Connect with us

Vijesti

Tonči Tadić o najavi s druge strane Jadrana: Možda ćemo imati problema oko granice s Talijanima

Published

on

Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj izjavio je u četvrtak kako je Hrvatska, zbog neproglašenja isključivog gospodarskog pojasa unatrag dvadesetak godina, izgubila preko 28 milijardi kuna.

Po analizama Europske komisije, zbog njegova neproglašenja, Hrvatska je godišnje gubila od 170 do 270 milijuna eura, odnosno jedan Pelješki most, izjavio je Bulj u saborskoj raspravi o konačnom tekstu zakona o Obalnoj straži (OS).

Po Tadićevu mišljenju, jedino rješenje je da Hrvatska, onog trenutka kada Italija proglasi IGP, učini isto, i to u cilju dobrosusjedskih odnosa i zajedničke odgovornosti za Jadran

Tonči Tadić, nekadašnji HSP-ov saborski zastupnik, a danas fizičar na Institutu “Ruđer Bošković”, ubraja se u red prvoboraca za proglašenje isključivoga hrvatskoga gospodarskog pojasa (IGP) u Jadranu.

I dok politika i pravna struka tvrde da za RH u talijanskoj najavi proglašenja nema razloga za brigu i da je zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) koji imamo zapravo ista stvar, Tadić se ne slaže s tim i zalaže se da naša zemlja istog trenutka proglasi isti pojas. To je, po njegovu mišljenju, uostalom i preporuka Europske unije.

– Europska je komisija 13. srpnja 2013. godine, nakon posebne studije koju je naručila oko zaštite ribljeg fonda, pozvala sve svoje članice na Mediteranu da proglase i aktiviraju svoje gospodarske pojaseve, pa tako i Republiku Hrvatsku. Vlada Zorana Milanovića se na to oglušila, unatoč tome što je Italija proglasila i aktivirala ekološku komponentu svog pojasa još 2006. godine. Zašto RH nije učinila isto, aktivirala barem tu eko-komponentu, to nitko ne zna – još je u čudu bivši saborski zastupnik.

ZERP NIJE ISTO ŠTO I IGP

Odbacuje tumačenja da je ZERP isto što i IGP.

– ZERP ima elemente isključivoga gospodarskog pojasa, ali ono što je problem jest pitanje razgraničenja. Mi ćemo inzistirati na crti sredine, ali Talijani će se boriti protiv toga. Postoji kvaka u cijeloj priči. Kada se, naime, proglašava gospodarski pojas, dobro se zna o čemu se radi. On obuhvaća stupac morske vode, morsko dno i podzemlje. Kome nije jasno, neka pročita Konvenciju o pravu mora. Zemlja koja proglašava gospodarski pojas u pravilu prije toga ima definiran epikontinentalni pojas, koji ne treba proglašavati, a obuhvaća morsko dno i podzemlje ispred teritorijalnog mora.

image

Ako si već razgraničio epikontinentalni pojas sa susjedima, a to smo učinili još 2008. razmjenom nota vlada, i ako postoji gospodarski pojas, razgraničenje je potpuno jasno. ZERP je, međutim, definiran samo za morsku vodu, ne za dno i podzemlje, upravo zato što se u tom trenutku pokušavalo dokazati Uniji da ZERP nije gospodarski pojas. Naravno da će netko dobronamjeran to tumačiti kao gospodarski pojas, a netko zlih namjera da on to nije, iako ima sve njegove elemente – pojašnjava Tadić.

Po njegovu mišljenju, jedino je rješenje da Hrvatska, onog trenutka kada Italija proglasi IGP, učini isto, i to u cilju dobrosusjedskih odnosa i zajedničke odgovornosti za Jadran.

– Mi od ZERP-a trebamo prijeći na gospodarski pojas u punom opsegu. U ovih 19 godina naslušao sam se raznoraznih gluposti, poput toga da je razlika u postavljanju kabela i gradnji umjetnih otoka, a zapravo je u samoj definiciji i crti razgraničenja. U svemu tome treba imati na umu dvije talijanske note glavnom tajniku UN-a iz 2006. i 2008. godine, po kojima Italija nikada neće pristati na zabranu ribarenja svojih ribara uz istočnu obalu Jadrana. Hrvatska na to nije nikada reagirala. Jasno je da smo u tom trenutku bili pred ulaskom u EU i NATO, ali sada ne postoji više ni jedan razlog da ne proglasimo gospodarski pojas u Jadranu. Na to nas upućuje i preporuka EK-a – ističe Tonči Tadić.

POGREŠAN SIGNAL

Po njegovim riječima, talijanska strana bi ostala u čudu ako Hrvatska nakon onoga što su sami planirali ne proglasi svoj IGP.

– U suprotnom bismo jedino pokazali da nam nije stalo do zaštite Jadrana. Isti signal bi otišao prema EU-u i UN-u. Već ovog trenutka mi možemo aktivirati i ekološku komponentu ZERP-a. Sporne mogu biti ribarske kvote, ali njih ionako raspoređuje EK. U tom procesu RH definira koji je ekološki maksimum, a ne Italija – dodat će, i još za kraj poručiti:

– Nama posve odgovara ova talijanska igra. Prisilit će sve mekušce u našoj politici i one koji kažu da se IGP ne može proglasiti jer je Jadran usko more. Prije 19 godina u Saboru sam proročanski rekao da će Italija proglasiti svoj pojas kada bude htjela zaštititi svoju polovicu od prekomjernog izlova, ali da će nama tada biti kasno.

Nemojte biti uvjereni da će RH i ovaj put to napraviti, kada je za većinu politike Jadran samo kada u kojoj se kupa. Nikada Jadran nije bio centar naše vanjske politike i po tomu se razlikujemo od ostatka EU-a. Ali, svi koji odlučuju trebaju znati da se naša neodgovornost prati izvan granica RH. Reći da nas Jadran nimalo ne interesira, bila bi prilično ružna poruka.

PIŠE ZORAN ŠAGOLJ/Slobodna Dalmacija

Vijesti

Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”

Published

on

Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.

Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.

Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.

Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.

“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.

Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.

WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.

Continue Reading

Vijesti

MAKLJAŽA NA VIDIKU Veliki napad Hezbolaha na izraelsku vojnu bazu

Published

on

Snimka pokazuje štetu nanesenu bazi IDF-a u blizini sjevernog grada Kiryat Shmona ranije danas, nakon što je pogođena teškim raketama koje je lansirao Hezbolah.

foto: screenshot: Hindustan Times

Hezbolah je rekao da je ispalio rakete Burkan – koje imaju veliku bojevu glavu – na kamp Gibor, sjedište 769. brigade IDF-a.

Baza, koja se nalazi u blizini grada Kiryat Shmona, pretrpjela je ogromnu štetu. Više zgrada i vozila su potpuno unušteni.

IDF tvrdi da nije bilo žrtava. Nakon napada, tvrde, mjesto za lansiranje raketa je uništeno u zračnom napadu.

Continue Reading

Vijesti

U Brodosplitu dovršen obalni ophodni brod za HRM

Published

on

U Brodosplitu je dovršen novi obalni ophodni brod. Riječ je o budućem brodu Hrvatske ratne mornarice.

U ožujku je potpisan ugovor kojim je reguliran način završetka gradnje i novi rok isporuke za prvi od ukupno četiri preostala broda. Brod će biti porinut 1. srpnja, a MORH-u će biti isporučen do kraja godine.

Ministar obrane Ivan Anušić nakon preuzimanja dužnosti najavio je nastavak realizacije projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova, istaknuvši to kao jedan od prioriteta Ministarstva obrane.

Gostujući na Dan državnosti u središnjem Dnevniku HTV-a, ministar Anušić rekao je kako ima informacije iz Brodosplita da je brod čija je gradnja ugovoriena izvezen van iz hale i da se priprema već ovo ljeto za porinuće i nastavak dovršenja.

Podsjetio je da je s Brodosplitom 2014. godine potpisan ugovor o realizaciji pet ophodnih brodova za HRM, kojima je rok isporuka trebao biti 2018. godine, međutim dosad je isporučen samo jedan, prototip. Najavio je, da će, prema informacijama iz Brodosplita, do kraja godine HRM imati drugi brod i nakon u paketu će se i ostala tri broda rješavati.

foto: Ophodni obalni brod Umag 32/MORH

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved