Dok cijeli svijet bruji o mogućem vojnom sukobu Zapada i Rusije u Ukrajini, nekako ispod radara ostaje borba za plinsko tržište u bogatoj Europi koji vrijedi milijarde eura. Otvaranjem Sjevernog toka 2 najviše bi profitirale Rusija i Njemačka, a takav razvoj događaja nikako ne odgovara SAD-u i njegovoj odanoj saveznici Velikoj Britaniji. Stoga su i počele “vojne igre” u Ukrajini koje bi mogle završiti tako da Europska unija prestane kupovati ruski plin i prijeđe na puno skuplje LNG koji zagovara SAD. O “plinskom ratu” u Ukrajini i energetskom biznisu, koji je uvijek usko povezan s politikom, razgovarali smo s Davorom Šternom, bivšim ministrom gospodarstva koji ima ogromno iskustvo u energetskom biznisu.

Zašto SAD toliko inzistira na tome da se Sjeverni tok 2 ne otvori?

Amerika je od uvoznika plina postala izvoznik. Oni su sve svoje uvozne LNG terminale pretvorili u izvozne. Jasno je da žele taj LNG plin plasirati po što većim cijenama. Kako je cijena prirodnog plina narasla u igrama oko Sjevernog toka 2, tako su i oni profitirali na LNG-ju – donosi Teleskop.hr.

Dugo godina ste u energetskom biznisu. Kakva su vaša predviđanja. Hoće li uopće doći do otvaranja Sjevernog toka 2? Hoće li Europska unije prestati kupovati ruski plin?

Ako ima još malo razuma na ovom svijetu ne vidim razloga zašto se Sjeverni tok 2 ne bi pustio u pogon jer on opskrbljuje cijelo Europu s plinom. Norveška i Danska nemaju dovoljno plina da popune prazninu koja bi nastala s prestankom dotoka ruskog plina. Ne bi ni LNG brodovi iz SAD-a mogli nadomjestiti potražnju s obzirom na to da je kompliciran prijevoz i velika je udaljenost. A i cjenovno ne bi mogli nadomjestiti jer je ruski prirodni plin jeftiniji. Jednog dana Europa će shvati da joj Rusije energetski trebe i to ne samo zbog plin jer mi zaboravljamo na naftu s kojom Rusija opskrbljuje pola Europe. Ako dođe do sukoba, Crno more bi također postalo hot spot i narasle bi cijene nafte do neslućenih visina. To sigurno ne bi išlo u korist nijedne europske države, a naročito ne bi koristilo Hrvatskoj. Mi smo se doveli do toga da od jedne relativno uspješne države, koja je imala potencijal zadovoljavanja svojih energetskih potreba, postanemo energetski vazali kao sve ostale europske zemlje.

Vidimo da se Njemačka gotovo uopće javno ne suprotstavlja američkim zahtjevima da se ne otvara Sjeverni tok 2. Činjenica je to da bi Njemačka htjela da se otvori Sjeverni tok 2, a da SAD vrši snažan pritisak da to ne napravi.

Nekoliko je činjenica. Kao prvo, SAD nikada nije prestao biti vodeća ekonomska sila, pogotovo kada je riječ o bankarstvu, financijama i IT-ju. Amerika je vodeća nacija i nije dobro i zdravo svađati se s Amerikom. Drugo, zaboravljamo još jednu činjenicu da je jedan od pokretača Sjevernog toka 2 bio bivši njemački kancelar Gerhard Shredder. Amerika je prijetila sankcijama firmama koje su sudjelovale u izgradnji Sjevernog toka 2, ali to nikada nije napravila jer bi opet naštetila nekim svojim kompanijama. Amerika je pragmatična zemlja koja brine isključivo o sebi. Na stranu to što je dva puta u povijesti spašavala Europu i ulazila u svjetske konflikte u koje možda i nije trebala ulaziti, ali je činjenica da je bila tu, pomagala je i sada želi naplatu toga nakon što je njezina ekonomija došla u dosta tešku situaciju. Ne smijemo zaboraviti da se Amerika politički nalazi u jednoj nezavidnoj situaciji. Jaz između republikanaca i demokrata je tako dubok. Vidjelismo što je bilo na primopredaji između Trumpa i Bidena. Bojim se da bi se to moglo ponoviti na idućim izborima pa čak bi moglo biti i gore.

Kako će se sve ovo završiti?

Mislim da nikome nije stalo do pravog rata i do nekih velikih sukoba. Međutim, ne možemo isključiti da netko od desetaka tisuća ljudi koji su naoružani s obje strane, a neki od njih imaju nacionalističke pobude, neće “puknuti” i izazvati incident koji bi sa sobom povukao sve. Kao što znamo veliki sukobi u svijetu su nastali akcijama pojedinaca, od Gavrila Principa pa dalje. Drugo, Rusi traže pismene obveze NATO-a da se neće širiti. Sjetimo se da su Hitler i Chamberlain potpisivali ugovore o prijateljstvu, a onda je Njemačka nakon godinu dana pokrenula rat. Tako da se u ovom današnjem svijetu, u kojemu više ništa nije sveto, moralno i etično, može svašta dogoditi.

Istodobno mislim da te države imaju dovoljno zdravog razuma i da se nakon nekakvog incidenta neće dati uvući u sukob koji bi bio loš za sve.

Hoćemo li se sljedeće godine grijati na ruski plin?

Mislim da ćemo se grijati na ruski plin. Vjerujem da će se situacija stabilizirati i da ćemo mi naći načina da s Rusijom otvorimo dijalog. Ja sam ruski plin kupovao rije 35 godina kada sam bio predstavnik Ine u Rusiji. To je bio jedan od najzdravijih komercijalnih ugovora na kojima sam ikada radio. Nemojmo zaboraviti da su Rusi što se tiče Hrvatske uvijek bili više nego korektni. U vrijeme našeg Domovinskog rata Rusi su i dalje Hrvatsku opskrbljivali plinom, a pomagali su nam i na drugim poljima. Istodobno su tolerirali relativno veliki dug koji je Hrvatska imala prema Rusiji, a to je baš bio dug vezan uz plin.

Što znači ovakvo poskupljenje plina za male poduzetnike, za naše ugostitelj, frizere…

Moramo razlikovati male poduzetnike od onih koji su energetski intenzivni. U nekom frizerskom salonu ili trgovačkoj radnji plin nije toliko bitan osim za zagrijavanje prostora. Ali ako govorimo o industriji koja intenzivno koristi plin, bojim se da će takve tvrtke doći u probleme. Iz teške situacije će pokušati izići dizanjem cijena, a to opet vodi u jednu inflaciju kojoj nema kraja. Dražen Ćurić/Teleskop.hr