Connect with us

Kultura

Ususret Uskrsu … Vodič kroz zagrebački Sunčev sustav i Cvjetnica u Osijeku

Published

on

Ako i ne živite u Zagrebu ili bližoj okolici, neki od Vas će sigurno na putu u Hrvatsku posjetiti i Zagreb,

možda već ovih dana, da u Hrvatskoj sa svojim najmilijima provedete Uskršnje blagdane,

a ako se pritom u Zagrebu i zadržite izvjesno vrijeme, možda nađete vremena za obići zagrebački Sunčev sustav

pa da Vas podsjetim, pogledajte Vodič kroz zagrebački Sunčev sustav na hrvatskom i njemačkom jeziku,

koji sam prije više od 12 godina, u kolovozu 2006., objavio na u međuvremenu ugašenom portalu www.arhiva.croatia.ch,

Dok su znanstvenici vijećali treba li u Solarni sustav primiti nove članove mnogi Zagrepčani i ne znaju da hodaju među devet planeta na ulicama

Vodič kroz ZG Sunčev sustav

Većina Zagrepčana i ne zna da u svom gradu imaju model Sunčeva sustava dok astronomi vijećaju treba li status planeta priznati Haronu, Ceresu i još neimenovanom objektu otkrivenom 2005. godine, koji neki neslužbeno zovu Xena, ili ga pak oduzeti Plutonu. Model je 2004. godine izradio umjetnik Davor Preis. Ishodište prilikom postavljanja skulptura bilo mu je Prizemljeno Sunce Ivana Kožarića u Bogovićevoj, središte zagrebačkog Sunčeva sustava.


Uzeo sam enciklopediju, ravnalo i šestar te plan grada i izračunao na kojim mjestima u odnosu na Sunce treba postaviti planete objasnio je Preis kako je Zagrepčanima omogućio da putuju kroz mali odsječak svemira a da pritom ne napuste udobnost grada. Za to im ne treba čak ni ručnik kao junacima popularne knjige “Vodič za autostopere kroz galaksiju” Douglasa Adamsa.


Preisovi planeti oduševili su i Ivana Kožarića, autora užarene kugle u centru grada.

Obišao sam sve lokacije na kojima se nalaze skulpture i jako sam zadovoljan njima rekao je Kožarić.
Neobične su kugle pobudile zanimanje nekoliko studenata fizike koji su prije dvije godine krenuli u gotovo avanturističku potragu za planetima, a informacije o njihovu položaju razmjenjivali su internetom.


Potraga nije bila nimalo laka, jer skulpture su male zato što su izrađene u mjerilu pa ih je teško zamijetiti, a mnogi i krivo shvate.


Mislio sam da je to reklama neke tvrtke priznao je Petar. Preisova Venera koja se nalazi pokraj telefonskih govornica na Jelačić placu 3 preko puta ulaza u ljekarnu također je zagonetka Zagrepčanima.


Ljudi me često pitaju što predstavlja kuglica, ali ne znam im objasniti kaže prodavačica čiji se štand nalazi ispod skulpture.

Autor V. Sunko, S. Knežević, Večernji list

Hoće li se i novi planeti prizemljiti u Zagrebu?


Nije nova vijest, da se u Zagrebu prizemljio Sunčev sustav. Model Sunčevog sustava u punom mjerilu napravio je umjetnik Davor Preis 2004. godine, inspiriran Prizemljenim Suncem Ivana Kožarića u Bogovićevoj ulici. “Uzeo sam enciklopediju, ravnalo i šestar te plan grada i izračunao na kojim mjestima u odnosu na Sunce treba postaviti planete”, objasnio je Preis. Neobične su kugle pobudile zanimanje nekoliko studenata fizike koji su prije dvije godine krenuli u gotovo avanturističku potragu za planetima, a informacije o njihovu položaju razmjenjivali su internetom, tako da se danas lako mogu pronaći njihove lokacije i čak fotografije. Jedina je nepoznanica hoće li se već prizemljenim planetima pridružiti i tri nova nebeska člana: Ceres, Charon i Xena?


Podaci o udaljenostima planeta od Bogovićevog Prizemljenog Sunca:

Merkur-              75.0 m
Venera-             140.1 m
Zemlja-             193.7 m
Mars-                295.2 m
Jupiter-           1176.0 m
Saturn-           1851.2 m
Uran-              3718.2 m
Neptun-          5833.5 m
Pluton-           7658.6 m

Prizemljeno Sunce i položaj planeta u Zagrebu:

Sunce – Bogovićeva ulica
Merkur – Margaretska ulica 3

Venera – Trg bana Josipa Jelačića 3
Zemlja – Varšavska ulica 9



Mars – Tkalčićeva ulica 21
Jupiter – Voćarska ulica 71
Saturn – Račićeva ulica 1
Uran – Siget 9
Neptun – Kozari
Pluton – Aleja Bologne (podvožnjak)

Ipak se neće nikakvi novi planeti prizemljiti u Zagrebu!

Na konferenciji koja se ovih dana održava u Pragu, na kojoj sudjeluje oko 3.000 astronoma i drugih znanstvenika iz cijelog svijeta, odlučeno je da Pluton više nije planet, a Sunčev sustav će od sada imati samo osam tih svemirskih tijela. Tako su okončana višetjedna nagađanja o broju planeta koje će imati naš Sunčev sustav.

Sada je jasno da se već prizemljenim planetima u zagrebačkom Sunčevom sustavu neće pridružiti gore spomenuta tri nova nebeska člana: Ceres, Charon i Xena.

No hoće li u Zagrebu planet Pluton i dalje ostati na svom mjestu ili će biti uklonjen? Vidjet ćemo! O tome neće odlučivati astronomi i znanstvenici iz cijelog svijeta.

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar  Preuzeto iz arhive portala www.croatia.ch, rubrika Zanimljivosti, od 27.08.2006.

Advertisement

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Kosinjska dolina

Published

on

By

Kosinjska dolina bit će potopljena, pod vodom bit će kuće, polja, groblja, crkve, arheološka nalazišta (istražena i neistražena). Malobrojno stanovništvo bit će raseljeno i ostat će samo sjećanje i zapisi kako je nekada bilo.

Kameni Kosinjski most, građen od 1929. do 1936. godine, zamijenio je drveni most preko rijeke Like. Most povezuje Donji Kosinj s Gornjim Kosinjem, Mlakvom, Sušnjem, Podjelarom, Kosinjskim Bakovcem, Lipovim poljem i drugim mjestima. Izgradnjom novog sustava HEP Kosinj 2 i HE Senj 2 bit će potopljena naselja: Gornji Kosinj, Mlakva, Šušanj, Podjelar i drugi zaseoci.

Gradi se Tunel Gornji Kosinj – Lipovo polje kojim će se voda usmjeriti u korito rijeke Like.

U Gornjem Kosinju je crkva sv. Antuna Padovanskog (podignuta 1692. godine) koja će biti potopljena. Na crkvi su dvije ploče: jednu ploču postavili su župnik i župljani 1983, a drugu ploču postavili su lički svećenici s narodom povodom 500-te obljetnice tiskanja Rimskog glagoljskog misala, prve tiskane knjige u Hrvata.

U Kosinju su tiskana prva hrvatska glagoljska knjiga. Prva hrvatska glagoljska tiskara bila je u starom gradu Ribniku 1483. godine. (Zvonimir Kulundžić. 1960. Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskog juga. Zagreb.; Zvonimir Kulundžić, 1983. 500. obljetnica kosinjskog misala – prve hrvatske tiskanje knjige. Zagreb.; Ivan Mance. 2013. Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi. Redak. Split. ISBN 978-953-336-028-7).

„Misal po zakonu rimskoga dvora“ prva hrvatska tiskana knjiga. Tiskana je 22. veljače 1483., dvadeset i osam godina nakon Gutenbergove Biblije. Primjerak Misala iz 1483. čuva se u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu.

Druga hrvatska tiskana knjiga, tiskana u Kosinju 1491., jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora, poznatiji kao Kosinjski brevijar, čiji se jedini primjerak čuva u Nacionalnoj knjižnici sv. Marka u Veneciji.

Kosinjskim krajem vladali su Brinjski Frankopani. Kosinj je opljačkan i razoren, a stanovništvo raseljeno tijekom provale Turaka 1522. i 1525. godine.

HEP planira potopiti kosinjsku dolinu (Gornji Kosinj, Mlakvu, Podjelar i druge zaseoke) te stvoriti veliko akumulacijsko jezero. Stanovništvo će biti raseljeno, za zemlju, stambene i gospodarske objekte planira se dati neka sića (navodno 12 kuna po četvornom metru ?). Neki stanovnici dobiti će zamjenske stanove u Perušiću i drugdje. Pokušaji stanovnika Kosinja (450 potpisa), župnika iz Kosinja Pere Jurčevića, Crkve, povjesničara i arheologa nisu naišli na razumijevanje u HEP-u pa slijedi raseljavanje stanovnika i potop Kosinjske doline (polja, gospodarskih objekata, groblja, crkava, i arheoloških nalazišta).

Ostat će samo sjećanje, dok bude živih iz tog kraja, i zapisi putopisaca, povjesničara i arheologa o Kosinjskom kraju.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM – 58. Vinkovačke jeseni

Published

on

By

Ove godine su se održale 58-me Vinkovačke jeseni, smotra izvornog hrvatskog folklora i tradicijske kulture. Završnim svečanostima prethodile su Dječje jeseni gdje je preko 2 tisuće malih sudionika iz 55 društava iz cijele Hrvatske prošlo ulicama grada, predstavilo svoja sela i gradove te su pokazali ljubav prema tradiciji svoga zavičaja.

Tematski su ovogodišnje Vinkovačke jeseni vezane uz dukat,  zlatnik koji je u kulturi slavonskoga čovjeka prisutan od davnine.

Na kraju programa ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, zadnja tri dana, bilo je Svečano otvorenje, Svečani mimohod i Državna smotra izvornog hrvatskog folklora. Na središnjoj pozornici nastupile su najbolje folklorne skupine, njih 33 koje promiču hrvatski folklor i tradiciju.  Nastupili su i gosti iz Slovenije i Tajlanda.

U svečanom mimohodu centrom Vinkovaca prošlo je nešto manje od 60 folklornih skupina koje su pokazale sjaj i bogatstvo baštine hrvatskog naroda.

Nažalost, ove godine smotra je zbog svinjske kuge bila bez konjanika i konjskih zaprega.

Vinkovčani i njihovi gosti uživali su i u slavonskim delicijama te se tražilo mjesto više u Bircuzu, Slavonskom sokaku, Vinskom šoru i u kafićima. Lovačka društva dijelila su čobanac uz Bosut, djelio se i fiš-paprikaš te šaran na rašlje.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Svetište Majke Božje Bistričke

Published

on

By

Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Svetište Majke Božje Bistričke je hrvatsko nacionalno marijansko svetište.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Zagrebački nadbiskup dr.  Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved