Vijesti
Vinko Nikolić: U Zagrebu, glavnon gradu, u peton danu petoga miseca godine četrdesetpete…
U peton danu, u peton misecu godine četrdesetpete,
u Zagrebu, glavnon gradu,
blagova san poslidnju večeru sa mojon materon.
U Zagrebu, to kanda je u Šibeniku:di mater je moja, tamo i Grad je moj,
mi smo svuda po šibensku divanili,
tako smo jedno drugon nikako bliži bili:
tu rič san s nježinin mlikon popija.
Za večeru je bilo kruva i sira,ja san priko voje ija:
kruv ka da je plisan bija,
umisila moja ga mater o’ zadnjega brašna u kući,
a s vodon ka da je umišala previše svoji’ suza.
Svaki san zalogaj mora zaliti vinon,
što ga je ona donila iz naše konobe, o’ naši’ loza,
a bilo je žuko, kano o’ pelina.
Mater se sklonila k naman u Zagreb,
bižeć ispri’ crjene “slobode”;
ostavi ondi najstarijeg sina,
što greb je naša nigdi po’ maslinon u našem poju,
i naš opustili dom zakjučala.
Stol bija je posve mali,mala famija za njin, s udovicon i sirotin diteton,
u sve nas petoro,
a svi kanda smo nimi i gluvi,
svaki se zalogaj po justin čujei samo disanje kanda je bilo priglasno.
Svaki kanda se boja prozboriti i jednu jedinu besidu,
da ne provali nevera,
što nan je svima vitlala u duši.
Mater će prva:
– Šta će to biti, moj sinko, o’ ove naše nesritne zemje o’ jadne ‘Rvaske?
U mojin je smućenin očima našla crni odgovor svaka je besida suvišna bila.
– Što o’ nas sviu, sinko ka’ one sotone dođu,
nastavi mater,
nji’ puno se plašimo,
mi i’ poznamo, to ne će svršiti dobro, žedni su naše krvi…
suze naše, kiša su oplodna za njiovu mržnju,
sva se gadno razgranala ka divja drača;
a naše muke, njiman su prava naslada,
zlo nan se piše, moj nesritni sine, nesritne mene!
Moja je mater bila kriva, što nas je rodila:
U Rvatskoj, rvatska mater rodila dicu Rvate.
– Šta će o’ tebe biti, moj sinko,
ti si mi zadnje uzdanje, kukavne mene sirote, kome me ostavjaš?
Da se rodila nisan, boje bi bilo,i za me, i za te.
Očaj je sledija nježine suze u očin
šta bile su modre ka samo vedro nebo.
Tri pitanja nježina, ka tri velike krvave rane iz nježina srca prisađene u moje,
bujno se rascvitale ka tri ogromne crjene ruže.
I jopet samo muk, on najglasnije divani.
Svaki zalogaj kruva i sirazalivan vinon,
a ne znan što mi je grče, i kruv i vino žuki ka sami pelin,
oli to gorči život: to mračno rvasko Sutra?
Pri’ nama bila je noć, zadnja po’ našin krovon:
na’ krovon sjale su zvizde, nji’ na mijune,
po’ krovon sami oblaci crni i teški, strašna nevera.
Svaki je tražija posteju svoju,
a svi smo i priviše dobro znali,
da ova noć nije noć sna ni počinka:
naše će oči roniti suze,
naše će glave mučiti brige,
naše će srce bol izidati,
svi ćemo žuditi brzo svanuće crnoga Jutra.
Sutradan mater me isprati pri’ našu kuću:
– Nikad te više viditi ne ćemoje žalosne oči, bidne i nesritne mene!
Nježini poljupci prikrili moja su oba obraza,
i moje kose, i oči,
po njima najviše bija san nježin,
sama slika i prilika matere moje.
Moja je snaga narasla divja, da se istrgnen iz nježina grča,
ruke je ovila ka utopjenik okolo mene,
nije me dala o’ sebe, kanda me zavik gubi.
Moja je mater na raskrižju
naricala za menon kano za mrcen:
ja nisan zna, da li je više žalila nad menon,
oli nad samon sobon:
moja draga sirota, rodi nas jedanajst,
sad je i zadnji napušta.
Nježina velika ljubav njojzi je okrila:
nas dvoje se nikada više ne ćemo sresti.
Blagovali našu smo poslidnju večeruja i moja mater,
kruva, sira i vina, kanda smo samog pelina ili,
i žuči pili,
u Zagrebu, glavnon gradu,
u peton danu petoga miseca godine četrdesetpete
Vijesti
HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU
Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.
Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.
Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.
Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene. "Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom". Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.
MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a
URGENT ALERT: Yemen’s Houthis JUST LAUNCHED A MISSILE ATTACK ON A UNITED STATES AIRCRAFT CARRIER IN THE RED SEA
— Matt Wallace (@MattWallace888) May 31, 2024
ALL HELL MAY BE ABOUT TO BREAK LOOSE‼️ (Imagine generated by AI) pic.twitter.com/9Mcw3jXsv4
Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića
GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.
Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.
Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.
Sudjeluju:
- dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
- Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
- Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
- Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
- Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.
Organizatori promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje će biti u razgovornom formatu radijske emisije.
Prof.dr.sc. Anđelko Milardović
Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.
Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.
Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.
Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.
Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.
“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.
Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.
WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?
-
Vijesti1 tjedan agoRim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna agoFra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti3 dana agoHrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti5 dana agoHRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti2 tjedna agoDEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna agoIzložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti3 tjedna ago“Obitelj je temelj naše budućnosti, Hasanbegović možda ipak bude dio izvršne vlasti”
-
Vijesti2 dana agoPreminuo je Louis d’Alencourt ‘apostol posljednjih vremena’