Connect with us

Vijesti

Željko izgubio dobitak, a Papa Franjo dobio gubitak

Published

on

Da je, formalno član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a praktično drugi bošnjački predstavnik u troglavom bh. državnom vrhu, bio kod pape Franje u ponedjeljak 17. siječnja, prenijeli su gotovo svi mediji na ovdašnjem području. Nažalost, ponovno se na običnoj vijesti pokazalo koji su to, i koliko, u službi određenih politika.

Tako su bošnjački u posredovanju informacija perfidno izostavili spominjanje „konstitutivnih naroda“ kako se razgovori u Vatikanu ne bi doveli u vezu s procesom izmjene Izbornoga zakona, prema kojemu bi Hrvati dobili političku jednakopravnost s druga dva naroda u BiH. Onu jednakopravnost čija je personalizirana suprotnost upravo Željko Komšić. Zbog toga se ljudi s pravom i pitaju tko je i kakve je koristi imao od toga susreta: poglavar Katoličke Crkve ili čovjek koji je oličenje majoriziranja Hrvata (koji su gotovo svi i katolici) u državi skrojenoj u Daytonu.

Nije ga Papa zvao nego on tražio susret

Najprije valja razjasniti redoslijed: Nije papa Franjo pozvao Željka Komšića nego je ovaj zatražio audijenciju kod Pape. To predsjednici država obično čine preko svojih predstavnika, tj. u ovom slučaju preko veleposlanika BiH pri Svetoj Stolici (ili pak drugim diplomatskim putevima).

Zatim, većina razgovora političke prirode ne vode se izravno s Papom nego ili s kardinalom državnim tajnikom Svete Stolice – Pietrom Parolinom (koji je trenutno zaražen koronavirusom); ili kao u konkretnom slučaju s tajnikom za odnose s državama nadbiskupom Paulom R. Gallagherom.

Tako je i priopćeno iz vatikanskog Tiskovnoga ureda uz dodatak sadržaja: „U srdačnim razgovorima održanim u Državnom tajništvu izraženo je uvažavanje dobrih postojećih bilateralnih odnosa te se razgovaralo o prioritetima kolegijalnog Predsjedništva. Stranke su se potom usredotočile na domaću situaciju u zemlji, ponovivši potrebu promicanja pravne i društvene jednakosti svih građana koji pripadaju svakom konstitutivnom narodu. Konačno, pozornost je usmjerena na neka regionalna pitanja, uključujući situaciju u zemljama zapadnog Balkana i proširenje Europske unije.“

Tko kaže da je „dobra osoba“?

I tu se u adekvatnom posredovanju priopćenja (što, kako smo rekli, nije bio slučaj s medijima u službi dominantne bošnjačke politike) nema što puno dodati, jer bi se otišlo u područje spekulacija. Međutim, ono što je običnoga čovjeka, očito, najviše moglo zbuniti jest navodna Papina ocjena za Komšića: „On je dobra osoba!“

A zapravo se to nigdje u službenim priopćenjima ne spominje. To je navod SIR-a (Servizio Informazione Religiosa), katoličke tiskovne agencije osnovane 1988. na inicijativu Talijanske federacije katoličkih tjednika i uz potporu Talijanske biskupske konferencije.

No, vrlo neprofesionalno enkodirane vijesti u kojoj se ne kaže komu je to i kada papa Bergoglio rekao. Tako da više liči na propagandni uvod nego na početak ozbiljne informacije, pri čemu ostavlja prostor za različite interpretacije.

A upravo su to iskoristili ovdašnji bošnjački mediji kako bi Željka Komšića prikazali kao Papina miljenika.

Razina: „Vjeruješ li meni ili svojim očima“

Međutim, u faktografskim porukama kakva je i ova o audijenciji trenutnoga predsjedatelja Predsjedništva BiH kod Svetoga Oca, veoma je važno voditi računa o tzv. interpretativnom nivou komunikacije, odnosno o prepričavanju i raspravljanju posredovanih informacija. Ova druga razina komuniciranja tj. „život poruke“ predstavlja tzv. drugo čitanje vijesti te pri tome onaj tko ju piše valja ukalkulirati sve ono što kao činjenice već posjeduju oni kojima je poruka namijenjena.

Primjerice, ako u jednom mjestu ljudi imaju iskustvo da je neki njihov susjed patološki lažov i kradljivac, vijest koja bi govorila o njegovu poštenju i nesebičnosti bila bi interpretirana ili kao obična glupost ili kao propaganda ili bi u najboljem slučaju proizvela čuđenje i zanimanje je li se možda stvarno dotični promijenio i postao takva osoba.

U tom smislu, neki se medij može svim silama uporno truditi nekoga učiniti poštenim i dobrim, ali bez konkretnoga učinka u stvarnosti među onima koji imaju nedvojbeno drugačije iskustvo, temeljeno na interpretaciji onoga čemu su se sami mogli osvjedočiti. Odatle je razvidno zašto, recimo, neka politička opcija pobijedi na izborima premda su joj dominantni mediji predviđali težak poraz – kao što je to, primjerice, bio slučaj s Donaldom Trumpom 2016.

Tako i navodi da je Željko Komšić „dobra osoba“ jamačno neće niti jednoga katolika potaknuti da na predstojećim izborima (ako i budu održani) dadne svoj glas njemu; niti će imalo biti bolji u očima prosječnoga bh. Hrvata.

„Dobitak“ i „gubitak“

Alanfordovska groteska kaže: „Onaj tko izgubi dobitak, dobiva gubitak!“ Na toj potki se i ovaj susret može ocijeniti kako od njega Komšić ama baš nikakvu korist nije imao (osim možda literature koju je u Vatikanu dobio za čitanje). Stoga je nedvojbeno da je izgubio ikakav dobitak.

Također, iako su pojedini katolički mediji na stranim jezicima (npr. njemačkom) najavljivali kako se „Papa informira o stanju u BiH iz prve ruke“, jasno je da je – ugostivši čovjeka koji se uporno lažno predstavlja za nešto što nije (Ako je Hrvat, onda mora barem nešto hrvatsko imati i voljeti, a to ovaj Komšić očito nema!) i zastupa narod koji ga nije izabrao (niti može igdje otići gdje su Hrvati u većini) – papa Franjo samo bacio sjenu na sliku koju o njemu imaju katolici u BiH. Tako da je zapravo samo „dobio gubitak“.

Taj je “gubitak”, dakako, samo na simboličnoj razini jer institucija Pape, kod Hrvata katolika puno je veća od bilo čega što bi bilo koji nasljednik Sv. Petra mogao učiniti, tako da će i ovoga nastaviti poštovati. Poglavito jer je očito kako se papa Bergoglio zanima za stanje u ovoj državi za koju je svoju zabrinutost izrazio 10. siječnja 2022. na svom novogodišnjem prijemu za diplomate.

Tada je istaknuo: „Uzajamno povjerenje i spremnost na mirnu raspravu također treba potaknuti sve uključene strane, kako bi se u Ukrajini i na južnom Kavkazu pronašla prihvatljiva i trajna rješenja, a izbijanje novih kriza izbjeglo na Balkanu, prvenstveno u Bosni i Hercegovini.“ Stoga se samo možemo nadati da je sadržaj razgovora vođenih u Vatikanu dotaknuo i činjenicu kako je fenomen „Željko Komšić“ jedna od bitnih stavki u raspirivanju nepovjerenja među narodima u BiH i da ga je Sveti Otac pozvao na obraćenje kako bi zbilja postao „dobra osoba“.

Piše: Josip VajdnerKatolički tjednik

Advertisement

Vijesti

Talijanski oskarovac: Jedina razumna stvar koju sam čuo o životu bila je od Isusa…

Published

on

Komičar Roberto Benigni (dobio Oscara za Život je lijep) poznat je po svojim duhovitim, uglavnom improviziranim monolozima na filozofske i književne teme. Sada je jednu od njih održao na Trgu svetog Petra – i prekršio tabu.

Tako je u ‘svom elementu’ nedavno na Trgu svetog Petra u nazočnosti pape Franje u improviziranom govoru pred oko 50.000 sudionika, poznati talijanski komičar, prvog Svjetskog dana djece Katoličke crkve, ‘ispalio’ još jedan biser: „Među vama može biti novi Michelangelo ili novi Galileo (… ) A među djevojkama možda budući dobitnik Nobelove nagrade (…) ili čak papa.“

Međutim, u rijetkim trenutcima sabranosti i ozbiljnosti, rekao je i ovo:

“U životu ljudi daju puno savjeta. Ali mogu iskreno reći: jedina razumna stvar koju sam čuo u cijelom životu, znate li od koga sam je čuo? Od Isusa. U Evanđelju “Govor na gori”.

Kada Isus  daje ove popise koje moramo zapamtiti. Blago poniznima, mirotvorcima, milosrdnima… Upravo tako, blago milosrdnima, odnosno brizi za tuđu bol, osjetljivosti, praštanje. U biti, biti duboko dobar.

To je ono što je Isus rekao, a ja vam kažem, čini mi se da je to jedina razumna stvar koju sam ikada čuo u cijelom svom životu, jedina dobra ideja koja je ikada izražena u ljudskoj povijesti.”

Roberto Beningni

Continue Reading

Vijesti

Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija

Published

on

Pred predstojeće europske parlamentarne izbore, Hrvatska paneuropska unija – Ogranak Split i Hrvatska udruga Benedikt pozivaju vas sutra (četvrtak), 6. lipnja s početkom u 18 sati na tribinu: Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija: Coudenhove-Kalergi, Stjepan Radić, Mahatma Gandhi. Razmišljanja pred Europske izbore u XXI. stoljeću.

Glavni govornik: akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije. Prisutnima će se obratiti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Ivan Pavić, predsjednik splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije i Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.

Tribinu će voditi Marija Barić Đurđević, Hrvatska paneuropska unija.

U konferencijskoj dvorani hotela Dioklecijan u Splitu (Splitska kuća zdravlja), Kranjčevićeva 45.

Hrvatska udruga Benedikt

Continue Reading

Vijesti

PONOSAN NA KORJENE Najtrofejniji američki trener jučer dobio hrvatsko državljanstvo

Published

on

Bill Belichick posjetio Vatrene: “Ponosan na hrvatske korijene”

Gost hrvatske nogometne reprezentacije danas je bio Bill Belichick, najtrofejniji trener u povijesti američkog nogometa s osam osvojenih naslova Super Bowla.

Foto: Drago Sopta/HNS

Nakon što je uoči prijateljske utakmice između Hrvatske i Sjeverne Makedonije dobio na dar uokvireni dres s brojem osam i prezimenom Biličić na leđima, kao podsjetnik na njegove hrvatske korijene, Belichick je posjetio Vatrene poslije ručka i u ugodnom druženju usporedio neke svoje najveće uspjehe s onim hrvatske nogometne reprezentacije.

Belichick je kao pomoćni trener osvojio dva prstena s New York Giantsima, a potom je kao glavni trener poveo New England Patriotse do šest naslova prvaka. Nakon kratkog videa o njegovoj karijeri, Belichicku je dobrodošlicu ispred Saveza poželio glasnogovornik Saveza, Tomislav Pacak:

“Među nama ima dosta ljubitelja NFL-a, ali za one koji manje prate football, danas je s nama najveći trener američkog nogometa u povijesti, ili možda jednostavnije, Guardiola, Ancelotti i Mourinho u jednoj osobi. Lijepo je vidjeti koliko ističete svoje hrvatske korijene i privilegija nam je ugostiti vas ovdje u Rijeci”.

Belichick je u Hrvatsku stigao na poziv Petea Radovicha, još jednog izuzetnog uspješnog Hrvata u Americi koji je kao TV producent osvojio čak 45 Emmyja. Radovich je kratko predstavio Belichicka i dao uvod u nekoliko anegdota koje je proslavljeni trener podijelio s igračima:

“Kad su 2014. godine na Svjetskom prvenstvu u Brazilu igrali Hrvatska i Meksiko, kladio sam se kondicijskim trenerom New England Patriotsa, koji je Meksikanac, i izgubio okladu jer je Hrvatska doživjela poraz pa sam morao biti odjeven tipično meksikanski, s velikim sombrerom na glavi. Tri godine poslije vi ste, dečki, pobijedili Meksiko 2:1 pa je on morao nositi hrvatsku kapu, hrvatsku zastavu i dres Luke Modrića. Bila je to slatka osveta, ha, ha, ha…“, istaknuo je Belichick, od jučer državljanin Republike Hrvatske, koji je redovito u svojim medijskim nastupima isticao svoje hrvatsko podrijetlo i tijekom nekih najvažnijih utakmica u svojoj karijeri nosio na rukavu hrvatsku trobojnicu.

Foto: Drago Sopta/HNS

“Ponosan sam na svoje hrvatske korijene, moji djed i baka su došli u SAD 1910. godine iz Draganića i imali težak život, ali je zato moj otac, također trener američkog nogometa, uspio doživjeti svoj američki san. Jučer sam postao hrvatski državljanin, sad sam jedan od vas, bez obzira na to što ne pričam hrvatski. Čast mi je biti u vašem društvu, gledao sam jučerašnju utakmicu i zaista ste bili fantastični”.

Belichick je iz prve ruke mogao objasniti kako je u sportu najzahtjevnije uzastopno postizati vrijedne rezultate, poput Vatrenih, koji su se s dva posljednja svjetska prvenstva vraćali s odličjima.

“Često u sportu znamo čuti kako momčadi koje su došle do samog kraja, a nisu uspjele, kažu da će se vratiti sljedeće sezone, a to nije jednostavno jer moraš proći sve iznova. Jednako tako, naravno da je lakše doći do vrha, nego ostati na vrhu jer postaneš meta i jer si postavio standarde svima drugima i svi žele dostići tvoju razinu. Za mene je sve u izgradnji momčadi iz sezone u sezonu i postizanju prave razine forme kad je to najpotrebnije, u mom slučaju tijekom studenoga, prosinca i siječnja, u vašem slučaju uoči velikih natjecanja”, objasnio je Belichick.

Izbornik Dalić i kapetan Modrić uručili su Belichicku potpisani dres i potpisanu loptu, a Belichick je uzvratio potpisanim loptama za američki nogomet. 

U nekoliko rečenica objasnio je i svoj odnos s najvećim quarterbackom u povijesti NFL-a, Tomom Bradyjem.

“Tom je nevjerojatan igrač, vrlo pametan, onaj koji pokreće momčad i gradi uspjehe momčadi. Međutim, on je zadužen samo za jedan segment igre, jer kad odvojeno igraju obrana i napad. Dakle, ako momčad želi uspjeti, mora biti dobra u svim segmentima igre. Tom Brady je bio sjajan igrač u sjajnim momčadima, u društvu ostalih odličnih igrača”, zaključio je Belichick, koji se poslije obraćanja Vatrenima zadržao u kratkom razgovoru s kapetanom Lukom Modrićem, koji u hrvatskim, ali i svjetskim okvirima zaslužuje usporedbe s Tomom Bradyjem. Zbog svega što je napravio s Hrvatskom i Real Madridom. Neki će reći i zbog godina, ali u slučaju obojice, i Bradyja i Modrića, one su bile i ostale samo broj.

Ipak ima jedna razlika. Brady je u 46. rekao zbogom aktivnom igranju, Luka je još uvijek na velikoj sceni. I tek mu je 38!

Foto: Drago Sopta/HNS izvor: HNS
Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved