Connect with us

Vijesti

Većinu neprakticirajućih katolika treba jednostavno nazvati poganima

Published

on

Prema religijskim statistikama, stara Europa je još uvijek dio zemlje koji je gotovo u potpunosti kršćanski. Ali jedva da postoji još jedan slučaj u kojem svi dobro znaju da je statistika lažna: ova takozvana kršćanska Europa već gotovo četiri stotine godina postaje mjestom rođenja novog poganstva, koje stalno raste u srcu Crkve i odatle prijeti da je uništi iznutra.

Vanjski oblik moderne Crkve u biti je određen činjenicom da je, na posve nov način, postala Crkva pogana, i svakodnevno to postaje sve više.

Ona više nije, kao što je nekad bila, Crkva sastavljena od pogana koji su postali kršćani, već Crkva pogana, koji još uvijek sebe nazivaju kršćanima, ali su zapravo postali pogani. Poganstvo danas boravi u samoj Crkvi, i upravo je to obilježje Crkve našega vremena, a to je novo poganstvo, tako da je to pitanje poganstva u Crkvi i to Crkvi u čijem središtu živi poganstvo.

Dakle, u tom kontekstu, ne treba govoriti o poganstvu koje je u istočnom ateizmu već postalo snažan neprijatelj Crkve, i kao nova anti-kršćanska sila suprotstavila se zajednici vjernika. Dapače, kada se radi o tom pokretu, ne treba zaboraviti da on ima svoju posebnost u činjenici da je to novo poganstvo, a time i poganstvo koje se rodilo u Crkvi, te je od nje posudilo bitne elemente koji definitivno određuju njegov vanjski oblik i njegovu moć. Treba govoriti o mnogo karakterističnijem fenomenu našeg vremena, koji određuje stvarni napad na kršćanina, o poganstvu unutar same Crkve, o “grozoti pustoši koja stoluje gdje joj nije mjesto.” (Mk 13,14). ).

Činjenica je da danas, čak i uz optimističnu procjenu, sigurno više od polovice katolika (ovdje razmatramo samo našu Crkvu) više ne “prakticira” svoju vjeru; ne treba posebno objašnjavati da ovaj veliki broj ne- prakticirajući katolika treba jednostavno nazvati poganima. Očito je da oni više ne prihvaćaju jednostavno vjeru Crkve, nego čine vrlo subjektivan izbor kad je u pitanju Vjerovanje Crkve kako bi oblikovali svoj vlastiti pogled na svijet. I nema sumnje da se većina njih, s kršćanskog stajališta, zapravo više ne bi trebala zvati vjernicima, već da više ili manje slijede svjetovnu filozofiju.

Joseph Raztzinger; iz članaka “Novi pogani i Crkva” koji je napisao još kao mladi svećenik za časopis “Hochland” (listopad 1958.).

Izvor

Advertisement

Vijesti

Danas je Presveto Srce Isusovo

Published

on

Presveto Srce Isusovo: Poticaj za uvođenje ovog blagdana došao je iz francuskog grada Paray-le-Moniala prigodom Isusova ukazanja sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. godine.

Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva. Srce je postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u europskoj civilizaciji. Čak i u Bibliji srce se smatra više sjedištem znanja negoli ljubavi – donosi Josip Antolović, SJ u Bitno.net.

Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika, kao što su Julijana iz Norwicha, Francisca Rimska i sv. Bonaventura. U 16. st. njegovali su je kartuzijanci i kasnije isusovci. Sv. Ivan Eudes (17. st.) dao joj je teološki temelj. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova došao je iz francuskog grada Paray-le-Moniala prigodom Isusova ukazanja sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. godine. Ali tek je 1765. godine papa Klement XIII. dopustio slaviti blagdan Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova. Ubrzo su blagdan prihvatili redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sv. Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi.

Nakon što se blagdan Srca Isusova tako brzo proširio po mnogim biskupijama svijeta i vidjevši velike duhovne koristi od njegova slavljenja, papa Pio IX. je 1856. godine posebnim dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe. Misa i oficij odobreni su 1765., a općevažeći postali 1856. godine.

Blagdan Presvetog Srca Isusova slavi se u petak nakon blagdana Tijelova i stoga je lipanj mjesec Presvetog Srca Isusova.

Uoči Svete godine 1900. papa Leon XIII. uputio je cijeloj Crkvi posebnu encikliku kojom poziva sve biskupe i vjernike da se te godine 1899. svi posvete na blagdan Srca Isusova njegovu Božanskom Srcu.

Svi mi vjernici znamo vrijednost Srca Isusova. Ono je bilo darivano od vječnog Oca za nas da nas otkupi od grijeha, Ono je bilo probodeno za nas na Križu da nas iscijeli i okupa u svojoj Svetoj Kupelji za vječni život… To Presveto Srce mora uvijek kucati u nama!

Josip Antolović, SJ

Posvetna molitva Presvetom Srcu Isusovu

Preslatki Isuse, Otkupitelju roda ljudskoga, pogledaj na nas, koji klečimo ponizno pred Tvojim oltarom. Tvoji smo i Tvoji hoćemo biti; a da uzmognemo biti što tješnje s Tobom združeni, evo se svaki od nas danas dragovoljno posvećuje Presvetom Srcu Tvomu.

Mnogi Te doduše nisu nikad upoznali; a mnogi su Te odbili prezrevši zapovijedi Tvoje. Smiluj se, predobri Isuse, jednima i drugima, pa ih privini na sveto Srce Tvoje. Budi kraljem, Gospodine, ne samo vjernicima koji se nikad nisu od Tebe rastali, nego i rasipnim sinovima koji su Te ostavili. Učini da se oni što prije povrate u očinsku kuću; da od nevolje i gladi ne poginu. Budi kraljem i onima koje je zavela zabluda mišljenja ili ih rastavila nesloga; pa ih privedi u luku spasa i k jedinstvu Crkve da uskoro bude jedno stado i jedan pastir. Budi napokon kraljem i svim onima koji se nalaze u praznovjerju starih pogana; izbavi ih iz tmina i privedi ih u svjetlo i Kraljevstvo Božje.

Podaj, Gospodine, Crkvi svojoj sigurnu i stalnu slobodu; daj svim narodima mir poretka, učini da se od jednog do drugog kraja zemlje čuje jedan glas: Hvala budi Božanskom Srcu po kom nam je dano spasenje. Njemu budi slava, Njemu čast u vijeke. Amen!

Bitno.net

Continue Reading

Vijesti

Talijanski oskarovac: Jedina razumna stvar koju sam čuo o životu bila je od Isusa…

Published

on

Komičar Roberto Benigni (dobio Oscara za Život je lijep) poznat je po svojim duhovitim, uglavnom improviziranim monolozima na filozofske i književne teme. Sada je jednu od njih održao na Trgu svetog Petra – i prekršio tabu.

Tako je u ‘svom elementu’ nedavno na Trgu svetog Petra u nazočnosti pape Franje u improviziranom govoru pred oko 50.000 sudionika, poznati talijanski komičar, prvog Svjetskog dana djece Katoličke crkve, ‘ispalio’ još jedan biser: „Među vama može biti novi Michelangelo ili novi Galileo (… ) A među djevojkama možda budući dobitnik Nobelove nagrade (…) ili čak papa.“

Međutim, u rijetkim trenutcima sabranosti i ozbiljnosti, rekao je i ovo:

“U životu ljudi daju puno savjeta. Ali mogu iskreno reći: jedina razumna stvar koju sam čuo u cijelom životu, znate li od koga sam je čuo? Od Isusa. U Evanđelju “Govor na gori”.

Kada Isus  daje ove popise koje moramo zapamtiti. Blago poniznima, mirotvorcima, milosrdnima… Upravo tako, blago milosrdnima, odnosno brizi za tuđu bol, osjetljivosti, praštanje. U biti, biti duboko dobar.

To je ono što je Isus rekao, a ja vam kažem, čini mi se da je to jedina razumna stvar koju sam ikada čuo u cijelom svom životu, jedina dobra ideja koja je ikada izražena u ljudskoj povijesti.”

Roberto Beningni

Continue Reading

Vijesti

Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija

Published

on

Pred predstojeće europske parlamentarne izbore, Hrvatska paneuropska unija – Ogranak Split i Hrvatska udruga Benedikt pozivaju vas sutra (četvrtak), 6. lipnja s početkom u 18 sati na tribinu: Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija: Coudenhove-Kalergi, Stjepan Radić, Mahatma Gandhi. Razmišljanja pred Europske izbore u XXI. stoljeću.

Glavni govornik: akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije. Prisutnima će se obratiti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Ivan Pavić, predsjednik splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije i Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.

Tribinu će voditi Marija Barić Đurđević, Hrvatska paneuropska unija.

U konferencijskoj dvorani hotela Dioklecijan u Splitu (Splitska kuća zdravlja), Kranjčevićeva 45.

Hrvatska udruga Benedikt

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved