Connect with us

Vijesti

Usvojeno izvješće EP-a o BiH koje su kritizirali hrvatski zastupnici

Published

on

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, dok su odbijeni amandmani pučana, za koje su glasali hrvatski zastupnici neovisno o stranačkom klubu, kojima bi se u tekst rezolucije ubacila prava konstitutivnih naroda.

Rezolucija izvjestitelja pučanina Paula Rangela, u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, usvojena je s 483 glasa za, 73 protiv i 133 suzdržanih.

>> Višnja Starešina: Tko je ubacio Dayton u NATO-ovu deklaraciju i spasio Hrvate u BiH?

Protiv usvajanja rezolucije glasali su zastupnici HDZ-a Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko, kao i zastupnici SDP-a Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Biljana Borzan i Tonino Picula.

Zastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić te nezavisni Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić bili su suzdržani, dok je za usvajanje rezolucije glasao IDS-ov Valter Flego.

U prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta o BiH, čiji je izvjestitelj pučanin Paulo Rangel, ne spominju se prava konstitutivnih naroda.

Europski parlament “žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u vezi suzbijanja diskriminacije i osiguranja demokratske jednakosti građana u izbornom procesu u zemlji, što je preduvjet za otpočinjanje pristupnih pregovora”, navodi se rezoluciji.

Europarlamentarci su također pozvali na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH “bez odgode”.

Europski sud za ljudska prava kroz pet je odvojenih presuda utvrdio kako BiH diskriminira svoje građane ograničavajući njihovo pravo sudjelovanja na izborima etničkom pripadnošću ili mjestom prebivališta dok je Ustavni sud BiH u slučaju “Ljubić” potvrdio ulogu parlamentarnih domova naroda kao tijela u kojima moraju biti legitimni predstavnici svakog konstitutivnog naroda.

Zbog nespominjanja konstitutivnih naroda u rezoluciji, hrvatski su zastupnici Željana Zovko, Ruža Tomašić, Tonino Picula i Sunčana Glavak kritizirali tekst rezolucije na plenarnoj sjednici u srijedu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je pak izjavio u četvrtak da je razgovarao s Rangelom, portugalskim zastupnikom iz redova EPP-a.

Kazao je tada da je od Rangela doznao da EPP podržava prijedlog da se u rezoluciju ubaci referenca o konstitutivnim narodima, ali da se tome protive liberali, zeleni i da se čini da i socijalisti nisu skloni tome.

Najjača grupacija u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kao i Europski konzervativci i reformisti (ECR) uložili su nekoliko amandmana na prijedlog izvješća, u kojima se eksplicitno spominju prava konstitutivnih naroda.

Hrvatski zastupnici za amandman EPP-a, ljevica, zeleni i liberali protiv

Tako se u amandmanu EPP-a “pozdravlja osnivanje međuagencijske radne skupine u svrhu pokretanja pregovora o provedbi tih presuda i postizanja dogovora o potrebnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona te očekuje da će se pitanje demokratske zastupljenosti svih građana i konstitutivnih naroda naposljetku riješiti”.

Za usvajanje tog amandmana glasao je 281 zastupnik, dok ih je protiv bilo 360, a 54 suzdržanih. Amandman su podržali svi hrvatski zastupnici, izuzev Mislava Kolakušića koji je bio suzdržan. IDS-ov Valter Flego jedini je zastupnik liberalnog kluba Obnovimo Europu koji je glasao za usvajanje tog amandmana, dok su SDP-ovi Romana Jerković, Tonino Picula, Biljana Borzan i Predrag Fred Matić billi jedini socijaldemokrati koji su glasali za usvajanje tog amandmana.

Iako su svi zastupnici EPP-a glasali za, dok su zastupnici ECR-a i kluba Identitet i demokracija (ID) bili za ili suzdržani, amandman je pao jer su svi zastupnici Zelenih, Socijalista i demokrata (S&D) te Obnovimo Europu, izuzev hrvatskih zastupnika, glasali protiv amandmana, kao i svi, osim jednog, zastupnika Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice.

U Rangelovom se izvješću navodi da se BiH i dalje suočava s “brojnim izazovima povezanima s vladavinom prava, demokratskim institucijama, ljudskim pravima i temeljnim slobodama”.

Rezolucijom se osuđuje i “protuustavna, secesionistička, nacionalistička i provokativna retorika”, kao i veličanje ratnih zločina. Također se osuđuju izjave i prijedlozi kojima se “nastoji narušiti državnost i ustavne vrijednosti BiH”.

Parlament također traži ukidanje “segregacije u obrazovanju koja se posebno odražava u sadašnjoj diskriminacijskoj praksi ‘dviju škola pod jednim krovom’, kojom se institucionaliziraju etničke podjele, jačaju stereotipi i predrasude”.

Europski konzervativci i reformisti (ECR) predložili su brisanje tog dijela rezolucije i ubacivanje rečenice: “Europska unija u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te njihovu i kulturnu i jezičnu raznolikost”. Taj je amandman također odbijen.

Rezolucijom se zahtijeva i usklađivanje triju kurikuluma, odnosno “razlika u podučavanju povijesti i udžbenicima”. (Hina)

Advertisement

Vijesti

‘Đavo povlači “svoje legije” – Preminuo je Jacob…’

Published

on

‘Đavo povlači svoje sluge – Preminuo je Jacob Rotschild’ – izvještava Otpor Media.

Preminuo je Lord Jacob Rothschild, financijer i član ugledne bankarske obitelji Rothschild. Umro je u 87. godini.

Svoju je karijeru započeo u obiteljskoj banci NM Rothschild&Sons 1963., a 1980. je s Markom Weinbergom suosnovao brojne tvrtke, uključujući i J Rothschild Assurance Group, sada St James’s Place.

Obavljao je niz visokih funkcija. Među ostalim, bio je zamjenik predsjednika BSkyB televizije od 2003. i 2008. godine, a bavio se i umjetnošću i filantropijom.

Za svoje je zasluge odlikovan Ordenom za zasluge 2002. godine. Ta se čast daje onima koji su se pokazali zaslužnima na području umjetnosti, književnosti, učenja i znanosti, prenosi The Guardian.

Bankarska obitelj Rothschild vuče korijene iz Frankfurta iz 18. stoljeća, odakle su se različiti članovi obitelji selili u gradove širom Europe kako bi izgradili bankarske poslove.

Mnogi članovi obitelji bili su poznati po svojoj gorljivoj podršci cionizmu i formiranju Države Izrael.

Edmond James de Rothschild je bio pokrovitelj prvog židovskog stalnog naselja u Palestini u Rishon-LeZionu 1882. On je također osigurao sredstva za uspostavljanje Petah Tikve kao stalnog naselja 1883. godine.

Godine 1917. Walter Rothschild, drugi lord Rothschild bio je sugovornik Balfourove deklaracije Cionističkoj federaciji, koja je Britansku imperiju obavezala da uspostavi Palestinu kao nacionalni dom za židovski narod.

Oko 10 mjesta u Izraelu trenutno je nazvano po članovima Rothschilda koji su osigurali sredstva za osnivanje ovih mjesta.​​​​​​

izvor: OTPOR.Media

Continue Reading

Vijesti

SAD NE BI DOZVOLILE DA TEKSAS BUDE PONOVNO NEOVISAN! “Dođite ga uzeti!”- kažu Teksašani

Published

on

– Teksas je prije 200 godina bio neovisna država, a i sada ima skupinu ljudi koji žele vratiti taj status, zagovarajući odcjepljenje od Sjedinjenih Država, koje nazivaju texit.

Zagovornici neovisnosti Teksasa ističu da bi taj dramatični potez, inspiriran brexitom, pomogao riješiti migracijsku krizu na granici i spor s Washingtonom oko toga tko kontrolira granicu s Meksikom.

Spor između demokratskog predsjednika Joea Bidena i republikanskog guvernera Grega Abbotta razotkrio je duboke podjele u Americi.

„Mi ovdje u Teksasu znamo da je jedini način da Teksas ima sigurnu granicu i razuman imigracijski sustav da to učini poput 200 drugih zemalja u svijetu i to kao samostalna neovisna nacija”, rekao je Daniel Miller, predsjednik Teksaškog nacionalističkog pokreta.

Miller inzistira da njegov pokret, utemeljen 2005., nikada nije bio toliko blizu ostvarenja svojeg cilja.

U 19. stoljeću Teksas je bio zapravo dio Meksika. Ali nakon rata za neovisnost, tzv. Teksaške revolucije, postao je suveren 1836. Samo devet godina poslije pridružio se Sjedinjenim Državama kao 28. savezna država.

Miller uspoređuje pokret za texit sa šokantnom odlukom o brexitu 2016. koja je dovela da izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Rekao je da Teksas dijeli povijest i interese s ostatkom Sjedinjenih Država, ali, poput zagovornika neovisnosti španjolske regije Katalonije, smatra da središnja vlada ne razumije njihove probleme.

Dok se Amerikanci pripremaju za glasanje na predsjedničkim izborima u studenome, na kojima će najvjerojatnije birati između Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, pokret za neovisnost Teksasa želi da državna skupština donese zakon koji bi omogućio referendum o odcjepljenju.

Američki Ustav, međutim, to saveznim državama ne dopušta – naprotiv, secesija južnih država uključujući Teksas 1861. dovela je do Građanskog rata, najkrvavijeg u američkoj povijesti.

Teksašanin ili Amerikanac?

Secesionistički pokret u Teksasu postoji već dugo, ali je marginalan, rekao je Joshua Blank, istraživački direktor pri Projektu za teksašku politiku Teksaškog sveučilišta u Austinu.

Kriza na granici između Teksasa i savezne vlade „stvorila je situaciju koju ta skupina zaista nastoji iskoristiti kako bi njihova stajališta izgledala vjerodostojnija nego što zapravo jesu”, rekao je Blank.

Misty Walters, 50-godišnja kućanica koja je nazočila Millerovu govoru u tipičnom teksaškom grill restoranu, rekla je da ljudi u državi smatraju da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci.

„Apsolutno smo izloženi invaziji”, rekla je, govoreći o rekordnom broju ljudi koji pristiže preko granice, većinom iz Srednje Amerike, što je postalo ključno pitanje u kampanji za predsjedničke izbore.

„Teksas se mora suprotstaviti i bolje zaštititi svoje građane”, rekla je.

Ispitivanje javnog mnijenja, koje je ovaj mjesec proveo Projekt za teksašku politiku, pokazalo je da 26 posto ispitanika smatra da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci, u odnosu prema 27 posto 2014., što statistički nije značajna promjena.

„To ne znači da 26 posto ljudi podržava odcjepljenje od Sjedinjenih Država”, istaknuo je Blank.

Ispitivanje Newsweeka provedeno ovaj mjesec pokazalo je da 67 posto Teksašana želi da država ostane dio SAD-a.

Separatistički pokret velikim dijelom potiče „ideja da postoji jednoobrazna američka kultura koju se često povezuje s bijelom bojom kože”, rekao je Blank.

„I s obzirom na krizu na granici, to budi strahove u ljudima kojima je takva ideja američke kulture valjana”, dodao je.

„Dođite ga uzeti”

U gradu Eagle Pass na dalekom jugu Teksasa, guverner Abbott preuzeo je vojnu kontrolu nad područjem zvanim Shelby Park kod rijeke Rio Grande koja razdvaja Teksas od Meksika. Oko tog područja vodi se spor sa saveznom vladom.

Guverner, koji optužuje Bidenovu administraciju da ne uspijeva zaustaviti mnoštvo ljudi koji ulaze u državu, postavio je duž dijelova granice bodljikavu živu.

Biden je tužio Teksas inzistirajući da je kontrola granice oduvijek bila pod saveznom jurisdikcijom.

Miller, vođa pokreta za neovisnost, uspoređuje sadašnju situaciju s događajima 1835. kada je Teksas još bio dio Meksika.

Teksas je odbio vratiti top koji mu je Meksiko posudio i istaknuo je zastavu na kojoj je pisalo „Dođite ga uzeti”, potaknuvši uspješan teksaški rat za neovisnost.

Kao i u slučaju topa, napetosti oko parka u Eagle Passu dio su puno većeg problema, rekao je Miller.

On je to ocijenio simbolom „razrušenih odnosa između savezne vlade i država”.

No za razliku od rata s Meksikom, ili Građanskog rata, Millerovi ljudi misle da bi se secesiju ovaj put moglo provesti mirnim putem.

Blank to ne smatra vjerojatnim.

„Teksas se ne bi mogao mirno odcijepiti. Sjedinjene Države ne bi pregovarale s njima po povoljnim uvjetima.” – pišu Mediji.

Continue Reading

Vijesti

Z. Vukman: Što nam čeka ovoga ljeta? Veliku rusku ofanzivu? Bakterijsku pandemiju? Izvanredno stanje u SAD-u…?

Published

on

Zoran Vukman na svom fb profilu projecira moguće događaje u ovoj godini…

Ukratko, nekoliko ozbiljnih pretpostavki, kaže Vukman:

1. Mislim da će Rusija pokrenuti s početkom ljeta 2024.g. veliku ofenzivu na čitavoj ukrajinskoj bojišnici i da će krenuti na Kijev.

2. Svijetu latentno prijeti bakterijska pandemija. Ako bi došlo do epidemijske pojave bakterije rezistentne na svaki antibiotik, ljudi i djeca bi umirali od običnih upala kao i prije Flemingova otkrića penicilina. No zastrašujuće je što WHO uopće više i ne računa s antibioticima. Bilo bi logično da znanstvenici istražuju kako iznaći antibiotski odgovor na rezistentne bakterije a ne praktički pripremati svijet na odustajanje od antibiotika!? U Davosu u siječnju tema jednog panela je bila: svijet nakon antibiotika. Ne znam kako je mnogima promakla zlokobnost takve ideje. Penicilin je najveći posljednji izum u medicini koji je spasio mnoge živote. Zar će djeca sutra umirati opet od obične bakterijske upale grla!? Antibiotici se sve manje proizvode. To što su neke bakterije otporne na njih znači da treba naći lijek a ne prestati proizvoditi antibiotike. Bez penicilina je to nemoguće!

3. U Americi je za očekivati neko izvanredno stanje, bilo “plandemijsko” bilo u pogledu nemira i meteža druge vrste ili novih “lockdowna” jer je “dubokoj državi” cilj kontrolirati predsjedničke izbore u studenom 2024., svakako, svim sredstvima onemogućiti pobjedu Trumpa. Biden je potpuno dementan, zato je bitno tko će mu biti novi potpredsjednički kandidat/kandidatkinja. Ta osoba bi u slučaju Bidenova reizbora, nakon njegova odstupanja zbog zdravstvene nesposobnosti postala predsjednik/predsjednica. Michelle Obama?

4. Ljeto ’24. ili jesen ’24. nose u sebi zlokobni tajming za novu plandemiju ili za okidač Trećeg svjetskog rata. Odgovara i Zapadu i Istoku. Rusima je vremenski ključno krenuti na Kijev dok je nesposobni Biden formalno na vlasti, a Pentagonu iz drugih razloga – veliki rat, globalni kaos da bi sredili stanje kod kuće. Nerealno je očekivati regularnost američkih predsjedničkih izbora.

5. Ako bi parlamentarni izbori u Hrvatskoj bili u svibnju ’24., ili tijekom ljeta onda bi to značilo da je situacija izvanredna i da Plenković zna ono što mi ne znamo i priprema se za novu fazu globalne agende, je li to rat NATO-a i Rusije, pandemija ili nešto treće, vidjet ćemo.

Kako god bilo, nadam se da su sve ovo samo pretpostavke.

O Kini, Tajvanu i Bliskom istoku nisam ni govorio, samo Bog zna što će tek tamo biti.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved