Connect with us

Kultura

Subota je dan za xSTatic – Split slavi uličnu kulturu!

Published

on

Odbrojavanje je počelo i sve je spremno za osmo izdanje splitskog festivala street art kulturexSTatic 2021

Graffiti art, skateboarding (skate park Kolo), breakdance (udruga Underground Soicety), street basket (Unisport ST), stand-up komedija (SplickaScena) i radijski live program (KLFM). – najbolje od splitske street art scene uz jaka međunarodna pojačanja, okupit će se ove subote, 2.10. na splitskim Gripama i Koteksu.
Osmi xSTatic ugostit će čak 24 domaća i 4 međunarodna graffiti writera, a crtanje na gradskim lokacijama već je započelo. Nedovršene betonske površine Spaladium Arene oslikat će graffiti umjetnici Lonac i Jarus, vjerojatno poznati i široj publici.
– O značaju festivala dovoljno govori činjenica da je ovo jedini događaj koji promovira urbanu kulturu i namijenjen je uglavnom mladima. Osim toga, veseli me da u trenutku kada je sve online i međusobna interakcija se odvija gotovo robotskim oblikom, organiziramo festival koji te tjera da izađeš vanka, pogledaš, percipiraš, navijaš, dobiješ inspiraciju i na kraju  krajeva – uživaš. Meni je osobno xSTatic vrhunac svega što ili radiš/stvaraš ili pokušavaš napraviti/stvoriti kroz cijelu godinu. – kazao je ususret Festivalu organizator graffiti sekcije i jedan od prvih graffiti writera u Splitu, Pero Rančić.
Cjelodnevni program počinje već od jutarnjih sati kada će graffiti writeri krenuti s crtanjem, a nastavlja se popodnevnim natjecanjima. Skate natjecanje u organizaciji splitskog skateboard kluba Kolo počet će u 13 sati, a natjecatelji će odmjeriti snage i vještine ‘jedan na jedan’, po uzoru na Game of skate. U 14 sati slijedi natjecanje u uličnoj košarci, nakon čega u 15 sati kreće plesno natjecanje “All style battles”. Plesne vještine sudionika ocjenjivati će poznati plesači: Kamilla (LT), Leksa (BiH) i Lux de Lux (HR). Proglašenja pobjednika u svim kategorijama započet će u 18 sati.
Cjelodnevni program tu ne završava. Od 20 sati Splićane i njihove goste nasmijat će stand-up komičari “SplickeScene”, a rasplesati splitski hip-hop glazbenici Alejuandro Buendija i Sinovi, Banana Zvuk, Krešo Bengalka, Žuvi, Magellano, Lil Bear i Phlagma.
Cjelodnevni program Festivala glazbenom će kulisom pratiti radio KLFM koji će preseliti svoj studio na Gripe odakle će izvještavati s terena, emitirati emisije i pružiti cjelodnevenu električnu glazbenu kulisu festivalu.
Ulaz na sav festivalski program je besplatan, uz poštivanje svih važećih epidemioloških mjera. Za ulaz na večernji koncert potrebna je Covid potvrda.
Inače, ovogodišnji termin xSTatica poklapa se s obilježavanjem Međunarodnog dana nenasilja, pa je prava prigoda da ga mladi i svi koji se takvima osjećaju proslave u širenju dobrih vibracija, druženju i zabavi.

Advertisement

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Kosinjska dolina

Published

on

By

Kosinjska dolina bit će potopljena, pod vodom bit će kuće, polja, groblja, crkve, arheološka nalazišta (istražena i neistražena). Malobrojno stanovništvo bit će raseljeno i ostat će samo sjećanje i zapisi kako je nekada bilo.

Kameni Kosinjski most, građen od 1929. do 1936. godine, zamijenio je drveni most preko rijeke Like. Most povezuje Donji Kosinj s Gornjim Kosinjem, Mlakvom, Sušnjem, Podjelarom, Kosinjskim Bakovcem, Lipovim poljem i drugim mjestima. Izgradnjom novog sustava HEP Kosinj 2 i HE Senj 2 bit će potopljena naselja: Gornji Kosinj, Mlakva, Šušanj, Podjelar i drugi zaseoci.

Gradi se Tunel Gornji Kosinj – Lipovo polje kojim će se voda usmjeriti u korito rijeke Like.

U Gornjem Kosinju je crkva sv. Antuna Padovanskog (podignuta 1692. godine) koja će biti potopljena. Na crkvi su dvije ploče: jednu ploču postavili su župnik i župljani 1983, a drugu ploču postavili su lički svećenici s narodom povodom 500-te obljetnice tiskanja Rimskog glagoljskog misala, prve tiskane knjige u Hrvata.

U Kosinju su tiskana prva hrvatska glagoljska knjiga. Prva hrvatska glagoljska tiskara bila je u starom gradu Ribniku 1483. godine. (Zvonimir Kulundžić. 1960. Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskog juga. Zagreb.; Zvonimir Kulundžić, 1983. 500. obljetnica kosinjskog misala – prve hrvatske tiskanje knjige. Zagreb.; Ivan Mance. 2013. Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi. Redak. Split. ISBN 978-953-336-028-7).

„Misal po zakonu rimskoga dvora“ prva hrvatska tiskana knjiga. Tiskana je 22. veljače 1483., dvadeset i osam godina nakon Gutenbergove Biblije. Primjerak Misala iz 1483. čuva se u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu.

Druga hrvatska tiskana knjiga, tiskana u Kosinju 1491., jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora, poznatiji kao Kosinjski brevijar, čiji se jedini primjerak čuva u Nacionalnoj knjižnici sv. Marka u Veneciji.

Kosinjskim krajem vladali su Brinjski Frankopani. Kosinj je opljačkan i razoren, a stanovništvo raseljeno tijekom provale Turaka 1522. i 1525. godine.

HEP planira potopiti kosinjsku dolinu (Gornji Kosinj, Mlakvu, Podjelar i druge zaseoke) te stvoriti veliko akumulacijsko jezero. Stanovništvo će biti raseljeno, za zemlju, stambene i gospodarske objekte planira se dati neka sića (navodno 12 kuna po četvornom metru ?). Neki stanovnici dobiti će zamjenske stanove u Perušiću i drugdje. Pokušaji stanovnika Kosinja (450 potpisa), župnika iz Kosinja Pere Jurčevića, Crkve, povjesničara i arheologa nisu naišli na razumijevanje u HEP-u pa slijedi raseljavanje stanovnika i potop Kosinjske doline (polja, gospodarskih objekata, groblja, crkava, i arheoloških nalazišta).

Ostat će samo sjećanje, dok bude živih iz tog kraja, i zapisi putopisaca, povjesničara i arheologa o Kosinjskom kraju.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM – 58. Vinkovačke jeseni

Published

on

By

Ove godine su se održale 58-me Vinkovačke jeseni, smotra izvornog hrvatskog folklora i tradicijske kulture. Završnim svečanostima prethodile su Dječje jeseni gdje je preko 2 tisuće malih sudionika iz 55 društava iz cijele Hrvatske prošlo ulicama grada, predstavilo svoja sela i gradove te su pokazali ljubav prema tradiciji svoga zavičaja.

Tematski su ovogodišnje Vinkovačke jeseni vezane uz dukat,  zlatnik koji je u kulturi slavonskoga čovjeka prisutan od davnine.

Na kraju programa ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, zadnja tri dana, bilo je Svečano otvorenje, Svečani mimohod i Državna smotra izvornog hrvatskog folklora. Na središnjoj pozornici nastupile su najbolje folklorne skupine, njih 33 koje promiču hrvatski folklor i tradiciju.  Nastupili su i gosti iz Slovenije i Tajlanda.

U svečanom mimohodu centrom Vinkovaca prošlo je nešto manje od 60 folklornih skupina koje su pokazale sjaj i bogatstvo baštine hrvatskog naroda.

Nažalost, ove godine smotra je zbog svinjske kuge bila bez konjanika i konjskih zaprega.

Vinkovčani i njihovi gosti uživali su i u slavonskim delicijama te se tražilo mjesto više u Bircuzu, Slavonskom sokaku, Vinskom šoru i u kafićima. Lovačka društva dijelila su čobanac uz Bosut, djelio se i fiš-paprikaš te šaran na rašlje.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Svetište Majke Božje Bistričke

Published

on

By

Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Svetište Majke Božje Bistričke je hrvatsko nacionalno marijansko svetište.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Zagrebački nadbiskup dr.  Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved