Connect with us

Vijesti

Teološki konzervativizam, intelektualni kapacitet i nacionalna ukorijenjenost – ‘vatikanskog specijalca‘

Published

on

Nasljednik kardinala Bozanića ima sve kvalifikacije za dosad najveći izazov svojega svećeničkog puta: gradnju novog odnosa između Crkve kao institucije i države, kao i korištenje crkvene autonomije, imovine i ljudskih potencijala za preuzimanje veće uloge u razvoju društva, piše Višnja Starešina u kolumni za Lider o imenovanju mons. Dražena Kutleše novim nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije.

Zagrebačka nadbiskupija dobila je nadbiskupa koadjutora, mons. Dražena Kutlešu, koji će za godinu dana i službeno naslijediti kardinala Bozanića. Mons. Kutleša i dotad ima vrlo velike ovlasti u operativnom upravljanju Zagrebačkom nadbiskupijom. Uz to kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije ima i velik utjecaj na Crkvu u Hrvatskoj, kao i znatan utjecaj u Rimskoj kuriji iz koje je kao biskup i poslan u Hrvatsku, najprije u Porečko-pulsku biskupiju, kad je trebalo riješiti slučaj i primiriti aferu ‘Dajla‘, a zatim je imenovan za nadbiskupa splitsko-makarskoga. I sada ga, eto, Vatikan šalje za Bozanićeva nasljednika Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Teološki konzervativizam, intelektualni kapacitet i nacionalna ukorijenjenost

Put od Vatikana do Zagreba, preko Pule (kamo ga je poslao papa Benedikt XVI.) i zatim preko Splita (kamo ga je poslao papa Franjo), pokazuje da je mons. Kutleša prelat na kojeg Vatikan ozbiljno računa u najsloženijim zadacima i postavlja mu sve veće izazove. Popularne medijske kvalifikacije Kutleše kao ‘vatikanskog specijalca‘ nisu bez osnova. Put od rodnog Prisoja (općina Tomislavgrad) do ranoga svećeničkog formiranja uz mons. Ratka Perića, tadašnjega biskupa mostarsko-duvanjskoga, koji je mladog svećenika Kutlešu i poslao da obrazovanje nastavi u Rimu, govori pak o teološkom konzervativizmu, intelektualnom kapacitetu i nacionalnoj ukorijenjenosti budućega zagrebačkog nadbiskupa.

Naime, teško je i zamisliti da bi se pod mentorstvom biskupa Ratka mogao formirati svećenik revolucionar, intelektualno ograničen i nacionalno neutralan. Način na koji je mons. Kutleša rješavao probleme i nosio se s izazovima na svojemu dosadašnjem svećeničkom i biskupskom putu pokazuje pak da je svladao vatikansku diplomatsku i upravljačku školu: sporove je rješavao, i to uvijek tiho, ne predstavljajući sebe kao pobjednika i ne ostavljajući iza sebe ‘mrtve‘ i ponižene.

Veliki vjernički kapital

Ukratko, mons. Kutleša ima sve kvalifikacije za dosad najveći izazov svojega svećeničkog puta. Nazvala bih to izazovom europeizacije Katoličke crkve u Hrvatskoj. Pritom pod europeizacijom prije svega podrazumijevam gradnju novog odnosa između Crkve kao institucije i države, kao i korištenje crkvene autonomije, imovine i ljudskih potencijala za preuzimanje veće uloge u razvoju društva – od obrazovanja do kulture i medija. Što se pastoralnog djelovanja tiče, Hrvatska je tu ispred većine država članica EU. Pitanje je samo kako taj postojeći vjernički kapital u uvjetima europske demokracije strukturirano pretvoriti u razvojnu snagu društva.

U proteklih tridesetak godina Crkva je u Hrvatskoj prolazila kroz razvojne faze i prilagodbe jednako kao država. Svaku od tih faza obilježile su i različite osobnosti zagrebačkih nadbiskupa. U vrijeme ‘narodnoga‘ kardinala Kuharića Crkva u Hrvatskoj bila je najsnažniji institucionalni oponent jugoslavenskom komunističkom režimu, sudionik šireg otpora prema komunističkim režimima u Europi. Zatim je postala iznimno pouzdana potpora u ostvarenju državne neovisnosti. I tada je mnoge šokiralo kad je papa Ivan Pavao II. odlučio za Kuharićeva nasljednika imenovati relativno nepoznatoga krčkog biskupa Josipa Bozanića, a ne nekog od Kuharićevih najbližih suradnika i ‘suboraca‘.

Solidni razvojni temelji

Ali Vatikan je, očito, tražio novoga čovjeka za novo vrijeme, ono u kojem Crkva neće biti ni oporba državnoj vlasti, ali ni puki epigon te državne vlasti. Tražio je novoga čovjeka za tranziciju Crkve iz uvjeta djelovanja u jednopartijskom sustavu prema djelovanju u demokratskom poretku. I našao ga je u novome zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću. Kardinal Bozanić dovršio je to tranzicijsko razdoblje, u često kompleksnom suodnosu i interesnim dealovima između Crkve i državne vlasti. Bozanićeva Crkva više nije materijalno siromašna, vraćen joj je velik dio imovine. No nije odoljela klasičnim tranzicijskim izazovima poput – novca. Zadržala je utjecaj u sferi politike, tradicionalno je dobra u pastoralu… Ali nije ostvarila strukturirani utjecaj na izgradnju društva.

Danas nije realno očekivati da na biskupsku stolicu sjedne neki novi Josip Juraj Strossmayer. No malo je porazno da je relativno imućnu i utjecajnu Crkvu u Hrvatskoj u osnivanju kvalitativno visoko postavljenih katoličkih osnovnih škola i gimnazija dobrano pretekla siromašna i ugrožena Katolička crkva u BiH. U toj niši (iz)gradnje društvenog utjecaja Crkve, kao i u obrazovnom podizanju hrvatskog episkopata na europsku razinu, izazov je i prilika za mons. Kutlešu. Od kardinala Bozanića nasljeđuje solidne razvojne temelje. Potporu Vatikana ima. Ostalo je na njemu.

izvor:  Višnja Starešina/Lider

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Vijesti

Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!

Published

on

Hrvatska slavi Dan državnosti – prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Posebno, svečarsko raspoloženje vladalo je tog 30. svibnja diljem Hrvatske, osobito na zagrebačkom Trgu svetog Marka.

foto: mreže

Nakon desetljeća komunističke vlasti i jednoumlja, u Saboru su se okupili zastupnici izabrani na demokratskim i višestranačkim izborima koji su održani u dva kruga, u travnju i svibnju 1990., i na kojima je uvjerljivo pobijedio HDZ.

“Bio je to doista velik događaj – vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić.

Na konstituirajućoj sjednici izabrano je vodstvo novog višestranačkog Sabora, za predsjednika Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

“Mislim da izražavam osjećanje svih zastupnika ako kažem da iskazano veliko povjerenje birača u ovaj Sabor nalaže svima da poštujući prošlost usmjerimo svoj poglede na budućnost, da okupimo sve ljude dobre volje, sve duhovne, stručne, materijalne potencijale zemlje u ostvarenju zajedničkoga cilja – slobodne, demokratske i suverene Hrvatske“, kazao je tada Domljan.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stipe Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

Tuđman: Nisam sumnjao da će hrvatski narod pokazati zrelost na izborima

Obratio se nazočnima i istaknuo kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.

Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Vijenci i svijeće za poginule za Domovinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u povodu Dana državnosti položit će vijence kod Spomenika domovini.

Povodom Dana državnosti i svetkovine Tijelova, koji padaju na isti dan, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vodit će misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, nakon čega će premijer Plenković s članovima Vlade prisustvovati smjeni straže Kravat pukovnije.

Dan državnosti bit će obilježen i u drugim gradovima. Na vukovarskom Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata predstavnici Grada odat će počast poginulima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, a u crkvi sv. Filipa i Jakova služit će se sveta misa za Domovinu.

Predsjednik Vlade poslijepodne će u Zagrebu prisustvovati programu u Rekreacijsko-sportskom centru na Jarunu gdje će obići taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga. Nazočit će i pokaznim vježbama Hrvatske vojske i policije te letačkom programu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved