Connect with us

Vijesti

VIA CHIPOVI i crni scenariji za Zapad: Hoće li Kina srušiti zapadnu tehnološku dominaciju do 2025.

Published

on

Strateški plan Kine je do 2025 godine razbiti dominaciju zapada u visokoj tehnologiji što je kao što svi znamo izazvalo bijes prije svega SAD-a koji želi zaštit svoju tehnološku dominaciju. Ova tehnološka borba se službeno vodi još od 2015 godine kada je Kina izašla s planom Made in China 2025.

Jedan od najzanimljivih sektora gdje se vodi ova borba su procesori što predstavlja posebnu zanimljivost pošto je Intel zaglavio na tehnološkom limitu svoje tehnologije. Jedan od najvećih nada Kine po ovom pitanju predstavlja korporacija Zhaoxin koja nastaje spajanjem znanja VIA technologies s Taiwan-a i grada Šangaja 2013 godine.

Zhaoxin (VIA, Taiwan tech i grad Šangaj)

Prije približno 20 godina VIA technologies je nakratko bila postala svjetski poznata zahvaljujućim svojim chipsetima za Intel i AMD procesore. U to vrijeme zahvaljujući tako zarađenom novcu ona je preuzela Centaur Technology stekavši tako prava za proizvodnju vlastitih procesora za laptope i desktop kompjutere. 2010 godine procesore za ove kompjutere nisu dizajnirali i proizvodili samo Intel i AMD za koje svi znaju nego i malena siromašna VIA korporacija koja je tražila partnere.

Kako VIA nije našla partnere na zapadu našla ih je na istoku što dovodi do stvaranja Zhaoxin Intel i Windows kompaktibilnih procesora na koje „Kina” ima sva patentna prava. Prvi originalni ili preciznije poboljšani VIA procesori izlaze 2015 godine. Te procesore nitko nije smatrao prijetnjom jer su po svojoj snazi bili drastično slabiji od Intel i AMD procesora i teško ih je bilo naći, ali stanje se od tada do danas počelo mijenjati.

Realno gledajući usporediti snagu kineskih Zhaoxin procesora s onima od Intela ili AMD danas nije moguće tako da šefovi ove dvije korporacije neće izgubiti san zbog pojave konkurenta. Danas ih nije moguće uspoređivati, ali ako gledamo osnovu s koje su oni startali 2014 godine trebamo biti svjesni budućnosti. Procesorski dizajn koji služi kao osnova za Zhaoxin je ako gledamo benchmark bio 2014 čak 12 godina zastario pošto je njegov benchmark iznosio 254, a onaj od Pentium 4 na 3 GHZ iz 2003 godine je bio 249. Danas kineski procesor zaostaje za AMD procesorom iz 2016 godine što znači da je prednost s 12 godina smanjena samo na 4-5 godina.

Bez obzira na trenutačnu slabost ovog procesora njegova budućnost je osigurana pošto su sve kineske državne agencije dužne do kraja 2022 preći na domaća tehnološka rješenja. Kućni korisnici u Kini će i tokom sljedećih godina koristiti Intel i AMD procesore, ali tvrtke i državni organi ne.

Kako cilj Kine nije samo vlastita proizvodnja procesora za kompjutere nego su sastavni dio svake tehnološke infrastrukture i procesori za servere ona sada već neko vrijeme proizvodi i njih. Trenutačno Kinezi tvrde da se njihov procesor za servere s 64 jezgre tvrtke Phytium može natjecati s onima iz AMD-a, ali u to nitko ne vjeruje zbog manje kvalitetnog proizvodnog procesa. Kako se Kinezi nadaju sljedeće godine izaći s procesorom za servere imena Tengyun S6000 CPU koji će imati 128 jezgri i puno kvalitetniji proizvodni proces očekuje se da će on biti u stanju doseći kvalitetu sličnih procesora od Intela i AMD-a. (servira Hladna istina)

Vijesti

HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU

Published

on

Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.

Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.

Houthi pristaše marširaju obilježavajući godišnjicu jemenskog jedinstva u Sani, Jemen, 22. svibnja 2024. [Osamah Abdulrahman/AP Photo]

Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.

Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene.

"Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom".

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.

MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a

Continue Reading

Vijesti

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA

Published

on

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića

GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.

Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.

Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.

Sudjeluju:

  • dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
  • Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
  • Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.

Organizatori  promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb  i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje  će biti u razgovornom  formatu radijske  emisije.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.

Continue Reading

Vijesti

Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”

Published

on

Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.

Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.

Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.

Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.

“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.

Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.

WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved