Connect with us

Vijesti

Starešina: Treba li se čuditi tome kako su grješne strukture, izmislile Paladinu na svoju sliku i priliku

Published

on

Da Nikolaj Vasiljevič Gogolj živi u ovo naše doba, možda se njegova znamenita satirična komedija ne bi zvala ‘Revizor‘, nego – ‘Ministar‘. Objašnjavajući što ga je ponukalo da napiše ‘Revizora‘, jednu od najuspješnijih društvenih satira svih vremena, Gogolj je rekao: ‘U ‘Revizoru‘ sam nakanio skupiti na jednu hrpu sve ružno u Rusiji, ono koje sam tada poznavao, sve nepravde koje se čine na onim mjestima i u onim prilikama u kojima se od čovjeka traži najviše pravednosti. I u isti se mah svemu narugati.‘

Ivan Paladina /foto: Davor Kovačević

U ‘Revizoru‘ korumpirane političke strukture u ruskoj provinciji uvjerile su same sebe da je Hlestakov, besposleni kicoš, blefer i kockar ogrezao u dugovima koji je odsjeo lokalnoj gostionici, zapravo petrogradski državni revizor poslan istražiti njihove grijehe. I gledaju kako mu ugoditi, kako mu se dodvoriti, a sebe spasiti.

Uloga našega izmišljenog ministra ponešto je izmijenjena u odnosu na originalnog revizora. Naš ministar nije imao poslanje razotkriti i kazniti grijehe korumpiranih struktura, već je spušten u Vladu i prikazan puku kao neki Deus ex machina koji će riješiti obnovu od posljedica potresa u Zagrebu i na Banovini. Svojim nadnaravnim vještinama riješit će sve ono što je zbog politikantstva, nekompetencije i grijeha struktura do njegova ukazanja bilo blokirano više od godinu dana.

Čuđenju nema mjesta

No baš kao Gogoljeva revizora Hlestakova u komediji, tako su i našeg ministra Paladinu u stvarnosti izmislile grješne strukture. Obojicu na svoju sliku i priliku. U slučaju Gogoljeva ‘Revizora‘ grješne strukture iz ruske provincije vrhovnu su državnu ruku pravde vidjele kao razmetljiva i nakinđurena kockara koji nastoji prikriti svoj bankrot.

U slučaju našeg ministra grješne strukture koje kadroviraju u hrvatskoj vladi spasitelja i obnovitelja prepoznale su u jednako nakinđurenom liku iza kojeg je poduži popis upravljačkih pozicija povezan s ruskim poslovima u Hrvatskoj, čiji je imetak rastao proporcionalno količini propalih projekata kojima je upravljao, kojeg su razni zavidnici u šali nazivali ‘skiperom ruskih oligarha‘. A i najdobrohotniji savjetnik za upravljanje ljudskim potencijalima u njegovu bi profesionalnom životopisu teško pronašao ikakve kvalifikacije za upravljanje kompleksnim političko-građevinskim projektom obnove potresom razrušenih Zagreba i Banovine, koja je i prije njegova dolaska duboko zaglibila, ne mičući se prema naprijed.

No i bez osobita književničkog dara moguće je zamisliti prizore u kojima majka svako malo moli i preklinje svog sina budućeg ‘ministra ex machina‘: ‘Samo pazi, Ive moj, da te ne uhite.‘ I tako je izabran naš ministar graditeljstva obnove i drugih poslova Ivan Paladina, koji je nakon manje od godine dana ministarskog mandata otišao iz Vlade. Učinio je u obnovi isto onoliko koliko i Gogoljev izmišljeni revizor Hlestakov u revizorskom čišćenju ruske provincije. Dakle – ništa. Jer, izmišljeni likovi i ne mogu učiniti ništa.

No to i nije njegov grijeh. To je grijeh Andreja Plenkovića, koji je povjerovao (ili se barem tako pravio) da je izmišljeni ministar taj koji može pokrenuti obnovu, koji je izmišljenog imenovao ministrom i koji se sad, kao, čudi što ‘obnova ide nestvarno sporo‘.

Premijer istinski ne razumije

Sličnostima između ministra Paladine i revizora Hlestakova tu nije kraj. Baš kao što je Hlestakov prihvatio ulogu izmišljenog revizora, tako je i Paladina u jednom trenutku povjerovao da je uistinu predestinirani ministar i počeo se poigravati s onima koji su ga izmislili. Pa je, umjesto da se pokunjeno povuče u skladu s očekivanjima onih koji su ga izmislili, počeo postavljati uvjete i samome Plenkoviću: ili će ga učiniti još većim ministrom – ili on odlazi! Pa je odlučio otići u Katar, poslikati se kao veliki nogometni navijač, i to dok je Banovina ulazila u treću zimu u kontejnerima. Pa je svisoka poručio onomu tko postavlja i održava izmišljene ministre (i ministrice), dakle Plenkoviću: ako je on – ministar zapreka obnovi, onda on više ne mora biti ministar.

U Gogoljevu ‘Revizoru‘ puku je na kraju ipak ostala nada. Nakon razotkrivanja koruptivne ljigavosti provincijske elite, na njezin užas, stigao je – pravi revizor. U Plenkovićevoj inačici, nada je ponuđena u liku novog Ministra, HDZ-ova senatora, neki bi rekli jednog od onih koji prave ministre i premijere – Branka Bačića. Bačić dolazi kao Ministar Spasitelj, sa svim potrebnim ovlastima i punom premijerovom potporom da organizira provede obnovu. Jer, time spašava Andreja Plenkovića. U vrlo personaliziranoj državi, u tome je nada.

Višnja Starešina / Lider media

Advertisement

Vijesti

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA

Published

on

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića

GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.

Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.

Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.

Sudjeluju:

  • dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
  • Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
  • Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.

Organizatori  promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb  i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje  će biti u razgovornom  formatu radijske  emisije.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.

Continue Reading

Vijesti

Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”

Published

on

Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.

Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.

Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.

Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.

“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.

Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.

WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.

Continue Reading

Vijesti

MAKLJAŽA NA VIDIKU Veliki napad Hezbolaha na izraelsku vojnu bazu

Published

on

Snimka pokazuje štetu nanesenu bazi IDF-a u blizini sjevernog grada Kiryat Shmona ranije danas, nakon što je pogođena teškim raketama koje je lansirao Hezbolah.

foto: screenshot: Hindustan Times

Hezbolah je rekao da je ispalio rakete Burkan – koje imaju veliku bojevu glavu – na kamp Gibor, sjedište 769. brigade IDF-a.

Baza, koja se nalazi u blizini grada Kiryat Shmona, pretrpjela je ogromnu štetu. Više zgrada i vozila su potpuno unušteni.

IDF tvrdi da nije bilo žrtava. Nakon napada, tvrde, mjesto za lansiranje raketa je uništeno u zračnom napadu.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved