Popis 2717 žrtava srpske agresije na Vukovar 1991. godine.

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Vukovarski franjevci (ne država) napravili su popis svih vukovarskih žrtava 1991. godine. Imena su ispisana na staklenoj stijeni u dvorištu Franjevačkog samostana, ponad Dunava. Idejni poticaj za ovaj popis dao je fra Josip Šoštarić, tadašnji župnik u Šarengradu, koji je često dolazio u Vukovar.

Na ovome popisu nalaze se poginuli hrvatski branitelji i pripadnici civilne zaštite u Vukovaru 1991. godine. Među njima su i oni zatočeni i ubijeni u Srpskim koncentracijskim logorima, ali i brojni nestali te veliki broj hrvatskih branitelja koji su iz drugih krajeva Domovine i inozemstva došli braniti Vukovar.

Vukovarski fratar dvije je godine tragao za imenima branitelja i civila, muškaraca, žena i djece, katolika i pravoslavaca, muslimana koji su izgubili svoje živote u Domovinskom ratu. Prvi put sada su na jednom mjestu njihova imena i prezimena uklesana u staklene ploče. Vidi popis:

https://direktno.hr/domovina/objavljujemo-popis-2717-heroja-vukovara-169822/

Popis 2717 žrtava srpske agresije na Vukovar

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Slika 1. Spomenik u Saborskom (Saborsko.net)

Srpski zločin u Saborskom, 12. studenoga 1991.

Saborsko je veliko hrvatsko mjesto udaljeno 10 km od Plitvičkih jezera smješteno na cesti koja vodi prema Plaškom i Ogulinu, podno planine Male Kapele. Prije Drugoga svjetskog rata Saborsko i okolna sela brojala su preko 4.000 ljudi, mahom Hrvata, a 1991. broj je bio oko 1.500 stanovnika. Hrvati su činili apsolutnu većinu stanovnika.

Saborsko je bilo okruženo srpskim selima pa je već od kolovoza 1991. bilo u potpunoj blokadi. Napadi na Saborsko započeli su u kolovozu. Prvi napad bio je 5. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima minobacačkim granatama iz pravca Ličkih Jesenica. Branitelji Saborskog više su od tri mjeseca u okruženju odolijevali žestokim napadima agresora. Cilj je bio zastrašivanje i protjerivanje Hrvata s njihovih ognjišta i stvaranje etnički čiste Velike Srbije.

Pokolj u Saborskom izvršili su pripadnici JNA i srpske paravojne snage. Na dan 12. studenoga 1991. srpski su napadači (JNA s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova, te blizu 1000 pripadnika paravojnih formacija) probili obrambene crte Saborskog. Potom su išli od kuće do kuće i ubijali seljane, ukupno njih 29, koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve su kuće potom opljačkane. Katoličku crkvu su digli u zrak, a groblje opustošili.

U Saborskom su pak ubijene 52 osobe, a devet ih se još vodi nestalima. Ubijene su osobe visoke životne dobi, najstariji ubijeni imao je 96 godina (Mate Matovina). Samo u jednom danu (12. studenoga) Srbi su ubili gotovo četrdesetak osoba! Preživjeli seljani krenuli su prema Bihaću. Tri dana su se provlačili kroz šume sve do Bihaća u BiH. Odatle su prebačeni autobusima u Hrvatsku i smješteni s ostalim izbjeglicama po hotelima.

Saborsko je praktično sravnjeno sa zemljom; uništen je 1171 stambeni objekt. Stoga i ne čudi da su temelj hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu činili zločini počinjeni u Vukovaru, Škabrnji i Saborskom.

O zločinu u Saborskom se rijetko govori, ne snimaju se filmovi, ne organiziraju se okrugli stolovi i ne pišu se kolumne. O zločinu 1945. godine se nije smjelo govoriti u vrijeme komunističke vladavine. U Saborskom i okolnim selima Srbi su 1945. ubili više od 400 Hrvata.

Dana 12. studenoga 1991. pred općim napadom topništva, avijacije, tenkova, pješaštva i drugih agresorskih snaga branitelji su bili prisiljeni, uz znatne gubitke, napustiti Saborsko i otići u progonstvo zajedno s preostalim stanovništvom. Toga dana u Saborskom je porušeno i zapaljeno preko 350 obiteljskih gospodarstava.

Pokolj u Saborskom počinile su snage JNA i pobunjeni Srbi 12. studenoga 1991.  Saborsko je bilo mjesto s većinskim hrvatskim stanovništvom. Napadi su počeli 1. listopada 1991.  godine. Cilj je bio protjerivanje Hrvata s njihovih ognjišta i stvaranje etnički čiste velike Srbije.

12. studenoga srpski su napadači (JNA s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova, te blizu 1000 pripadnika paravojnih formacija) probili obrambene crte sela Saborskog. Potom su išli od kuće do kuće i ubijali seljane, ukupno njih 29, koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve su kuće potom opljačkane. Katoličku crkvu su digli u zrak, a groblje opustošili.

Prognani seljani su se tri dana provlačili kroz šume prema Bihaću. Iz Bihaća su autobusima prebačeni u Hrvatsku i smješteni s ostalim izbjeglicama po hotelima.

U Saborskom je za vrijeme srpske agresije ukupno ubijeno 80 ljudi, a 160 je ranjeno.

Dr. Marko Jukić

Visoki kazneni sud srušio je slučaj Agrokor, sud je odlučio izbaciti iz spisa knjigovodstveno-financijsko vještačenje KPMG-a Poljska. Vještačenje je nezakoniti dokaz zbog sukoba interesa u kojem se nalazio KPMG Poljska. Proceduralna pogrješka, ništa konkretno!

Slučaj Agrokor vrlo je kompleksan pa je nužno čuti mišljenje stručnjaka. Međutim, imamo stručnjake i „stručnjake“, one koji pokušavaju dati stručno mišljenje i oni koji daju „stručno“ mišljenje na temelju svojih ideoloških stavova pa se o slučaju Agrokor stručnjaci i „stručnjaci“ ne slažu. Kaže jadan „stručnjak“ da se Agrokor mogao spasiti sam, zašto ga dotični nije spasio 2017. godine?

Kaže Ivica Todorić da su mu ukrali firmu, da mu je Plenković ukrao firmu zaboravljajući da je zahvaljujući vlasti (bio je povlašten) gradio firmu dugi niz godina. Todorić za svoje loše vođenje firme optužuje druge, slavi što je sud izbacio vještačenje (zbog sukoba interesa) iz sudskog spisa i proglašava pobjedu. Todorić je fasada, postupak vode nizozemski fiškali i ako dobiju spor jako će omastiti brk, a Ivica će dobiti samo dio. Mainstream mediji su zaboravili što se sve zbivalo i što se pisalo pa ih treba podsjetiti na kronologiju događaja.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-je-slucaj-agrokor-postao-najveca-politicka-i-gospodarska-kriza-u-zemlji/998794.aspx

Odabrani citati iz članka:

2. siječnja 2017.

Agencija Moody’s snizila je rejting Agrokora s B2 na B3, a vjerojatnost od bankrota s B1-PD na B3-PD.

10. veljača 2017.

Ruske državne banke Sberbank i VTB drže oko 1,4 milijarde eura od, procjenjuje se, ukupno 3,4 milijarde eura Agrokorovog duga.

Istoga dana Agrokor je reagirao poručivši kako ima intenzivnu suradnju sa svim investitorima, pa tako i onima iz Rusije, a trenutačno nema nikakvih zahtjeva za novu izloženost ruskih banaka prema Agrokoru.

13. veljače 2017.

na Zagrebačkoj burzi nastavljen pad Crobex indeksa, ponajviše zbog pada cijena dionica tvrtki iz sastava Agrokora – dionice Jamnice, Leda i Zvijezde pojeftinile su samo toga dana između 5 i 11 posto.

U ožujku je uslijedila bura na političkoj sceni nakon vijesti o sastanku premijera Plenkovića i Ivice Todorića, dok su cijene dionica Agrokorovih kompanija oštro pale nakon sumnji ruske VTB banke u nepravilnosti u poslovnim knjigama.

14. ožujka

Nakon niza medijskih napisa, vlada je priopćila da je nedavno održan sastanak predstavnika vlasti i Agrokora:

“Vlada prati situaciju u Agrokoru zbog njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Upoznati smo sa snižavanjem kreditnog rejtinga Agrokora i u više smo navrata naglasili odgovornost vlasnika i uprave za sveukupno poslovanje kompanije. U tom kontekstu održan je i sastanak predstavnika Vlade, Hrvatskog sabora i Agrokora. Informirani smo da tvrtka poduzima napore i razmatra različite opcije za stabilizaciju svog poslovanja. Želimo da u tome uspiju i pratit ćemo situaciju pozorno i dalje”.

15. ožujka

Vijest o sastanku u vladi o Agrokoru izazvala je niz reakcija na političkoj sceni. Predsjednik sabora Petrov izjavio je da je Ivica Todorić odgovoran za stanje u Agrokoru, pa od njega očekuje da povuče racionalne poteze:

“Država neće spašavati Todorića, već će braniti gospodarski sustav i štititi po potrebi interese Hrvatske jer Agrokor je, po broju svojih tvrtki i onih koje posluju s njim, strateška kompanija za gospodarstvo”.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić ustvrdio je “kad se ljulja Agrokor, ljulja se i cijela Hrvatska” i poručio: “SDP će podržati svako dobro rješenje u interesu prije svega 40 tisuća onih koji rade u Agrokoru i ne smiju završiti na ulici te još toliko koji rade za dobavljače”.

Plenković: Ponovio je kako su za vođenje Agrokora odgovorni prije svega vlasnik i Uprava i dodao: “Ono što je interes mene kao predsjednika vlade i interes države je da sve što je vezano uz Agrokor nema negativnih reperkusija na stabilnost hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava.”

A nakon što je navečer održana sjednica Predsjedništva SDP-a, njegov član Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako SDP traži da se vlada aktivno uključi i zaštiti zaposlenike Agrokora i dobavljače.

“Stav je SDP-a da je problem Agrokora postao hrvatski problem jer direktno zapošljava oko 2 posto ukupne radne snage u Hrvatskoj, a indirektno, s dobavljačima, 5 ili 6 posto. On izravno utječe na 2 do 3 posto BDP-a. Tražimo da vlada posebnu pozornost posveti onim dobavljačima koji se ne mogu snaći i koje će bolan proces restrukturiranja najviše udariti”, rekao je Hajdaš Dončić.

Poručio je i da SDP ne zanima pitanje vlasništva i obitelji Todorić jer se, kako je istaknuo, “bogati uvijek za sebe sami pobrinu”.

19. ožujka

Agrokor je uputio izjavu za javnost zbog, kako ističe, raznih informacija, među kojima je velik broj nepotpunih i netočnih: “Želimo ponoviti da je Agrokor najveća hrvatska i regionalna kompanija, koja ima snažne brendove, jaku tržišnu poziciju i kvalitetne zaposlenike… Pozicija i opstojnost Agrokora i njegovih kompanija nije upitna. Menadžment kompanije, zajedno s ključnim investitorima, radi na repozicioniranju sustava i novom poslovnom modelu kojim će zaštititi interese svih svojih dionika… Odabrani model uskoro će biti prezentiran svim ključnim partnerima i zaposlenima”.

20. ožujka

Predsjednik Sabora Božo Petrov izjavio je da će vlada braniti Agrokor kao gospodarski sustav, a ne njegovog vlasnika Todorića, za što postoji nekoliko modela, a među njima nije nacionalizacija o čemu se špekuliralo.

A predstavnici nekih od najvećih dobavljača Agrokora održali su prvi sastanak kako bi definirali zajedničke pozicije dok se rješava problem nelikvidnosti u Agrokoru, čiji su dugovi prema dobavljačima dosegnuli 16 milijardi kuna.

Dobavljači su se obratili i vladi koja je poručila da ih podržava u želji za otvorenijom i jasnijom komunikacijom s kompanijom i bankama, kao i u očekivanjima da budu upoznati i sudjeluju u procesima i planu restrukturiranja.

24. ožujka

Potpredsjednica vlade Martina Dalić najavila je kako će vlada uskoro donijeti poseban zakon koji bi se primjenjivao samo na ‘sistemski važne kompanije’, koje imaju najmanje 8.000 zaposlenika i najmanje milijardu eura duga koji kompanija sama više ne može servisirati, a u cilju zaštite gospodarstva kada se takva kompanija suoči s poteškoćama koje ne može sama riješiti.

“Osnovni je cilj specijalnog zakona stvoriti uvjete za isplatu dobavljača i normalno poslovanje kompanije dok traje poslovno, vlasničko i drugo restrukturiranje. Voljela bih da se ovaj zakon nikada ne primijeni ni na jednu kompaniju”, rekla je Dalić.

27. ožujka

Predsjednik Agrokora Ivica Todorić sastao se s predstavnicima 30-tak dobavljača koje je informirao o trenutnim aktivnostima i planovima u procesu stabilizacije koncerna.

Dobavljači Agrokora poručili su, pak, kako očekuju u kratkom roku jasan i transparentni plan servisiranja dugova prema njima te jasan stav financijskih vjerovnika kakav prioritet daju dobavljačima u naplati.

29. ožujka

Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je za Reuters da skupina kreditora Agrokora namjerava ovog tjedna potpisati ‘standstill’ sporazum o mirovanju obveza.

Po njegovim riječima, problemi u kompaniji nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga za što su odgovorni vlasnici i menadžment.

Na prve reakcije nije trebalo dugo čekati. Saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kazao je da SDP poziva nadležne institucije – Poreznu upravu, DORH i HANFA-u – da istraže postoje li kakve financijske makinacije oko Agrokorovih bilanci.

Točku na ‘i’ toga je dana stavila agencija Moody’s, smanjivši kreditni rejting Agrokora drugi put od početka godine, s prijašnjih B3 na Caa1, a vjerojatnost bankrota na Caa1-PD s B3-PD.

„Naše je stajalište da kompanija više nije u stanju održavati visoku razinu obveza prema dobavljačima, što može ograničiti njezinu likvidnost. Kompanija ima ograničena sredstva za dodatne izvore likvidnosti zbog svog ograničenog pristupa kreditnim tržištima i oslanjanja na ograničeni broj banaka“, navodi u izvješću Moody’s.

30. ožujka

Sumnje VTB banke u nepravilnosti u financijskim izvješćima izazvale su oštar pad cijena dionica Agrokorovih kompanija, pa je Crobex indeks na Zagrebačkoj burzi potonuo više od 3 posto, a uzburkala se i politička scena.

Predsjednik sabora Božo Petrov podnio je kao fizička osoba kaznenu prijavu protiv Uprave Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem zbog navodnog lažiranja financijskih izvještaja.

“Što se tiče gospodina Todorića, mislim da je ono što je izašlo u medijima sigurno nešto što pobuđuje sumnju”, kazao je Petrov i pozvao institucije da rade svoj posao.

Zastupnik Živog zida Ivan Pernar prozvao je, pak, ministra financija Marića da je kao bivši direktor u Agrokoru znao za stanje u koncernu, a ipak je, kao predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, dopustio da ta banka Agrokorovim tvrtkama u prosincu 2016. dade kredit.

“Hineći da nema veze s tim, izuzeo je sebe iz odluke, a znao je da je Agrokor pred bankrotom, čime je zapravo HBOR oštećen za milijune kuna koje nikad neće biti vraćene”, izjavio je Pernar.

Referirao se i na izjave ruskih investitora kako su financijska izvješća vjerojatno bila “frizirana”: “Ako je Marić znao da su izvješća lažirana, zašto je dao kredit Agrokoru preko HBOR-a. S druge strane, ako nije znao da su izvješća lažirana, pitanje je kakve su njegove kompetencije kao ministra ako o vlastitoj firmi ne zna kako posluje.”

31. ožujka

Vlada je Saboru uputila prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Po popularno nazvanom “Lex Agrokoru”, vlada bi predložila izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika.

“Ne radi se o nikakvoj nacionalizaciji ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Ovaj zakon poštuje Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva”, istaknuo je premijer Plenković.

Izvanredni povjerenik ima zadatak osigurati redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u proces restrukturiranja u cilju održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta. Institut prinudne uprave mogao bi trajati najviše 15 mjeseci, a ako postupak stabilizacije i restrukturiranja ne uspije, kompanija bi išla u stečaj.

Gospodarsku je scenu, pak, pokušao smiriti guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je u intervjuu kazao da će sistemski rizici za hrvatsko gospodarstvo zbog Agrokora prvenstveno ovisiti o tome na koji će se način restrukturirati njegovi dugovi i kompanija, dok je bankarski sustav stabilan.

A rizici po Agrokor su porasli jer su se toga dana računi Agrokora, Leda, Belja, Jamnice, Tiska i PIK Vrbovca našli u blokadi, nakon što su neki od Agrokorovih dobavljača pokrenuli postupke prisilne naplate svojih potraživanja.

Bura na političkoj sceni u ožujku prerasla je u travnju u uragan nakon što se raspala vladajuća koalicija između HDZ-a i Mosta zbog sukoba oko ministra financija Zdravka Marića, dok je dio vjerovnika pokušao provesti svoj plan o kontroli nad Agrokorom, a Todorić ‘spremao kofere’.

2. travnja

Na snagu stupa ‘standstill’ aranžman, odnosno moratorij na postojeće bankarske obveze Agrokora, poručile su banke iz odbora financijskih vjerovnika.

Predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska, Mario Henjak, istaknuo je kako imaju “jasan plan, jasne korake što sve treba napraviti u sljedećim danima – od usuglašenosti s postojećim vlasnicima i menadžmentom Agrokora, promjene menadžmenta, preko ubrizgavanja dodatnih novčanih sredstava u kompaniju i aktivno restrukturiranje kompanije”.

3. travnja

Nakon sastanka 50-ak dobavljača Agrokora, član Uprave Francka Josip Budimir istaknuo je da su dobavljači jedinstveni u svojim zahtjevima prema bankama i da imaju više uvjeta za pristup ‘standstill’ aranžmanu.

Premijer Plenković kazao je, pak, nakon sastanka s dobavljačima, kako “vlada intenzivno radi na smirivanju ukupnog političkog i ozračja u javnosti glede situacije u kompaniji” te kako “vodimo dijalog i s kompanijom, i s dobavljačima i s predstavnicima kreditora”.

4. travnja

U Zagreb je stigao Antonio Alvarez III, glavni direktor za restrukturiranje u Europi u konzultantskoj kući Alvarez&Marsal i kazao da je situacija u Agrokoru vrlo zahtjevna, da je bitno vrijeme te da nema jamstava da će se uspjeti.

“Ovo je jedna od najizazovnijih situacija s kojom ćemo se suočiti”, kazao je Alvarez i istaknuo da ne radi za nikoga, osim za tvrtku i sve njezine dionike.

Da će Antonio Alvarez III doći na mjesto čelnika za restrukturiranje u Agrokoru neslužbeno je najavljeno u medijima, kao i da je ruski Sberbank angažirao Alvarez&Marsal za pronalazak izlazne strategije u Agrokoru.

5. travnja

Premijer Plenković poručio je da “Lex Agrokor” nije zakon za Ivicu Todorića, već zakon kojim država i vlada štite interese financijskog sustava, gospodarstva, radnika i zaposlenika Agrokora, OPG-a, dobavljača i svih dionika koji su trenutno uključeni u procese povezane s tim koncernom.

“Scenarij A”, kaže Plenković, odvija se trenutno: “Vlasnik i Uprava kroz dijalog sa zainteresiranim dionicima nastoje pronaći rješenje, a ono podrazumijeva svježu likvidnost. Svježi novac treba poslužiti za poslovanje, plaće radnika, namirenje poreznih obveza i isplate dospjelih obveza prema dobavljačima, svima koji su oslonjeni na poslovanje naše najveće kompanije.”

Zakon je, kazao je, pisan na temelju sličnih situacija u drugim državama EU-a koje su posezale za posebnim pravnim režimima i nastojale riješiti problem u najboljem interesu države i općeg dobra.

“Okolnosti su izvanredne i zahtijevaju izvanredno djelovanje”, izjavio je Plenković u saboru nakon što je zastupnicima predstavio “Lex Agrokor”, pojasnivši da je to ‘plan B’, ako ne uspije ‘plan A’, odnosno ako u Agrokoru kreditori, dobavljači, uprava i vlasnik ne pronađu rješenje za probleme.

Istu večer Plenković se u Banskim dvorima sastaje s Antoniom Alvarezom III i poručuje: “Mislim da je najbitnija poruka hrvatskoj javnosti, medijima i za sve aktere u ovoj cijeloj situaciji da se u ovom trenutku i zakonskim okvirom i signalom prema potencijalnim kreditorima pošalje poruka povjerenja, restrukturiranja, dugoročne održivosti poslovanja kompanije i stabilnosti gospodarstva.”

No raspoloženje je pokvarila agencija Standard & Poor’s koja je tu večer snizila dugoročni i kratkoročni rejting Agrokoru s ‘B-/B’ na ‘CC’. Taj potez objašnjava stajalištem da će Agrokor vjerojatno morati proći kreditno restrukturiranje pod nepovoljnim uvjetima, što bi se izjednačilo sa stečajem po kriterijima S&P-a.

6. travnja

Agrokorovi dobavljači dali su rok od 24 sata da se riješe njihovi problemi, a onda kreću obustave isporuka robe, poručio je predsjednik Uprave Dukata Alen Fontana nakon sastanka dobavljača.

“Dobavljači žele riješiti svoj egzistencijalni problem, jedino oni upumpavaju svježi novac u Agrokor. To nije održivo, govorim o 24 sata, onda kreću obustave”, rekao je Fontana. Istaknuo je i kako banke rade ovrhe nad dobavljačima koji i dalje isporučuju robu Agrokoru, a da pritom nemaju nikakve garancije da će im ta roba biti i plaćena.

Na pitanje je li rješenje “lex Agrokor”, kazao je da su sve kombinacije otvorene i da će podržati svaku opciju u smjeru rješavanja problema jer, “ovo nije pitanje jedne kompanije, nego lanca od 100.000 ljudi koji ovise o raspletu ovog problema”.

Istoga dana Sabor je većinom glasova donio “lex Agrokor”. Od 131 prisutnog zastupnika, za zakon su glasovala 83 zastupnika, 46 ih je bilo protiv, a dva suzdržana.

Ravnateljstvo policije potvrdilo je, pak, da policija temeljem naloga Državnog odvjetništva “provodi izvide” u Agrokoru.

7. travnja

Uprava Agrokora podnijela je zahtjev za aktivaciju “lex Agrokora”, a u priopćenju koncerna prenosi se i izjava Ivice Todorića.

“Odluku donosim u uvjerenju kako je to u najboljem interesu za svakog pojedinog zaposlenika, partnera, dobavljača, svih drugih dionika te cjelokupnog gospodarstva … Još jednom pozivam sve one koji mogu doprinijeti da Agrokor nesmetano nastavi s radom, da se sačuvaju radna mjesta i da se omogući daljnji razvoj, da učine sve u svojoj moći da se to i ostvari. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi”, poručio je, među ostalim, Todorić.

Istoga dana koordinacija proizvođača i dobavljača Agrokora izvijestila je kako od subote kreće obustava isporuke roba tom koncernu: “Od sutra kreće obustava isporuke roba, osim svježeg kruha, koja će trajati do dogovora s bankama”.

Dobavljači su poručili i da su voljni održati funkcioniranje sustava, ali da istodobno banke nad njima rade ovrhe. Napominju i da je kreiran ‘monstrum’ od faktoring tržišta, što je trajalo dugi niz godina, a rađeno je za Agrokor.

Dakle, nije Plenki doveo Agrokor u vrlo tešku situaciju već gazda Todorić, nije Plenki snizio kreditni reiting već više agencija za tržišno poslovanje. Todorić nije htio podijeliti vlasništvo , tražio je novac od države i želio i dalje ostati firmagazda. Nitko mu pod normalnim uvjetima nije htio dati novac već su ga ucjenjivali pa je zato potpisao da Agrokor daje državi da ga spasi. Ako je Todorić zaboravio mainstream mediji i „stručnjaci“ ne bi trebali zaboraviti.

Osvrt na Slučaj Agrokor napisali su Marina Klepo, Ivo Bićanić i Željko Ivanković: Slučaj Agrokore Kriza najveće hrvatske kompanije (studeni 2017.)

Citati iz spomenutog osvrta:

•          Krajem 2016. i početkom 2017. godine Agrokor, najveća hrvatska kompanija, zapala je u nepremostive financijske teškoće. Vlada je u ožujku na temelju posebnog zakona imenovala izvanrednog povjerenika koji je preuzeo upravljanje Agrokorom radi „kontrole štete“ i sprečavanja nekontroliranog stečaja Agrokora. U trenutku izbijanja krize Agrokor je obuhvaćao više od 50 poduzeća i zapošljavao ukupno 60.000 radnika u 6 zemalja, od toga 40.000 u Hrvatskoj.

•          Revizija poslovanja Agrokora, koju je po nalogu izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka proveo PricewaterhouseCoopers i objavio u listopadu 2017., pokazala je da su ukupni dugovi kompanije kod banaka i dobavljača krajem 2016. iznosili 56,28 mlrd. kuna, što je za 14,5 mlrd. više od kapitala kompanije.

•          Slučaj Agrokora značajan je ne samo zbog sistemske važnosti tog koncerna za hrvatsku ekonomiju, nego i zbog toga jer njegov razvojni put utjelovljuje arhetip hrvatskog kroni-kapitalizma. Kroni-kapitalizam je ekonomski sustav u kojem nominalno postoji slobodno tržište, ali koje dopušta povlaštena pravila i druge pogodnosti putem državne intervencije utemeljene na osobnim vezama.

•          Agrokor pokazuje niz karakteristika tipičnih za kroni-kapitalizam: tvrtka je u vlasništvu najvećeg dioničara koji slobodno kontrolira cijelo poslovanje i donosi odluke (firmagazda); širenje i akvizicije kompanije temelje se na privatizaciji postojećih poduzeća na netransparentan način i poklapaju se s vladama HDZ-a; postoji tijesan odnos s državom koja na vidljive i nevidljive načine podržava poslovanje kompanije; kompanija doživljava konačni krah kada HDZ-ova vlada povuče svoju podršku.

Agrokorove obveznice i dionice kompanija izlistanih na burzi tjednima su nezaustavljivo padale – u nekoliko mjeseci u prosjeku su izgubile oko dvije trećine vrijednosti – rejting-agencije spustile su ocjenu kreditne sposobnosti kompanije na korak do bankrota, a Hrvatska narodna banka (HNB) obavijestila je da bankarski sustav može izdržati bankrot koncerna, ali da bi se neke manje banke mogle naći u teškoćama.

Posao restrukturiranja koncerna povjeren je međunarodnoj konzultantskoj tvrtki Alvarez & Marsal koja je bila dobro upoznata s problemima Agrokora jer je već nekoliko mjeseci bila angažirana u kompaniji. Da bi plan bio provediv, bila je potrebna Todorićeva suglasnost da će Antoniju Alvarezu prepustiti ključne upravljačke pozicije, a načelno je na to i pristao.

Lex Agrokor

Bez obzira na kvalitetu samog zakona, ubrzo nakon usvajanja već izmoreni vlasnik Todorić zatražio je njegovu aktivaciju. Više nije imao mnogo izbora jer je pritisak rastao sa svih strana, a dobavljači su, primjerice, poručili da će prestati opskrbljivati Konzum svim proizvodima, osim svježim kruhom. Tri mjeseca otkako se kriza počela kotrljati javnosti se prvi put, priopćenjem, obratio Ivica Todorić. „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi“, poručio je Todorić. Dodao je da je svih ovih godina, pa i u posljednjim izrazito izazovnim trenucima, davao svoj maksimum kako bi osigurao stabilnost kompanije i sačuvao više od 60.000 radnih mjesta. Na kraju je pozvao sve one koji to mogu „da učine sve u svojoj moći“ kako bi Agrokor nesmetano nastavio s radom i kako bi se sačuvala radna mjesta.

Iz navedenih citata (autor ništa ne tvrdi) jasno je da je Todorić (firmagazda) lošim upravljanjem izgubio povjerenje svih te ugrozio nacionalno gospodarstvo i prisilio Vladu (druga Plenkovića) da reagira.

Ne iznenađuje da Todorić zaboravlja gdje je doveo Agrokor, ali iznenađuje da mainstream mediji zaboravljaju činjenice (nitko ne pita Todorića zašto se rejting Agrokora strmoglavio). Očito je da zaboravljivost mainstream medija ima političku pozadinu.

Jasno je da se Agrokor nije mogao spasiti kako je to htio Todorić (firmagazda) i da on nije imao izbora nego prepustiti državi da spasi što se spasiti dade. Spasitelji nisu radili besplatno, naplatili su dobro svoj rad, a u konačnici sve su to platili porezni obveznici kao što će platiti ako Ivica (nizozemski fiškali) dobije spor.

Porezni obveznici plaćaju nesposobno hrvatsko pravosuđe. Nitko ne odgovara za počinjenu štetu jer pravosuđe je neovisno i nikome ne odgovara (hrvatski biser!). Glavni krivac za postojeće stanje je Plenković koji ne želi stvarnu reformu pravosuđa (kažu neki krivosuđa).

Dr. Marko Jukić