Connect with us

Vijesti

TOČKA POTONUĆA? ‘U LIPNJU GA ZOVU NA RAZGOVOR!’ Ured europskog tužitelja određuje Plenkoviću budućnost: ‘Preokret i početak pada’

Published

on

Već se dugo premijera Andreja Plenkovića na sve moguće načine pokušava povezati s aferama njegove bivše ministrice Gabrijele Žalac, s kojom je on i nakon privođenja ostao u prijateljskim odnosima. Činilo se da Plenkovićevo posrnuće stiže onoga trena kada su se u medijskom prostoru pojavile poruke koje je Žalac razmjenjivala s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, a u kojima se spominju inicijali A. P., odnosno premijer Plenković, no bez obzira na nakostriješenu oporbu, i ta se priča o pokušaju Plenkovićeve eliminacije svela na onu staru narodnu – tresla se brda, rodio se miš – donosi 7Dnevno.hr

Što se točno rađa u europskom tužiteljstvu, teško je reći, no jasno je da oni Žalac drže u šaci, a jasno je i da bivša ministrica više nema što izgubiti, tim više što se odnedavno govori kako joj je suprug postavio jasan ultimatum – ili nagodba ili razvod. Možda postoji mogućnost da bivša ministrica na neki način šarmira svojeg supruga i da on popusti, ali europskim tužiteljima teško će se može dodvoriti na bilo koji način. Oni su svojim djelovanjem u Lijepoj Našoj, ali i na razini Europe, pokazali i dokazali vlastitu borbu s korupcijom, ne mareći za imena i pozicije, pa vjerojatno zbog toga uživaju golemo povjerenje hrvatskih građana koji su ionako godinama razočarani domaćim pravosudnim sustavom koji je nerijetko pokazivao da postoje oni kojima se gleda kroz prste.

Točka preokreta

U tu skupinu spadala je po svemu sudeći i Žalac, koja vjerojatno nikada ne bi ni završila iza rešetaka da se njezin slučaj raspletao po hrvatskim pravosudnim institucijama. Otkako su se njezina slučaja dokopali europski tužitelji, posve je jasno da oni ne namjeravaju odustati. Pritisak na Žalac navodno je ogroman, a europski tužitelji nastoje provjeriti je li ona mešetarenja sa softverom provodila na svoju ruku ili je ipak imala nekoga tko joj je bio nalogodavac. Ona zasad još šuti te neprestano ponavlja da ni za što nije kriva premda potencijalnog krivca još nije otkrila.

Za razliku od Rimac, bivša ministrica Žalac u medijima se ne pojavljuje, a mnogi tvrde da je to zato što je ona znatno osjetljivija, dok Rimac opisuju kao borbenu ženu hladnu kao špricer. Kako god bilo, premijeru Plenkoviću ovoga bi ljeta moglo biti prilično vruće, no ne zbog vremenskih uvjeta, nego zbog spekulacija koje su se počele širiti po pravosudnim krugovima. Premijer bi, naime, kako tvrde upućeni, već u lipnju trebao biti pozvan u zagrebački Ured europskog javnog tužitelja, gdje bi ga trebala dočekati ovdašnja šefica toga tijela Tamara Laptoš.

Treba odmah napomenuti kako europski tužitelji premijera Plenkovića u svoje prostore kane pozvati samo kao svjedoka, no naši sugovornici bliski premijeru već sada strahuju od tog poziva te tvrde da bi on mogao biti točka preokreta i službeni početak premijerova potonuća. Naravno da Plenković ne mora ni za što biti kriv i naravno da svjedočenje samo po sebi ne povlači nikakvu odgovornost, no valja reći da on nije obični građanin i običan svjedok. On je prije svega političar, a ovakva svjedočenja političarima zasigurno ruše rejting i šire negativan dojam o njima. Plenković od toga posebno zazire zbog toga što od početka mandata i na čelu Vlade i na čelu HDZ-a tvrdi da on vodi stranku koja nije ni nalik na onu Sanaderovu.

Zapovjedna odgovornost

I to možda može biti točno – premda Plenkovića okružuju Sanaderovi mladi lavovi – ali njegov odlazak u ured europskih tužitelja u očima građana značio bi prvo njegovo službeno sretanje s korupcijom, a i potvrdu korupcije jer je premijer uostalom Gabrijeli Žalac bio nadređeni pa bi ga, ako ništa drugo, kao u vojsci u nevolje mogla uvaliti takozvana zapovjedna odgovornost. Na temu svjedočenja premijer Plenković zasad nije progovorio i oni koji su mu posebno bliski o tome šute te kažu da se premijeru nitko ne smije obratiti s pitanjima o tome. Nije se ni Plenković dosad previše obraćao na temu Gabrijele Žalac, ali iz onoga što je izgovarao moglo bi se zaključiti kako on ne sumnja u nju i kako ona i danas uživa njegovo povjerenje kao velika stručnjakinja koja se nalazila na čelu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, odakle je nedavno protjerao Natašu Tramišak koja je, unatoč brojnim i pompoznim najavama, na koncu ipak nestala s političke scene premda je još zastupnica u Saboru.

Ode li Plenković kao svjedok na megdan k Laptoš, to bi, kako tvrde oni koji poznaju europsku tužiteljicu, zaista moglo biti nezgodno između ostaloga i zbog toga što je ona prilično drčna, ambiciozna i predana svojem poslu pa će zahtijevati da se do detalja razjasne sve okolnosti iz afere Žalac, posebice one koje se odnose na proračun, čiji je rast, uz njega, morao odobriti i bivši ministar financija Zdravko Marić koji se odnedavno posvetio poduzetništvu. Plenkoviću je prilično nezgodno što će ga ovo svjedočenje najvjerojatnije sustići početkom ljeta jer bi se ono moglo poklopiti sa zaoštravanjem predizborne kampanje, u sklopu koje je on ovo ljeto kanio provesti na proputovanju po cijeloj državi.

Nove neugodnosti

Namjera mu je obići sve HDZ-ove organizacije i motivirati svojom pojavom i obećanjima birače, posebice one iz stranačke baze, da mu daju potporu u borbi za treći uzastopni mandat. Taj treći mandat za Plenkovića je značajan i utoliko što se samo s osvojenim izborima može nadati nastavku svoje političke karijere u Bruxellesu. No znajući da je Laptoš po direktivi svoje šefice Laure Kovesi najavila da bi zbog slučaja Žalac moglo biti još uhićenja, jasno je da Plenković u kampanju neće ući posve bezbrižno jer bi svako novo uhićenje moglo rezultirati debaklom na parlamentarnim izborima za koje se on već počeo pripremati.

Dok je Plenković fokusiran na kampanju, europski tužitelji fokusirani su na istrage, a ne treba zaboraviti da je Žalac tek jedan kamenčić u Plenkovićevim premijerskim cipelama. Na sud stiže i Rimac koja najavljuje da će se osloboditi istinom, kakva god njezina istina bila, poznato je da i ona planira na klupu za svjedoke pozvati premijera Plenkovića koji bi ondje trebao reći ponešto o svojim kontaktima s bivšom državnom tajnicom na temu vjetroelektrana, o čemu će na sudu kod Rimac govoriti i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek koja će također biti pozvana na sud u svojstvu svjedoka. Na sud bi uskoro mogao i bivši ministar graditeljstva Darko Horvat, a svoju verziju priče trebao bi otkriti i bivši ministar rada Josip Aladrović. Istrage koje su još u povojima mogle bi dovesti do novih neugodnosti i za premijera i za njegovu stranku i za njegovu vladu, koja se ionako svako malo suočava s nekim novim aferama poput ove posljednje Banožićeve koja se ponovno u najvećoj mjeri prelila preko leđa premijera Plenkovića.

Nezgodna trakavica

Ako u svom tom političko-pravosudnom košmaru Plenković doista bude morao ušetati u ured europskog tužitelja, gdje će ga vjerojatno ponešto priupitati i o sastancima sa Žalac, to bi se zaista moglo pretvoriti u još jednu neugodnu i nezgodnu trakavicu koju će i oporbeni saborski zastupnici pokušati okrenuti u svoju korist, iako im to dosad ni s jednom aferom nije polazilo za rukom. Može li Plenković iz nadolazeće krize ipak na koncu izaći kao pobjednik, pokazat će vrijeme, a ono mu zasad ne ide u prilog.

7Dnevno

Vijesti

HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU

Published

on

Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.

Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.

Houthi pristaše marširaju obilježavajući godišnjicu jemenskog jedinstva u Sani, Jemen, 22. svibnja 2024. [Osamah Abdulrahman/AP Photo]

Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.

Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene.

"Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom".

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.

MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a

Continue Reading

Vijesti

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA

Published

on

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića

GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.

Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.

Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.

Sudjeluju:

  • dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
  • Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
  • Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.

Organizatori  promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb  i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje  će biti u razgovornom  formatu radijske  emisije.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.

Continue Reading

Vijesti

Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”

Published

on

Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.

Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.

Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.

Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.

“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.

Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.

WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved