Connect with us

Vijesti

UKRAJINSKA KRIZA V. Starešina: Mršavi rezultati Macronova posjeta Moskvi i Scholzova Washingtonu

Published

on

Emmanuel (Macron) živ se vratio iz Putinova ‘brloga’. Nisam, doduše, još čula da je ruski predsjednik ikada napao bilo kojeg predsjednika koji mu je došao u posjet. Ali kad iz najbližeg Macronova okružja uoči puta u Moskvu puste najavu da je predsjednik ‘odlučio preuzeti rizik’ i otići izravno u Putinov ‘brlog’, stvar zvuči dramatično. Osobito ako znate da je rusko-ukrajinska kriza i dalje užarena, kao i odnosi između Rusije i SAD-a (NATO-a) koji se kroz tu krizu (re)definiraju, i da je Macronov posjet tek završnica njegovih pokušaja da uključi EU kao važan sigurnosni čimbenik u taj proces, a sebe promovira kao EU lidera.

Putin je primio Macrona u iznimno otmjenome bijelom ‘brlogu’. Posjeo ga je na distancu, na drugi kraj golemoga bijeloga konferencijskog stola i, fiksirajući ga kao učitelj školarca, dok su još kamere bile uključene, poslao je svoju poruku: Rusija i Francuska dijele zabrinutost za europsku sigurnost, sugerirajući da su im pogledi na rusko-ukrajinsku krizu jednaki. A Macron je s drugoga kraja konferencijskog stola ponavljao da treba razgovarati i krizu – deeskalirati! Završni je udarac Putin zadao kad je zajedno s Macronom iz ‘brloga’ izišao pred novinare. Upirući prijeteći prst prema francuskom dopisniku, poručio je: ‘Krim je Rusija’, rekavši da će se europske države ‘automatski naći u ratu s Rusijom’ priključi li se Ukrajina NATO-u. Macron mu nije proturječio ponavljajući da – treba nastaviti razgovarati i razgovarati. Macrona nije napao ‘medvjed’ u Putinovoj ‘jazbini’, ali iz ‘jazbine’ se vratio sveden na manju mjeru, slikovito – ‘popišan’. A šira se publika mogla osvjedočiti da je stari KGB ipak jedan ozbiljan ‘teatar’, superioran Macronovoj dramskoj sekciji.

Prethodni angažmani obvezuju

Istoga dana novi njemački kancelar Olaf Scholz uputio se u sadržajno složeniji posjet od Macronova: u Bijelu kuću, u saveznički ‘brlog’ Joea Bidena. Merkeličina politika supstancijalne ekvidistance prema SAD-u i Rusiji u eskalirajućoj se rusko-ukrajinskoj krizi pokazuje neodrživom i izaziva sve više nezadovoljstva i u Njemačkoj, a osobito među NATO-saveznicama. U doba zaleđenoga rusko-ukrajinskog sukoba Merkel se još i mogla bez suvišnih zašto deklarirati kao saveznica SAD-a i lojalna članica NATO-a, a istodobno dovršavati plinovod Sjeverni tok 2 kojim Njemačkoj i zapadnoj Europi osigurava jeftiniji ruski plin, ali i ugrožava sigurnost cijele istočne Europe, ponajprije Poljske (članice NATO-a i EU) i Ukrajine (države kojoj Rusija uz ratnu prijetnju osporava pravo da sama odlučuje o svojim međudržavnim savezima).

No u današnjem kontekstu užarene rusko-ukrajinske krize postavljaju se pitanja zašto Njemačka uporno odbija pomoći naoružati Ukrajinu šaljući joj cinično samo zavoje i vojničke kacige, a istodobno se priprema za puštanje u rad Sjevernog toka 2 koji Ukrajini oduzima prihode od plinovoda isporučujući je tako Rusiji. Je li, gledajući iz pozicije NATO-a i EU, prihvatljivo da u jeku rusko-ukrajinske krize bivši njemački kancelar Gerhard Schröder biva promaknut u člana Nadzornog odbora ruskoga državnog energetskog diva Gazproma? Scholzovi koalicijski partneri iz njemačkih liberala vrlo su kritični prema tom promaknuću tražeći da se zbog otvorena proruskog svrstavanja Schröderu ukine kancelarska mirovina. Scholzovi SPD-ovci podijeljeni su u vezi sa Schröderovim ruskim angažmanom i njemačkom politikom prema Rusiji na one koji žele još čvršće savezništvo i one koji su za status quo. Scholz pak nastoji uvjeriti zapadne NATO-ove saveznike, prije svega SAD, da trenutačno ‘postoji samo jedan njemački kancelar, a to sam ja’. No nije to jednostavno. I prethodni njemački angažmani s Rusijom obvezuju. Nije to mnogo promijenio ni Scholzov posjet Washingtonu. Ali upravo zbog te ‘nesvrstanosti’ koja se svodi na prorusku politiku njemačka vodeća pozicija u Europi osuđena je na slabljenje.

Nema tu ništa pobjedničko

No kad se sve zbroji i oduzme, Macronov posjet Moskvi i Scholzov Washingtonu zbilja su bili korisni. Bili su korisni Moskvi da pokaže kako se igra Europom dijeleći je. Bili su korisni Washingtonu jer su pokazali koliko je takva Europa nesposobna brinuti se o vlastitoj sigurnosti. Bili su korisni za srednju i istočnu Europu da vide kako su ih Njemačka i Francuska spremne utržiti s Rusijom za plin i ulogu u drami.

Možda ih Macron uz izborni PR uspije čak prikazati i kao vlastiti uspjeh – on razgovara i razgovarat će. Jedino je njemački kancelar Scholz doveden u poziciju koja se teško može prikazati pobjedničkom.

Višnja Starešina
Lider

Advertisement

Vijesti

‘Đavo povlači “svoje legije” – Preminuo je Jacob…’

Published

on

‘Đavo povlači svoje sluge – Preminuo je Jacob Rotschild’ – izvještava Otpor Media.

Preminuo je Lord Jacob Rothschild, financijer i član ugledne bankarske obitelji Rothschild. Umro je u 87. godini.

Svoju je karijeru započeo u obiteljskoj banci NM Rothschild&Sons 1963., a 1980. je s Markom Weinbergom suosnovao brojne tvrtke, uključujući i J Rothschild Assurance Group, sada St James’s Place.

Obavljao je niz visokih funkcija. Među ostalim, bio je zamjenik predsjednika BSkyB televizije od 2003. i 2008. godine, a bavio se i umjetnošću i filantropijom.

Za svoje je zasluge odlikovan Ordenom za zasluge 2002. godine. Ta se čast daje onima koji su se pokazali zaslužnima na području umjetnosti, književnosti, učenja i znanosti, prenosi The Guardian.

Bankarska obitelj Rothschild vuče korijene iz Frankfurta iz 18. stoljeća, odakle su se različiti članovi obitelji selili u gradove širom Europe kako bi izgradili bankarske poslove.

Mnogi članovi obitelji bili su poznati po svojoj gorljivoj podršci cionizmu i formiranju Države Izrael.

Edmond James de Rothschild je bio pokrovitelj prvog židovskog stalnog naselja u Palestini u Rishon-LeZionu 1882. On je također osigurao sredstva za uspostavljanje Petah Tikve kao stalnog naselja 1883. godine.

Godine 1917. Walter Rothschild, drugi lord Rothschild bio je sugovornik Balfourove deklaracije Cionističkoj federaciji, koja je Britansku imperiju obavezala da uspostavi Palestinu kao nacionalni dom za židovski narod.

Oko 10 mjesta u Izraelu trenutno je nazvano po članovima Rothschilda koji su osigurali sredstva za osnivanje ovih mjesta.​​​​​​

izvor: OTPOR.Media

Continue Reading

Vijesti

SAD NE BI DOZVOLILE DA TEKSAS BUDE PONOVNO NEOVISAN! “Dođite ga uzeti!”- kažu Teksašani

Published

on

– Teksas je prije 200 godina bio neovisna država, a i sada ima skupinu ljudi koji žele vratiti taj status, zagovarajući odcjepljenje od Sjedinjenih Država, koje nazivaju texit.

Zagovornici neovisnosti Teksasa ističu da bi taj dramatični potez, inspiriran brexitom, pomogao riješiti migracijsku krizu na granici i spor s Washingtonom oko toga tko kontrolira granicu s Meksikom.

Spor između demokratskog predsjednika Joea Bidena i republikanskog guvernera Grega Abbotta razotkrio je duboke podjele u Americi.

„Mi ovdje u Teksasu znamo da je jedini način da Teksas ima sigurnu granicu i razuman imigracijski sustav da to učini poput 200 drugih zemalja u svijetu i to kao samostalna neovisna nacija”, rekao je Daniel Miller, predsjednik Teksaškog nacionalističkog pokreta.

Miller inzistira da njegov pokret, utemeljen 2005., nikada nije bio toliko blizu ostvarenja svojeg cilja.

U 19. stoljeću Teksas je bio zapravo dio Meksika. Ali nakon rata za neovisnost, tzv. Teksaške revolucije, postao je suveren 1836. Samo devet godina poslije pridružio se Sjedinjenim Državama kao 28. savezna država.

Miller uspoređuje pokret za texit sa šokantnom odlukom o brexitu 2016. koja je dovela da izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Rekao je da Teksas dijeli povijest i interese s ostatkom Sjedinjenih Država, ali, poput zagovornika neovisnosti španjolske regije Katalonije, smatra da središnja vlada ne razumije njihove probleme.

Dok se Amerikanci pripremaju za glasanje na predsjedničkim izborima u studenome, na kojima će najvjerojatnije birati između Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, pokret za neovisnost Teksasa želi da državna skupština donese zakon koji bi omogućio referendum o odcjepljenju.

Američki Ustav, međutim, to saveznim državama ne dopušta – naprotiv, secesija južnih država uključujući Teksas 1861. dovela je do Građanskog rata, najkrvavijeg u američkoj povijesti.

Teksašanin ili Amerikanac?

Secesionistički pokret u Teksasu postoji već dugo, ali je marginalan, rekao je Joshua Blank, istraživački direktor pri Projektu za teksašku politiku Teksaškog sveučilišta u Austinu.

Kriza na granici između Teksasa i savezne vlade „stvorila je situaciju koju ta skupina zaista nastoji iskoristiti kako bi njihova stajališta izgledala vjerodostojnija nego što zapravo jesu”, rekao je Blank.

Misty Walters, 50-godišnja kućanica koja je nazočila Millerovu govoru u tipičnom teksaškom grill restoranu, rekla je da ljudi u državi smatraju da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci.

„Apsolutno smo izloženi invaziji”, rekla je, govoreći o rekordnom broju ljudi koji pristiže preko granice, većinom iz Srednje Amerike, što je postalo ključno pitanje u kampanji za predsjedničke izbore.

„Teksas se mora suprotstaviti i bolje zaštititi svoje građane”, rekla je.

Ispitivanje javnog mnijenja, koje je ovaj mjesec proveo Projekt za teksašku politiku, pokazalo je da 26 posto ispitanika smatra da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci, u odnosu prema 27 posto 2014., što statistički nije značajna promjena.

„To ne znači da 26 posto ljudi podržava odcjepljenje od Sjedinjenih Država”, istaknuo je Blank.

Ispitivanje Newsweeka provedeno ovaj mjesec pokazalo je da 67 posto Teksašana želi da država ostane dio SAD-a.

Separatistički pokret velikim dijelom potiče „ideja da postoji jednoobrazna američka kultura koju se često povezuje s bijelom bojom kože”, rekao je Blank.

„I s obzirom na krizu na granici, to budi strahove u ljudima kojima je takva ideja američke kulture valjana”, dodao je.

„Dođite ga uzeti”

U gradu Eagle Pass na dalekom jugu Teksasa, guverner Abbott preuzeo je vojnu kontrolu nad područjem zvanim Shelby Park kod rijeke Rio Grande koja razdvaja Teksas od Meksika. Oko tog područja vodi se spor sa saveznom vladom.

Guverner, koji optužuje Bidenovu administraciju da ne uspijeva zaustaviti mnoštvo ljudi koji ulaze u državu, postavio je duž dijelova granice bodljikavu živu.

Biden je tužio Teksas inzistirajući da je kontrola granice oduvijek bila pod saveznom jurisdikcijom.

Miller, vođa pokreta za neovisnost, uspoređuje sadašnju situaciju s događajima 1835. kada je Teksas još bio dio Meksika.

Teksas je odbio vratiti top koji mu je Meksiko posudio i istaknuo je zastavu na kojoj je pisalo „Dođite ga uzeti”, potaknuvši uspješan teksaški rat za neovisnost.

Kao i u slučaju topa, napetosti oko parka u Eagle Passu dio su puno većeg problema, rekao je Miller.

On je to ocijenio simbolom „razrušenih odnosa između savezne vlade i država”.

No za razliku od rata s Meksikom, ili Građanskog rata, Millerovi ljudi misle da bi se secesiju ovaj put moglo provesti mirnim putem.

Blank to ne smatra vjerojatnim.

„Teksas se ne bi mogao mirno odcijepiti. Sjedinjene Države ne bi pregovarale s njima po povoljnim uvjetima.” – pišu Mediji.

Continue Reading

Vijesti

Z. Vukman: Što nam čeka ovoga ljeta? Veliku rusku ofanzivu? Bakterijsku pandemiju? Izvanredno stanje u SAD-u…?

Published

on

Zoran Vukman na svom fb profilu projecira moguće događaje u ovoj godini…

Ukratko, nekoliko ozbiljnih pretpostavki, kaže Vukman:

1. Mislim da će Rusija pokrenuti s početkom ljeta 2024.g. veliku ofenzivu na čitavoj ukrajinskoj bojišnici i da će krenuti na Kijev.

2. Svijetu latentno prijeti bakterijska pandemija. Ako bi došlo do epidemijske pojave bakterije rezistentne na svaki antibiotik, ljudi i djeca bi umirali od običnih upala kao i prije Flemingova otkrića penicilina. No zastrašujuće je što WHO uopće više i ne računa s antibioticima. Bilo bi logično da znanstvenici istražuju kako iznaći antibiotski odgovor na rezistentne bakterije a ne praktički pripremati svijet na odustajanje od antibiotika!? U Davosu u siječnju tema jednog panela je bila: svijet nakon antibiotika. Ne znam kako je mnogima promakla zlokobnost takve ideje. Penicilin je najveći posljednji izum u medicini koji je spasio mnoge živote. Zar će djeca sutra umirati opet od obične bakterijske upale grla!? Antibiotici se sve manje proizvode. To što su neke bakterije otporne na njih znači da treba naći lijek a ne prestati proizvoditi antibiotike. Bez penicilina je to nemoguće!

3. U Americi je za očekivati neko izvanredno stanje, bilo “plandemijsko” bilo u pogledu nemira i meteža druge vrste ili novih “lockdowna” jer je “dubokoj državi” cilj kontrolirati predsjedničke izbore u studenom 2024., svakako, svim sredstvima onemogućiti pobjedu Trumpa. Biden je potpuno dementan, zato je bitno tko će mu biti novi potpredsjednički kandidat/kandidatkinja. Ta osoba bi u slučaju Bidenova reizbora, nakon njegova odstupanja zbog zdravstvene nesposobnosti postala predsjednik/predsjednica. Michelle Obama?

4. Ljeto ’24. ili jesen ’24. nose u sebi zlokobni tajming za novu plandemiju ili za okidač Trećeg svjetskog rata. Odgovara i Zapadu i Istoku. Rusima je vremenski ključno krenuti na Kijev dok je nesposobni Biden formalno na vlasti, a Pentagonu iz drugih razloga – veliki rat, globalni kaos da bi sredili stanje kod kuće. Nerealno je očekivati regularnost američkih predsjedničkih izbora.

5. Ako bi parlamentarni izbori u Hrvatskoj bili u svibnju ’24., ili tijekom ljeta onda bi to značilo da je situacija izvanredna i da Plenković zna ono što mi ne znamo i priprema se za novu fazu globalne agende, je li to rat NATO-a i Rusije, pandemija ili nešto treće, vidjet ćemo.

Kako god bilo, nadam se da su sve ovo samo pretpostavke.

O Kini, Tajvanu i Bliskom istoku nisam ni govorio, samo Bog zna što će tek tamo biti.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved