, no svaku slobodnu aktivnost za učenike treba podržati. Ključno je pitanje ima li svaka škola kompetentnog i motiviranog nastavnika da to predaje, pri čemu izvannastavne aktivnosti ne ulaze u normu nastavničke satnice.

Riječki model građanskog odgoja!?

Predaju ga nastavnici, uglavnom razrednici, koji su za to, na vlastitu inicijativu, prošli edukaciju. Isto tako, Rijeka je omogućila i besplatno preuzimanje modela građanskog odgoja svima koji to žele pa ga je do sada preuzelo devet gradova te tri županije i uvelo ga u svoje škole. U prošlog školskoj godini u 20 riječkih škola građanski odgoj pohađalo je 470 učenika.

Edukacija nastavnika putem tečajeva stara je partizanska škola za podobne i poslušne. Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj koji je građanski odgoj uveo u osnovne škole još 2016. Godine pa je podatak da je prošle školske godine u 20 riječkih škola građanski odgoj pohađalo 470 učenika je porazan! Zašto nema stručne analize riječkog modela građanskog odgoja? Što to razrednici stvarno pričaju djeci? Predmet se ne ocjenjuje pa je pitanje koliko su djeca zaista naučila i da li su ispravno shvatili predavanja svojih razrednika.

Jasno je da struka nema ništa protiv građanskog odgoja već je protiv ideološkog građanskog odgoja koji će predavati nestručnjaci i ideološki zatucani pojedinci koji će promicati rodno-lijevu-liberalnu ideologiju. Ministarstvo znanosti i obrazovanja mora se postaviti jasnije i odlučnije u sprječavanju nametanja neke ideologije (u ovom slučaju rodno-lijeve-liberalne) u obrazovanju bez obzira je li se ona provodi nastavno ili izvannastavno.

Aktivisti Platforme Možemo bi stravno mogli educirati djecu kako se lijepe plakati, kako se prosvjeduje, kako se laže i podmeće, kako se vrijeđa neistomišljenike, kako se postaje plaćenik Sorosa ili nekog stranog veleposlanstva u Hrvatskoj. Oni imaju dugogodišnje iskustvo u nevedenim radnjama pa bi strvarno mogli educirati djecu o navedenom.

Platforma Možemo, SDP, Glas i drugi žele sve sastavnice Nacionalnog obrazovnog kurikuluma garnirati svojim ideološkim senfom. Zar nije vrijeme da im se kaže DOSTA!.

Dr. Marko Jukić

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Svetište Majke Božje Trsatske

Published

on

By

Svetište Majke Božje Trsatske najveće je hodočasničko svetište u zapadnom dijelu Republike Hrvatske. Prema predaji 10. svibnja 1291. godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji. Na Trsat su je iz Nazareta prenijeli anđeli. Tu se zadržala do 10. prosinca 1294. godine kada je anđeli preniješe u Loreto, pokraj Ancone, gdje se i danas nalazi.

O gradnji crkve razmišljao je Nikola IV Frankapan, a gradnju je započeo njegov sin knez Martin Frankapan, dozvolom pape Nikole V., zavjetujući se franjevcima obvezom gradnje crkve i franjevačkog samostana 1453. godine, na mjestu gdje se prema legendi od 1291 do 1294. godine nalazila Bogorodičina kućica. Nakon izgradnje je doveo franjevce iz Bosanske vikarije.
Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi. Tu su grobovi nekih članova grofovske obitelji Frankopana i grob Petra Kružića, graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta.

Vrlo brzo ovo svetište je postalo hodočasničkim središtem. Nakon velikog požara koji se desio 1629. godine, bilo je potrebno dodatno renovirati crkve i samostan uz nju. Crkva i samostan su obnovljeni ponajviše u baroknom stilu u kojem su prepoznatljivi i danas. Unutrašnjost je također dizajnirana baroknim stilom, a to se najviše očituje u raskošnom oltaru koji datira iz 1692. godine.

Na mjestu današnje bazilike gotovo dva stoljeća bila je kapela koju je dao izgraditi Nikola I. Frankopan. Crkva koja je iz nje nastala, zahvaćala je prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su tek kasnije. Sada je čine dvije lađe. Znamenita su i dva samostanska klaustra te ljetna blagovaonica.

Najzaslužniji za današnji njen izgled je Franjo Glavinić, tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu 1644. pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Svoj konačni izgled, crkva je dobila 1824. godine kada je produžena 6 metara, a dodan joj je i zvonik kojega do tada nije imala.

Današnja bazilika, splet je gotičko – renesansno – barokno – bidermajerskih graditeljskih faza. Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schöna, slikara C. Tasce i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.

Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima papa Urban V. 1367. godine šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena «Majka milosti».

Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata 8. rujna 1715. godine, a svečanost njene krunidbe se održala pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora. Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa. »Majka milosti« ima iznimno značenje u stvaranju kulta štovanja Djevice Marije na Trsatu. Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Gospe Trsatske ili  Velike Gospe.

Čudotvorna slika “Majke Milosti” podijeljene je u tri okomita polja. U središnjem, najvećem polju je Marija koja doji, hrani Isusa. Marijin blagi pogled usmjeren je prema Isusu ali i prema gledatelju slike. Dijete Isus ima ozbiljan pogled i podiže ruku za blagoslov. U gornjem dijelu lijevog i desnog bočnog polja prikazani su najvažniji događaji iz povijesti spasenja: Utjelovljenje (Navještenje) i Otkupljenje. Potonje je prikazano u tradicionalnoj ikonografskoj formi “deisisa” – prikaza Kristove otkupiteljske smrti na križu, prije koje je Crkvi preko sv. Ivana, najmlađeg apostola, Mariju ostavio za Majku. U donjoj polovici lijevog i desnog bočnog polja slike prikazani su svjedoci Crkve. Ono što je Isus propovijedao nastavili su učenici! Desno su apostoli sv. Petar, sv. Ivan i sv. Pavao. S lijeve strane su prikazani nepoznati sveti biskup (najvjerojatnije sv. Nikola), sv. Bartolomej (crven, jer mu je tijekom mučeništva odrana koža) i sv. Stjepan, đakon.

Knez Martin Frankapan uz crkvu je dao sagraditi i samostan u koji su se 1468. doselili franjevci. Tu se nalazi stara i bogata knjižnica s arhivom i bogata riznica s darovima i zadužbinama koje potječu od 14. stoljeća do današnjih dana. U njoj se čuva original gotičkog triptiha Gospe Trsatske kojeg je, prema predaji, Hrvatima 1367. godine darovao papa Urban V. Ikona je već u to doba slovila kao čudotvorna jer ju je, vjerovalo se, naslikao sam sveti Luka. Tu se nalazi i veliki relikvijar srpske despotice Barbare rođene Frankapan poklonjen crkvi 1485., te dvoglavi orao iz masivnog zlata ukrašen draguljima koji je zavjetni dar Karla V. iz 1536. godine, a vrijedna je i visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s Isusom, visoka 35 cm koju je 1597. godine darovao hrvatski ban Toma Bakač-Erdody za ozdravljenje sina. Još se tu čuvaju i Leopoldovi svjećnjaci, te misno ruho koje je darovala Marija Terezija.

U kapeli Zavjetnih darova nalaze se zavjetne slike na kojima se obično vide lađe pomoraca kada im je u oluji zaprijetila životna opasnost, a ističe se i gotička skulptura Gospe Slunjske. Tu su i ostali darovi od 19. st. do danas.

U sklopu samostana u 17. je stoljeću osnovana i gimnazija za školovanje mladih franjevaca te su više od stoljeća djelovali teološka škola, prva trsačka pučka škola i prva bolnica u Rijeci. Samostanska knjižnica posjeduje više od 20.000 svezaka, među kojima su i prva hrvatska neglagoljska knjiga »Lekcionar Bernarda Splićanina« te »Evangelistarum« iz 1532. godine Marka Marulića, kao i «Raj duše», koji je bio osobni molitvenik grofice Katarine Zrinski autora Nikole Dešića.

Brončana skulptura “Trsatski hodočasnik”  je rad akademskog kipara Antuna Jurkića. Skulptura predstavlja papu Ivana Pavla II. kako se moli. Postavljena je u čast trećeg pastoralnog posjeta (2003. godine) pape Hrvatskoj.

Continue Reading

DOMOVINSKI RAT-KULTURA SJEĆANJA

KULTURA SJEĆANJA: VUKOVAR 1991.

Published

on

By

Popis 2717 žrtava srpske agresije na Vukovar 1991. godine.

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Vukovarski franjevci (ne država) napravili su popis svih vukovarskih žrtava 1991. godine. Imena su ispisana na staklenoj stijeni u dvorištu Franjevačkog samostana, ponad Dunava. Idejni poticaj za ovaj popis dao je fra Josip Šoštarić, tadašnji župnik u Šarengradu, koji je često dolazio u Vukovar.

Na ovome popisu nalaze se poginuli hrvatski branitelji i pripadnici civilne zaštite u Vukovaru 1991. godine. Među njima su i oni zatočeni i ubijeni u Srpskim koncentracijskim logorima, ali i brojni nestali te veliki broj hrvatskih branitelja koji su iz drugih krajeva Domovine i inozemstva došli braniti Vukovar.

Vukovarski fratar dvije je godine tragao za imenima branitelja i civila, muškaraca, žena i djece, katolika i pravoslavaca, muslimana koji su izgubili svoje živote u Domovinskom ratu. Prvi put sada su na jednom mjestu njihova imena i prezimena uklesana u staklene ploče. Vidi popis:

https://direktno.hr/domovina/objavljujemo-popis-2717-heroja-vukovara-169822/

Popis 2717 žrtava srpske agresije na Vukovar

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Continue Reading

DOMOVINSKI RAT-KULTURA SJEĆANJA

KULTURA SJEĆANJA: Srpski zločin u Saborskom

Published

on

By

Slika 1. Spomenik u Saborskom (Saborsko.net)

Srpski zločin u Saborskom, 12. studenoga 1991.

Saborsko je veliko hrvatsko mjesto udaljeno 10 km od Plitvičkih jezera smješteno na cesti koja vodi prema Plaškom i Ogulinu, podno planine Male Kapele. Prije Drugoga svjetskog rata Saborsko i okolna sela brojala su preko 4.000 ljudi, mahom Hrvata, a 1991. broj je bio oko 1.500 stanovnika. Hrvati su činili apsolutnu većinu stanovnika.

Saborsko je bilo okruženo srpskim selima pa je već od kolovoza 1991. bilo u potpunoj blokadi. Napadi na Saborsko započeli su u kolovozu. Prvi napad bio je 5. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima minobacačkim granatama iz pravca Ličkih Jesenica. Branitelji Saborskog više su od tri mjeseca u okruženju odolijevali žestokim napadima agresora. Cilj je bio zastrašivanje i protjerivanje Hrvata s njihovih ognjišta i stvaranje etnički čiste Velike Srbije.

Pokolj u Saborskom izvršili su pripadnici JNA i srpske paravojne snage. Na dan 12. studenoga 1991. srpski su napadači (JNA s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova, te blizu 1000 pripadnika paravojnih formacija) probili obrambene crte Saborskog. Potom su išli od kuće do kuće i ubijali seljane, ukupno njih 29, koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve su kuće potom opljačkane. Katoličku crkvu su digli u zrak, a groblje opustošili.

U Saborskom su pak ubijene 52 osobe, a devet ih se još vodi nestalima. Ubijene su osobe visoke životne dobi, najstariji ubijeni imao je 96 godina (Mate Matovina). Samo u jednom danu (12. studenoga) Srbi su ubili gotovo četrdesetak osoba! Preživjeli seljani krenuli su prema Bihaću. Tri dana su se provlačili kroz šume sve do Bihaća u BiH. Odatle su prebačeni autobusima u Hrvatsku i smješteni s ostalim izbjeglicama po hotelima.

Saborsko je praktično sravnjeno sa zemljom; uništen je 1171 stambeni objekt. Stoga i ne čudi da su temelj hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu činili zločini počinjeni u Vukovaru, Škabrnji i Saborskom.

O zločinu u Saborskom se rijetko govori, ne snimaju se filmovi, ne organiziraju se okrugli stolovi i ne pišu se kolumne. O zločinu 1945. godine se nije smjelo govoriti u vrijeme komunističke vladavine. U Saborskom i okolnim selima Srbi su 1945. ubili više od 400 Hrvata.

Dana 12. studenoga 1991. pred općim napadom topništva, avijacije, tenkova, pješaštva i drugih agresorskih snaga branitelji su bili prisiljeni, uz znatne gubitke, napustiti Saborsko i otići u progonstvo zajedno s preostalim stanovništvom. Toga dana u Saborskom je porušeno i zapaljeno preko 350 obiteljskih gospodarstava.

Pokolj u Saborskom počinile su snage JNA i pobunjeni Srbi 12. studenoga 1991.  Saborsko je bilo mjesto s većinskim hrvatskim stanovništvom. Napadi su počeli 1. listopada 1991.  godine. Cilj je bio protjerivanje Hrvata s njihovih ognjišta i stvaranje etnički čiste velike Srbije.

12. studenoga srpski su napadači (JNA s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova, te blizu 1000 pripadnika paravojnih formacija) probili obrambene crte sela Saborskog. Potom su išli od kuće do kuće i ubijali seljane, ukupno njih 29, koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve su kuće potom opljačkane. Katoličku crkvu su digli u zrak, a groblje opustošili.

Prognani seljani su se tri dana provlačili kroz šume prema Bihaću. Iz Bihaća su autobusima prebačeni u Hrvatsku i smješteni s ostalim izbjeglicama po hotelima.

U Saborskom je za vrijeme srpske agresije ukupno ubijeno 80 ljudi, a 160 je ranjeno.

Dr. Marko Jukić

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved