Connect with us

Vijesti

Što reći o političaru koji se hvali objektima izgrađenim javnim novcem iz gradskog i državnog proračuna, bespovratnim sredstvima EU fondova i kreditima koje ćemo mi vraćati!?

Published

on

“Hvalite me usta moja, kada već nitko drugi neće”

“Мnоgі оd nаѕ znајu zа mоć rіјеčі, zаtо ѕе uvіјеk bоrіmо dа іѕkоrіѕtіmо nјіhоvu mоć ”

Upravo stoga Boris Miletić plaća oglase ili mu ih plati njegova stranka IDS, da se pohvali svojim postignućima u 15 godina što obnaša dužnost gradonačelnika Pule, jer bliže se lokalni izbori računa se na zaborav birača.

https://www.facebook.com/watch/?v=791179825142696

Pred lokalne izbore gradonačelnik Pule Boris Miletić, javno iznosi inventuru “svojih”postignuća za vrijeme 15 godišnjeg mandata upravljanja Pulom, Ima ih sigurno koji se neće suglasiti sa mnom, ustvari ni sam” moj “gradonačelnik Boris Miletić, jer iako mu nisam dala svoj glas po demokratskim pravilima on je i moj gradonačelnik, nije suglasan sa mojim mišljenjem, pa mi je zabranio iznositi ga na svim njegovim profilima, pa čak i na službenom profilu gradonačelnika.

To je potvrda u kojoj mjeri su stvarne njegove parole o demokratičnosti, toleranciji, multietničnosti i multikulturalnosti, jer kao javna i politička osoba treba prihvatiti da mu nisu svi birači skloni. Zabraniti komentiranje je izraz straha od drugačijeg mišljenja, diskriminacijski i suprotno svemu što on proklamira. Stoga sam prisiljena na ovaj način iznijeti svoje mišljenje, na koje imam pravo po Povelji UN o ljudskim pravima čl.19 i po Ustavu RH čl.38 o slobodi mišljenja.

Boris Miletić nabrojao je u 15 sekundi projekte kao svoje postignuće u 15 godina obnašanja funkcije gradonačelnika Pule: ” Izgrađena je i opremljena Nova bolnica u Puli, izgrađena su i uređena dva dječja vrtića, nema liste čekanja za upis djece u vrtiće, izgrađena je nova osnovna škola Veli Vrh, sve imaju nastavu u jednoj smjeni, uređeno je više od 40 dječjih igrališta, osnovano je Sveučilište Jurja Dobrile i kampus sa 392 ležaja, 3 paviljona i 2 restorana, izgrađeni su gradski bazeni, nogometni stadion i 3 sportske dvorane, uređene su brojne plaže i kupalište uključujući i popularnu Hidrobazu, izgrađeno je skoro 200 km nove plinske mreže, izgrađena je obalni kolektor i sustav kanalizacije, izgrađeni je 500 m nove obale i 150 metara nove pulske rive, izgrađeno je 6 kružnih tokova, proširena je stara pulska obilaznica i izgrađena je nova, uređeno je više od 1 400 novih parkirnih mjesta i uređuje se još 100 novih, uređeni su tuneli Zerostrasse , uređen je Trg Kralja Tomislava, De Villov uspon, prolaz Sv.Teodora, Serpentine, popločen je Forum, obnovljena su 64 pročelja, uređeno je kino Valli, rekonstruirani su i uređeni Arheološki muzej, Sveta srca i Malo rimsko kazalište, postali smo svjetska koncertna i festivalska destinacija i jedan od najjačih turističkih gradova u Hrvatskoj, prvi smo uveli e-poslovanje i postali prvaci digitalne transformacije u Hrvatskoj”

No je li baš sve to zasluga Borisa Miletića i ljudi oko njega proanalizirati ću po dostupnim informacijama i prema transparentnosti gradske uprave čime se također Miletić hvali.

Nova Bolnica u Puli

Nakon provedenog javnog natječaja za odabir izvoditelja radova, Opća Bolnica Pula, kao investitor, povjerila je tvrtci ZAGREBGRADNJA d.o.o. izvođenje predmetnih radova. Troškovi izgradnje iznosili su 600 milijuna kuna, a  Opća bolnica Pula, kojoj je osnivač Istarska županija, dobila je suglasnost IŽ za zaduživanje kreditima za dovršetak radova. Znači da će Opća Bolnica Pula otplaćivati kredit. U financiranju izgradnje sudjelovala je Vlada RH sa 75% i Istarska županija sa 25% udjela. Vlada RH dala je državno jamstvo na 300 milijuna kuna HBOR-u, a IŽ je isplatila 2018.godine 8 065 043 kn, 2019. godine 10 261 111 kn i 2020. godine 9 944 444 kn. Istarska županija povukla je 2017.godine 38,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava za opremanje dnevne bolnice u okviru Opće Bolnice Pula.

Prema tome Grad Pula nije sudjelovao financijski u izgradnji Bolnice Pula. Grad Pula je darovao katastarsku česticu na kojoj je izgrađena Bolnica. Čime se hvali Boris Miletić kada kaže “izgrađena je i opremljena Nova Bolnica u Puli”, katastarskom česticom koju je darovao Grad Pula na kojoj je izgrađena Bolnica? Nije zemljište njegovo privatno vlasništvo!

Medicinska škola

Vezana je uz projekt izgradnje nove Bolnice, jer se u njoj educira potrebno medicinsko osoblje. Kao što je poznato srednje škole osnivaju županije, pa je tako Istarska županija podigla dugoročni kredit, a anuitete će plaćati u omjeru 50% IŽ i 50% Grad Pula. Opet u konačnici mi porezni obveznici koji punimo proračun krajnji smo dužnici, jer time ne zadužuju samo nas, nego i buduće generacije.

Osnovna škola Veli Vrh

Osnivači osnovnih škola su gradovi, pa je tako nakon što je u požaru izgorjela osnovna škola na Velom Vrhu, Grad Pula trebao organizirati izgradnju nove škole. Nova škola koštala je 96 milijuna kuna, Vlada RH dala je 20 milijuna kuna, IŽ 1 milijun kuna, a za preostalih 73 milijuna Grad Pula kreditno se zadužio kod Zagrebačke banke na 20 godina sa 8% kamata. Znači da će građani Pule kroz poreze i prireze 20 godina otplaćivati kredit za izgradnju nove škole na Velom Vrhu. Čime se to gradonačelnik hvali?

Ugovor o kreditu sa Zagrebačkom bankom d.d. za izgradnju Osnovne škole Veli Vrh – I faza zaključen je 09. lipnja 2009. godine u iznosu od 33.000.000,00 kuna, a temeljem dobivene suglasnosti Vlade Republike Hrvatske

.Saldo kredita na dan 01. siječnja 2020. godine iznosio je 17.695.874,15 kuna.

Po navedenom kreditu, do 30. lipnja 2020. godine ukupno je otplaćena glavnica u iznosu od 16.994.250,02 kune i kamata u iznosu od 13.918.619,66 kuna. U izvještajnom razdoblju na ime glavnice plaćeno je 853.081,58 kuna, a na ime kamate 296.991,48 kuna.

Saldo kredita na dan 30. lipnja 2020. godine iznosio je 16.842.792,57 kuna

Ugovor o kreditu sa Zagrebačkom bankom d.d. za izgradnju Osnovne škole Veli Vrh – II faza zaključen je 18. lipnja 2010. godine u iznosu od 40.000.000,00 kuna, a temeljem dobivene suglasnosti Vlade Republike Hrvatske.

Saldo kredita na dan 01. siječnja 2020. godine iznosio je 22.510.375,26 kuna.

Po navedenom kreditu, do 30. lipnja 2020. godine ukupno je otplaćena glavnica u iznosu od 19.626.942,26 kuna i kamata u iznosu od 9.465.481,80 kuna. U izvještajnom razdoblju na ime glavnice plaćeno je 1.035.829,65 kuna, a na ime kamate 280.472,74 kune.

Saldo kredita na dan 30. lipnja 2020. godine iznosio je 21.474.545,61 kunu. Dospijeće glavnice po navedenom kreditu:

Za vrijeme Jugoslavije gradili smo samodoprinosima, a sada nam uvedu pored poreza i prirez, pa smo na istom. Vlada RH dala je 20 milijuna kuna. Gdje su tu priče koju neprestano IDS plasira u javnost kako “sve što Istra zaradi ide u Zagreb “

Gradski bazeni

Puljani su iskazali zadovoljstvo konačnom izgradnjom gradskih bazena. Godinama se o njima pričalo i onda se prišlo realizaciji tog projekta. Gradski bazeni Pula stajali su sve ukupno 65 milijuna kuna. I tu je Vlada RH uskočila, jer je cijeli projekt financiran sa kreditom Zagrebačke banke na 20 godina uz 2,18 % kamata vezano uz trezorske zapise Ministarstva financija RH.(Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koje izdaje Ministarstvo financija s dospijećem od 91, 182 i 364 dana u nominali od 100.000,00 kuna. Upis trezorskih zapisa vrši se na aukcijama koje objavljuje Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Pravo sudjelovanja na tim aukcijama imaju samo domaće banke i domaće tvrtke. Na primarnoj dražbi prodaju se s popustom, dok se kasnije trguje na sekundarnom tržištu) Otplata kredita ostaje na poreznim obveznicima grada Pule!

Sveučilište Jurja Dobrile i kampus

Osnivač Sveučilišta je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje. Boris Miletić kaže; “osnovano je Sveučilište Jurja Dobrile u Puli” ali osnivač nije grad Pula, da bi se time gradonačelnik hvalio! I moja opaska da se njega pitalo ne bi sigurno nosilo ime Jurja Dobrile, jer je Juraj Dobrila bio hrvatski narodni preporoditelj i biskup, što je u suštoj suprotnosti rada i djelovanja Borisa Miletića.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli je zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili. Za potrebe boravka i učenja studenata iz raznih krajeva Hrvatske, jer 50 posto studenata dolazi iz drugih dijelova Hrvatske, nužno je bilo povećanje smještajnih kapaciteta.

Pula je dobila studentski dom još 2015. godine kada su uređene prve sobe sa 144 ležaja, a dobit će dodatnih 248 novih ležaja. Sve se to gradi na prostoru gdje je nekad bila bolnica koja je imala svoje odjele po raznim starim zgradama. Kako se selila u nove prostore, tako je stare zgrade prepuštala Sveučilištu koje se svake godine širi – i brojem studenata i novim studijima. Sveučilište Jurja Dobrile dobilo je stopostotno financiranje. Riječ je o investiciji od 58,4 milijuna kuna, od čega je 85 % financirano iz fondova Europske unije, a ostatak je osigurala Vlada RH.

Preseljenjem bolničkih odjela iz Mornaričke bolnice u novoizgrađene prostore Opće bolnice Pula, otvorio se idealan prostor za razvoj pa je shodno tome Istarska Županija ustupila kao vlasnik prostore Mornaričke bolnice u Puli Sveučilištu Jurja Dobrile za izgradnju sveučilišnog kompleksa. Za prvu fazu projekta obnove stare Mornaričke bolnice iz ITU mehanizama očekuje se 21,7 milijuna kuna i dodatnih 7,9 milijuna kuna osiguralo se u državnom proračunu, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Ministarstvo obrazovanja, a time i Vlada RH, je dalo punu potporu ovom projektu s obzirom na značenje za cjelokupnu zajednicu, ne samo za razvoj znanosti i visokog obrazovanja.

Hidrobaza

Hidrobaza dio je projekta Brijuni-Rivijera. Bivša vojna nekretnina Hidrobaza je smještena u Štinjanu, prigradskom naselju Pule. Lokacija je pogodna za razvoj turističkih kapaciteta zbog svog atraktivnog položaja
uz more i bujne vegetacije te prekrasnog pogleda na poznato otočje Nacionalnog parka Brijuni, ali i zbog posebne
povijesne vrijednosti kao bivše Mornaričko- zrakoplovne baze Austrougarskog carstva. Iako je u Drugom svjetskom ratu gotovo potpuno uništena. Kompleks bivše Mornaričko-zrakoplovne baze (sa četiri djelomično očuvane građevine) je zaštićeno kulturno dobro. Obnova i rekonstrukcija ovih objekata provesti će se sukladno uvjetima koje izdaje Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Puli.

Grad Pula je započeo ulaganje u izgradnju javnih plaža pa je uređenje Hidrobaze dijelom financirano bespovratnim sredstvima koja je osiguralo Ministarstvo turizma (cca 200,000 Eura). U prvoj fazi uređenja u vrijednosti od 13, 5 milijuna kuna, Grad Pula sudjelovao je sa 9,9 milijuna kuna, a Ministarstvo turizma sa 3,6 milijuna kuna. U drugoj fazi od 2,5 milijuna kuna, ministarstvo turizma dati će 400 tisuća kuna a Grad Pula 2,1 milijun kuna. Tu se Grad Pula ipak malo više angažirao .

Projekt dolcevitauređenje 64 fasade

Projekt “Dolcevita”, pokrenut je 2009. godine, u kojem Grad Pula i pulska Turistička zajednica, zajedno sa suvlasnicima zgrada, sudjeluju u financiranju obnove fasada i krovišta zgrada u starogradskoj jezgri. Kroz ovakav model sufinanciranja obnovljeno je čak 59 pročelja, od čega njih 38 na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada. Održavane zgrade dio su urbanog identiteta i kulturnog naslijeđa grada.

Međutim kako se Boris Miletić hvali obnovom pročelja zgrada, istražujući naišla sam na opće poznate malverzacije, nekvalitetno i nestručno izvršenih radova, korištenjem jeftinijih i nekvalitetnih materijala, zloupotrebe EU fondova  kroz projekt Energetske obnove stambenih zgrada Ministarstva graditeljstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i u konačnici prijevaru stanara, koji to moraju platiti.

Primjer je tih malverzacija obnova doktorske kuće kod Arene u Puli reprezentativne zgrade iz 1937.godine. Od ukupnog iznosa obnove u vrijednosti od 2,6 milijuna kuna, 1,18 milijuna kuna osigurano je iz EU fondova, Grad Pula je preko Dolcevite osigurao maksimalnih 178 tisuća, a pulska Turistička zajednica sudjelovala je s 25 tisuća kuna, suvlasnici moraju radove, kojima nisu zadovoljni, platiti gotovo 1,19 milijuna kuna, odnosno 70 tisuća po stanu!

https://novac.jutarnji.hr/novac/novcanik/katastrofalna-obnova-reprezentativne-zgrade-stanari-moraju-platiti-vise-od-milijun-kuna-9276485

Pula dobiva 40 kilometara nove kanalizacijske mreže (izgrađena je obalni kolektor i sustav kanalizacije)

Obalni kolektor, odnosno sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Pule, pušten je u rad 2015.godine. Za njegovu izgradnju utrošeno je 241,3 milijuna kuna. Najveći dio sredstava 127,7 milijuna kuna osiguran je kroz Projekt zaštite od onečišćenja u priobalnim gradovima – Jadranski projekt čiji su osnivač Hrvatske vode. Pored Hrvatskih voda stručna i financijska potpora Jadranskom projektu bila su i sredstva proračuna RH, HBOR-a, MEIP-a i manji dio ulaganja investitora komunalnog društva Pragrande d.o.o.

Rekonstrukcija sustava odvodnje i vodoopskrbe: vrijednost projekta je 671 milijuna kuna, a financirati će se iz EU fondova 70-75 %. Vlade RH 17-20%, a Grad Pula sa tek 8-10%.  Riječ je o projektu kojim je predviđena izgradnja od čak 39,7 kilometara kanalizacijske mreže u kratkoročnom investicijskom planu te 11,9 kilometara dugoročno.
Pored širenja kanalizacijske mreže, projekti Pula Centar i Pula sjever predviđaju proširenje sustava vodoopskrbne mreže kao i rekonstrukciju sustava mješovite odvodnje te izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stupnja pročišćavanja. Projekt je još daleko od završetka,

https://www.glasistre.hr/pula/uvod-u-dugo-najavljivan-projekt-sirenja-sustava-odvodnje-stize-kanalizacija-u-prigradska-naselja-koja-to-cekaju-duze-od-30-godina-696938

Arheološki muzej Istre

Arheološki muzej Istre čine zgrada Arheološkog muzeja, Povijesni i pomorski muzej na Kaštelu, Malo rimsko kazalište, Sveta srca, Zerostrasse i Amfitetar u Puli.

Arheološki muzej Istre koji je od 2013.godine zatvoren zbog preuređenja, trenutno je najveća investicija Ministarstva kulture u Hrvatskoj, u vrijednosti 140 milijuna kuna, a u sklopu projekta je obnova zgrade Arheološkog muzeja, Malog rimskog kazališta i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Kaštelu. U obnovu zgrade, uložilo sto milijuna kuna, od čega je Ministarstvo kulture odvojilo po 30 milijuna kroz tri tranše. Ostalo će biti vlastita sredstva muzeja a dio će se financirati i zajmom.

Arheološkom muzeju Istre odobreno je za sufinanciranje projekt “Konzervacija i rekonstrukcija Malog rimskog kazališta – Pula” u sklopu otvorenog poziva “Revitalizacija kulturne baštine u urbanom području Pula”, Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt ukupne vrijednosti 17.852.732,44 kn provodi se u razdoblju od 15.01.2020 do 15.02.2022., a sufinancira se intenzitetom od 49,82%, odnosno 8.500.000,00 kn iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezije.

Povijesni i pomorski muzej na Kaštelu u Puli zatvoren je zbog opsežnih radova u vrijednosti od 23,2 milijuna kuna od čega 9 milijuna kuna iz EU fondova .Muzej će konačno biti povezan i s centrom grada, točnije liftom koji će s podnožja brda i podzemnih tunela, poznatih kao Zerostrasse biti povezan sa Kaštelom koji dominira iznad stare gradske jezgre., a zbog uzbrdice teško pristupačan osobama sa invaliditetom.

Jednom kada bude dovršeno, zajedno s uređenjem Kaštela koje je u tijeku, izgradnjom šetnice i prigodnom rasvjetom koju će potpisivati svjetski dizajner svjetla Dean Skira, bit će to novi povijesno-kulturni centar grada.

Dok prije nije uopće bio prilagođen osobama s invaliditetom, sada se iz podnožja zgrade do ulaza dolazi liftom, ispred muzeja je velika terasa. Isto tako, u muzeju su uređene rampe te ima lift, tako da će biti dostupan svima. Osim što će imati taj šarm stare zgrade, sve ostalo je moderno.

Sve je projektirano i rađeno u skladu sa projektom COME-IN, pokrenutom u srpnju 2016. godine i financiranom iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) u svrhu privlačenja posjetitelja promoviranjem kulturne baštine te omogućavanjem lakšeg pristupa objektima osobama s invaliditetom, kako bi svi posjetitelji samostalno mogli uživati u našoj kulturnoj baštini. Unutar projekta COME-IN razrađene su smjernice i različite dimenzije pristupačnosti u svim fazama pružanja usluga muzeja i galerija svim posjetiteljima, osposobljavanju osoblja te osmišljavanju i organiziranju pristupačnih izložbi. Osobe s invaliditetom bile su uključene u sve faze procesa. Ustanovljena je nagrada ” Label” čija će oznaka biti prepoznata kao svjetska oznaka za muzeje koji rade na dostupnosti, promiču demokraciju, nediskriminaciju i jednake mogućnosti, kao i dostupnu kulturu i jednaka kulturna prava za sve zainteresirane.

Izgrađeno je 6 kružnih tokova, proširena je stara pulska obilaznica i izgrađena je nova

Ugovorom vrijednosti 39.660.180,86 kuna obuhvaćeno je izvođenje radova na izgradnji drugog kolnika ulice Prekomorskih brigada u nastavku već izvedenog kolnika sa četiri prometne trake (od čvorišta u Šijani) do križanja sa ulicom za naselje Valmade u ukupnoj dužini od 1.085,80 m. Izrazivši zadovoljstvo što je taj posao dobilo poduzeće Ceste d.o.o Pula Boris Miletić nije mogao da ne izrazi nezadavoljstvo poduzećem Hrvatske ceste koje kasne sa radovima na rotoru u Šijani!

Lidl i Grad Pula u veljači sklopili i sporazum o kreditiranju izgradnje kružnog toka, kojim se trgovački lanac obvezuje financirati izgradnju rotora te Gradu Puli osigurati cjelokupna sredstva za plaćanje radova izvođaču, dok se Grad Pula obvezao novac vratiti Lidlu u sedam godišnjih rata.

Ni u tom djelu uređenja i rekonstrukcije prometnica ne ide kako treba. 9. studenoga 2020. godine započeli su radovi na rekonstrukciji Premanturske ceste u sklopu kojih će se u prvoj fazi izgraditi kružno raskrižje za Valdebek, Izvođač radova, tvrtka Ceste d.o.o. uvedena je u posao, radovi su trebali biti gotovi do Nove godine, a sada je već pola trećeg mjeseca poslije Nove godine i još traju!?

Ugovor o zajmu sa trgovačkim društvom Lidl K.D. d.d. radi financiranja izgradnje komunalne infrastrukture “Kapitalni projekt – Izgradnja ceste Prekomorskih brigada” zaključen je 04. kolovoza 2017. godine u iznosu od 18.500.000,00 kuna, a temeljem dobivene suglasnosti Vlade Republike Hrvatske.

Saldo zajma na dan 01. siječnja 2020. godine iznosio je 13.200.000,00 kuna.

Zaključak

Nisam ulazila u analizu svih “uspjeha” koje je nabrojao Boris Miletić, nego najvećih, kapitalnih objekata, iz koje je vidljivo da niti jedan projekat nije izgrađen bez udjela Vlade RH i njenih ministarstava. To ističem stoga što je stalna mantra IDS-ovaca, da Istra puno daje u Zagreb, a malo joj se vrati.

-Za Novu bolnicu Vlada RH dala je 75 % sredstava, a Istarska županija 25%,

-Za osnovnu Školu Veli vrh, Vlada RH dala je 20 milijuna kuna, iako su osnivači osnovnih škola gradovi,

-Za Gradske bazene Ministarstvo financija pogodovalo je trezorskim zapisima u kreditiranju,

-Za Sveučilište Jurja Dobrile 85% iz EU fondova a 15 % Vlada RH,

-Za Hidrobazu preko Ministarstva turizma Vlada RH dala je više od 200 tisuća eura

-Za uređenje fasada i energetsku obnovu Vlada RH je sudjelovala preko Ministarstva graditeljstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i EU fondova.

-Za rekonstrukciju sustava odvodnje Vlada RH sudjeluje sa 17-20%

-A Arheološki muzej Pula Vlada RH financirala je u cijelosti sa oko 140 milijuna kuna

IDS-ov gradonačelnik Pule Boris Miletić, stalno rovari protiv hrvatske države, odnosno Vlade RH, zato i prešućuje udio države i sebi pripisuje sve zasluge, jer kako priznati svojim biračima da ih neprestano obmanjuje!

Lili Benčik/hrvatskepravice

Vijesti

Značenje i povijest šabata

Published

on

Vrlo je vjerojatno da slavljenje subote (šabata) potječe iz Mezopotamije. Ako se uzme u obzir da jedan mjesečev ciklus traje nešto više od 28 dana, onda su važni i „kritični” 7., 14., 21. i 28. dan. Ti su se dani smatrali nesretnima, dakle manje pogodnima za poslove, pa su se ljudi tih dana radije posvećivali molitvi i bogoslužju. Babilonci su dan punog mjeseca nazivali „šapattum”, a dan nestanka mjeseca „bubbulum”. Očita je sličnost riječi „šapattum” i „šabat”. Kasnije, u Židova, šabat više ne slijedi mjesečeve mjene, nego se ustaljuje u sedmodnevnom krugu. I danas je za Židove osobito značajan onaj šabat uoči mladog mjeseca. Za Židove je zapovijed obdržavanja šabata prva i najvažnija zapovijed. Zato se u njihovoj tradiciji veli: kada bi svi Židovi dvije subote za redom u potpunosti obdržali sve zapovijedi vezane za taj dan, bili bi spašeni, tj. tada bi došao Mesija.[1] Evo sada osnovnih oznaka židovskog šabata.

Šabat kao posveta vremena


Židovi ističu kako je riječ “svet” (posvetiti) prvi puta u Bibliji uporabljena upravo za šabat. Po šabatu se posvećuje vrijeme, jer je taj dan posebno posvećen molitvi i učenju Tore. Za Židove, nadalje šabat ima, naravno, duhovno značenje a u isto vrijeme i veliko značenje za obiteljski život. Budući da je puno toga zabranjeno činiti na šabat, obitelj se nužno okuplja, moli i razgovara o obiteljskim pitanjima, jer je na šabat zabranjeno voditi poslovne razgovore. Šabat, naravno, počinje od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu, jer za Židove inače dan započinje večerom.[2] Još dva sata prije sumraka žena pali svijeće, ide se u sinagogu, a onda vraća kući gdje uz molitvu i čitanje Pjesme nad pjesmama bude “doček šabata” (koji je predstavljen kao kraljica). Slijedi svečana večera.

Posvemašnje uzdržavanje od posla


Zabrana rada je apsolutna, čak i u vrijeme sjetve i žetve, a tiče se i Židova i njihovih slugu i robova, kao i njihovih životinja. Kasnije, u ropstvu, dolazi još i zabrana paljenja vatre (dakle i kuhanja), kao i putovanja. Neki su čak toga dana zabranjivali i njegu bolesnika. Budući da je Židovima često teško doslovno obdržavati šabat, oni su od starine našli pomoć. To je “šabes goj” što na jidišu označava ne-Židova koji za Židove čini ono što je Židovima zabranjeno (i to uz nadoplatu). Danas za Židove ulogu šabes goja čine automati koji se programiraju, čega ima sve više i više.[3] Kao pomoć za “normalan” život služi i ustanova zvana eruv (“povezivanje”). Naime, Židovu je zabranjeno na šabat hodati dulje od 2000 lakata (1000 metara), međutim, nije zabranjeno hodati unutar svoga dvorišta. Zato oni jednostavno povežu, tj. opašu jednim konopom cijelo naselje, koje se onda smatra jednom stambenom jedinicom, a čitavo je naselje onda kao dvorište, tako da se slobodno može hodati po cijelom naselju. Naravno, ukoliko je u pitanju životna opasnost, onda su oslobođeni zapovijedi o uzdržavanju od posla.

Sudjelovanje u hramskom i sinagogalnom bogoslužju


To jest i bio osnovni razlog subotnjeg počinka – da čovjek toga dana bude slobodan za bogoslužje.

Šabat kao znak saveza


„Subote moje morate obdržavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posvećujem”. (Izl 31,12). Tako je za Židove obdržavanje subote temeljni znak obdržavanja saveza. I danas u državi Izrael, posljednje što bi jedan liberalni Židov od svoje židovske tradicije napustio bilo bi upravo obdržavanje subote.

Radost subote


Iz 58,13 naziva subotu „milinom”. Slavlje subote započinje već u petak navečer paljenjem svjetiljke koja gori sve do subote navečer. Oblače se svečane haljine. Za večerom u molitvi zvanoj „Kidduš” Židovi slave Boga što im je podario subotu: „Blagoslovljen da si, Gospodine, Bože naš, kralju svijeta jer si nas posvetio svojim zapovijedima i jer smo ti omiljeli, te si nam u baštinu predao šabat svoga posvećenja, iz ljubavi i naklonosti kao spomen stvaranja.”

Eshatološki vid subote


Kasniji židovski spisi šabat smatraju predokusom vječnosti: „Ovaj dan je čitav šabat i odmor zauvijek, svijet pravednika je svijet subotnjeg mira.” U ovom kontekstu valja gledati kršćanski izraz „pokoj vječni”.


[1] Usp. K. DA-DON, Židovstvo. Život, teologija i filozofija, Profil, Zagreb, 2004., 247-275.

[2] Židovi tumače da je to zbog toga što u Knjizi postanka stoji: “I bi večer, pa jutro, dan prvi…”

[3] Tako postoji tzv. subotnje dizalo koje je programirano da se zaustavlja na svakome katu, tako da ga pobožan Židov ne mora pritiskom na dugme aktivirati. Tako se u Izraelu mogu nabaviti spravice koje se stave u bravicu automobila i koje onda pokreću automobil, tako da ga vozač ne pali sam. Ostala pomagala možemo samo zamisliti.

izvor: prof. dr. vlč. Zvonko Pažin/Vjera i Djela

Continue Reading

Vijesti

Raskol na Zapadnu i Istočnu crkvu iz 1054.: Korijeni i uzroci

Published

on

Veliki crkveni raskol iz 11. stoljeća. – koji je podijelio Crkvu na Zapadnu i Istočnu – događaj je čije posljedice (vjerske, političke i društvene) osjećamo dan danas.

Premda se kao konkretna godina uzima 1054., raskolu je prethodilo nekoliko velikih kriza. S obzirom na kompleksnost teme, odlučili smo ju obraditi u dva dijela, a u današnjoj ‘Povijesnoj četvrti’ bavimo se korijenima i uzrocima – s Podcasta Povijesna četvrt prenosi Bitno.net .

Podcast obično objavljujemo svakog drugog četvrtka na YouTube kanalu Bitno.neta, a cilj mu je demistifikacija kontroverznih točaka iz povijesti Katoličke Crkve.

Bitno.net

Continue Reading

Vijesti

DOTUR KANIBAL

Published

on

Svukud ima vakih kanibala – kaže Pepi na profilu I. Kotlar

Klinički centar Rebro. Čeka se prid ordinacijama u onon uskon dugačkon hodniku. Sidi se sa obe dvi bande a noge triba podvuć pod katrigu da se mere proć sredinon.

Jure Franić je dva puta prozvan i tek se na treće oglašavanje javija. Pasalo je dvi ure od podne. Uspravja se pospani starkeja sa nogama savijenin u kolinima.

Usta je noćas još u pola tri u svome Gornjen Segetu pa onda nanoge po ladnoći do Trogira. Tamo je na autobusnoj stanici malo odrima a onda vija za Zagreb na kontrolu.

Namišta robu prid ordinacijon ka da ide na raport kod pukovnika. Sestra ga priši, jer kasne a pacijenata je puno.

Dotur Tomić se nakratko udubija u njegove nalaze dok se ovaj nije skinija do pojasa i snimija EKG-a.

A sinoć se smrza dok se kupa na bokune prvo do pasa pa od pasa, kako se to već čini u kućama bez tekuće vode. Njegova Janja ga je natirala da opere i glavu, iako po njemu ni tribalo. Sad se čudi ča dotur gleda u te kartušine a ne u njega, kad se već opra i zapuca iz te dajine. Ali to van je Zagrebački dotur – oni sve znadu.

– “Dobro Jure gdje su ti nalazi krvi i mokraće, kao što se ovdje traži?”

– “Pa doturica iz Trogira mi ni ništa rekla, samo mi je napisala uputnicu.”

Dotur ga oslušnu, duboko diši, ne diši, iskašji se, normalno diši. Pregleda mu još crveni friž od vrata do trbuja nakon nedavne operacije tri baj pasa.

Provuka je traku od EKG-a kroz ruku kao telegrafista kad stane čitat poruku s vrpce. I sad bi Jure najradije da ga dotur potapša po škinama i da mu kaže: Starino idi doma zdrav si ko dren. A ko zna koliko dotura bi tako reklo, pogotovo kad je u stisci s vrimenon, a dođe mu tako neko iz vukojebine i to bez nalaza. Ali ovaj ni takav:

– “Slušaj Jure, idi u sobu pet neka ti učine komplet analizu krvi i mokraće hitno, reci da sam im to ja rekao, onda u sobu 12 da ti naprave eho srca. Kad budeš gotov donesi sve ovde. “

– “Ali doture meni autobus ide u šest uri, moran doma zbog Gurke.”

– “A ko ti je ta Gurka?”

– “Naša kravica, nikon se ne da pomust samo meni, “

– “Ma bićeš ti još večeras kući, samo požuri.”

Jure je obavija sve ča mu je dotur kaza i u pet se ponovo nacrta kod dr. Tomića. Bi je zadnji pacijent za danas. Cupka on nestrpjivo da krene kući, a dotur mu reče da ne brine da će ga on osobno odvest na kolodvor. Ponovo se udubija u nalaze i počne odmahivat glavon.

– “E moj Jure, moramo te odmah prikačiti na “holter” da vidimo što nam to govori tvoje ludo srce. Što je danas … petak? Evo sad ti ga stavimo pa ti stoji do ponedjeljka kad ponovo radimo. I ne smiješ putovati jer rezultati neće biti dobri. “

– “Ali doture moran ić, doli me čekaju i Gurka me čeka, a i neman ja kod sebe šoldi za u hotel.

A zna dotur dobro kakve su to muke. I sam je poteka iz jednog takvog brđanskog zaseoka. Zna da je jedina krava ka član obiteji. Ujutro se prvo pogleda u štalu vidit kako je ona, a čeljad će i samo kazat ako im čagod fali. A ča se šoldi tiče, to je zadnje ča od sejaka moš iskopat. Ono malo ča se zaradi od prodaje ode na ono ča se mora kupit: sime, lektrika, so, ćizme, kemija, likarije …

Jure se počea trest ka da sina šaje u rat. “Ma smiri se starino, sve ćemo polako rješiti.”, umiruje ga dotur. Pozva je glavnu sestru s pripremnog i pita je je li je slobodna ona soba za VIP-bolesnike. Slobodna je.

– “Eto, našli smo ti besplatan carski smještaj ovde na trećem katu. Znam da bolnička hrana nije neka pa je najbolje da jedeš “Kod Rose”, ulicu niže. Evo ti hiljadu kuna pa ćeš mi vratiti drugi put. A što se tiče Gurke pa valjda će je neko nekako pomusti. Samo ti javi tvojima da dolaziš u ponedjeljak.”

Jure je drhtavo izvadija neku praistorijsku Nokiju ča ju je posudi od susida Grade za ovu priliku. Pokušava ubost one botune debelin parstima, ka da vrhon postola probaješ naciljat bajam. I sve ubada po 2-3 gumba istovrimeno. Dotur mu otkuca broj da se ovaj više ne muči i dade mu mobitel na uvo. Javi se susid Grada i posli nekoliko razmina halo-halo, počmu se mejusobno pitat ko je to tamo, a ko je to vamo, iako su obojica već iz prve pripoznali glasove.

Konačno su se našli negdi u eteru, i obojica se zaprepastili ka da su se iznenada trefili negdi posrid Čukotskog mora. Jure nikako da rekne zoć zove, a zapravo bi ga najradije pita kako je Gurka. Vidi je dotur da se stari blokira pa mu je vazea telefon i Gradi lipo objasnija kad će Jure natrag i da to javi njegovima.

A doturu je svaki petak uglavnon taki, strka od jutra do navečer. Pozva je sestru da smisti Juru i kala se doli “Kod Rose” da napokon čagod toplo izide. Odspava je jedva dvi ure na trosidu u svon kabinetu i u devet počea noćnu smjenu viziton. Tu se dosta zadrža. To su pacijenti ča sutra ili prekosutra gredu na operaciju sarca.

Ponekon od njih će ovo bit zadnja noć.

Prestrašeni su i gledaju ka dica u doture, ka u svoje jedino spasenje. Sa svakin triba popričat, umirit ga koliko je to moguće. A nije lako gledat čovika u oči i obećat da će sve biti u redu, a sutra mu prisić grudnu kost i rastegama rastvorit prsa dok rebra krckaju, pa ogolit njegovo drhtavo sarce. Uzimajući to sarce u ruke uvik mu je prid očiman lik čovika kojen je sinoć da obećanje.

Još ka dite je od majke nauči mnogo o likovitin bijkama i čemu koja služi. Životinje nekad i same ćute ča triba uzet, a čovik triba naučit.

Tako su se on i majka snalazili na padinama divjeg Lukova bez dotura i veterinara. Kasnije, u Zagrebu je bilo i bojih študenata od njega, ali najboji doturi su postali oni ča su znali ličit i tilo i dušu.

Obilazeći redon bolesničke sobe dr. Tomić stiže i do VIP-apartmana. Učinilo mu se da je kamara prazna. Posteja niti nije taknita a Jure sidi u poluškurici do ponistre i gleda u noć. Brine o Gurki i ne more zaspat.

A onda se dotur dositija.

Upita Juru je li u selu ima nekog ča gaji lavandu? Pa Grada zimi hrani svoje koze suhon lavandon. Pozvali su ponovo susida i dotur mu reče da kravi da svežanj lavande i da se će se od tega životinja primirit i dat se pomust. Uru poslin je Grada javi da je Gurka pomužena i da ništa ne brinemo. Jure se ozari od sriće i dotur ga natira da legne u posteju. Zaspao je odma, pri nego ča se svitlo ugasilo.

U ponedejak ujutro su mu skinli holter. Tomić je pogleda rezultate i malo je izmni listu Jurinih likarija.

– “Eto tako starino, slobodan si i još si ti dosta dobar. Napisao sam ti da dođeš na kontrolu u oktobru da ne dolaziš po zimi kao sada. I nemoj da mi opet dođeš bez nalaza.”

A vidi doktor da Juri jopet čagod fali, ka da mu se ne izlazi iz ordinacije.

– “Pa šta je sad Jure, jedva si čekao da odeš kući?”

– “Dva dana gledan ono veliko kupatilo ča ga zovete džakuzi, a zbog holtera se nisan smi kupat. A u životu nikad nisan lega u kadu.”

– “Hahaha Jure moj, evo vrati se gore i banjaj se do mile volje, dok ti ne krene autobus.”

I tako se Jure nabanja ka nikad u životu. Ispritiska je one botune na džakuziju ka da je u kokpitu eroplana. Kad se vratija Gurka se iznenadila kako mu je posvitlila koža, a Janja mu reče da je 20 godišta mlaji. E to su ti Zagrebački doturi, oni sve znaju boje od nas težaka.

Poslin dva miseca na adresu bolnice stiže poveći paket – piše za dr. Tomića. Dotur je otvorija paket a u njemu veliki pravokutni komad slanine ravan ka zrcalo. A koža na poleđini slanine oslikana u nekin živin kolurima i vidi se prilipi planinski pejsaž. U zasebnoj kuverti Jure se puno zafaljuje, pozdravja ga i vrača one pozajmjene pineze. A tu se našao i list iščupan iz sredine đačke teke na kojoj je olovkon pisalo:

“Dragi doture, ovu slaninu je opiturala moja Janja neotrovnon farbon. Ako vam se slika sviđa, kad izite slaninu, ostružite mast i obe bande triba premazat vrućin voskon od čela ili bezbojnin imelinom za postole. To van je poklon od moje kućne slikarice, jer ste me pomladili. Puno vam fala na vašoj dobroti i vidimo se u oktobru. Pozdrav od Janje, Gurke i Jureta.“

Dr. Tomić je kirurški precizno odilija slaninu od kože i postupija po uputi. Kožu je uokvirija i zakačija na zid ordinacije. Ma nema ko ne bi pogleda tu velišku lipu sliku veselih kolura. A onda bi se dotur pofalija:

– “To je koža od mog pacijenta sirotog Jureta, poslala mi njegova žena jer sam se potrudio oko njega. A jadnik se kupao kod nas sve dok mu koža nije skroz pobjelila. Ma bilo je tu i dobre njegove slanine, ali sam je odvojio i pojeo.”

Tako su najbojeg dotura na Rebru nazvali dr. Kanibal.

Kako tek ostale doture zovu? Neki judi će uvik bit dokaz da nije sve postalo posal, profit i interes.

Pepi

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved