Connect with us

Vijesti

ŽESTOK ODGOVOR PLANU ‘SRBSKOG SVETA’ NA CETINJU Zašto smo Crnogorci

Published

on

Crnogorski identitet je nastajao, mijenjao se, trajao i ratovao u obrani slobode kao ideala u očuvanju crnogorske posebnosti, vjerskog integriteta, autohtonosti i nezavisnosti. Danas u vremenu nasilne krađe, nasrtaja i pokušaja prekrajanja crnogorske povijesti moramo pokazati hrabrost, postojanost i odlučnost da zaštitimo i sačuvamo svoje nacionalne i civilizacijske vrijednosti – piše Veljović u Pobjeda.me.

Naslovna slika: Bitka na Martinićima

Crna Gora je stara balkanska i europska država, čija je državnost mnogo starija od sadašnjeg imena moderne crnogorske države. Crnogorci su dio južnoslovenskih naroda, a milenimsko trajanje i postojanje svjedoče tri najznačajnija državna perioda Duklje, Zete i Crne Gore – sa dinastijama Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića.

MILENIJSKA VERTIKALA

Državne granice su se mijenjale, kao i nazivi naroda od Dukljana do Crnogoraca. Duklja se prvi put pominje još u dalekom VII vijeku u bizantskim dokumentima, a preciznije u X vijeku u Ljetopisu popa Dukljanina u periodu Svetog Vladimira i Bodina Dukljanskog.

Vladari Zete u XIV i XV vijeku imaju titulu ,,gospodara Zete“, a krajem XV vijeka Zeta mijenja naziv u Crna Gora kako se spominje u Povelji Ivana Crnojevića.

Povijesna milenijska vertikala crnogorske države obuhvaća razdoblja: države Duklje do kraja XII vijeka, period okupacije srpske dinastije Nemanjića do polovine XIV vijeka, zetske države do polovine XV vijeka, perioda osmanske okupacije do kraja XVII vijeka i crnogorske države od kraja XVII vijeka pa do nasilne okupacije crnogorske države i ukidanja Crnogorske pravoslavne crkve uz prisajedinjenje Srbiji i Kraljevini SHS.

Crnogorci su kao narod ponosni na svoju državnost i slobodarsku prošlost, uz crnogorsko čojstvo koje je, možda kao nigdje u regionu, imalo posebnu znamenitost i vrijednost. Ponosni na grad Balšića, slavnu Zetu i pismo Crnojevića – crnogorski identitet je nastajao, mijenjao se, trajao i ratovao u obrani slobode kao ideala u očuvanju crnogorske posebnosti, nacionalnog identiteta, vjerskog integriteta, autohtonosti i nezavisnosti.

Danas u vremenu nasilne krađe, nasrtaja i pokušaja prekrajanja crnogorske istorije moramo pokazati hrabrost, postojanost i odlučnost da zaštitimo i sačuvamo svoje nacionalne i civilizacijske vrijednosti.

Daleka bitka na Tuđemilima 1042. godine ne zaslužuje zaborav, baš kao ni bitke na Carevom Lazu, Martinićima, Krusima, Grahovcu i Vučijem Dolu, kao dio pobjedničke epopeje crnogorske vojske. Zar imamo pravo da zaboravimo na Berlinski kongres 1878. godine i međunarodno priznanje crnogorske države?

VITEŠKI PRIMJERI

Crnogorski stvaraoci su dali nemjerljiv doprinos europskoj kulturi u djelima Ljetopisa popa Dukljanina, u Miroslavljevom evanđelju, prvoštampanom spisu Oktoiha kao i stvaralaštvu Marka Miljanova, Svetog Petra Cetinjskog, Petra II Petrovića Njegoša i mnogih drugih iz plejade crnogorskih stvaralaca.

Djela Baltazara Bogišića su snažan doprinos razvoju crnogorske i evropske pravne baštine. Crnogorske majke i sestre nijesu odvodili da služe u haremima tuđih dvorova. Zar smijemo zaboraviti ,,bratske“ srpske okupacije Nemanjića i Karađorđevića i nevine žrtve srpske okupatorske vojske koje oslikavaju hiljade nevino stradalih crnogorskih žrtava i zapaljenih crnogorskih ognjišta, pa da nije ništa drugo no nevino spaljene porodice Zvicer i mnogih drugih stradalnika ,,bijelog terora“ i bratske ruke.

Kako zaboraviti božićne ustanike i žrtve iz medovske luke? Bitka na Mojkovcu je istorijski primjer stradalništva, rodoljublja i požrtvovanosti, kada crnogorski vojnik pruži ruku spasa bratskoj srpskoj vojsci, na ponos sebi, ali i na sramotu Srbiji narednih godina.

Trinaestojulski ustanak je najsjajnija stranica crnogorske poijesti koja je zadivila svijet i porobljenu Evropu kao ideal borbe i otpora fašizmu i domaćim izdajnicima. Junaštvo i stradanje crnogorskog naroda i doprinos tekovinama borbe protiv fašizma snažnim antifašističkim slobodarskim pokretom, dio su crnogorskog nacionalnog koda kao trajna civilizacijska vrijednost.

Crnogorsko slobodarstvo oslikava prkosni osmijeh Ljuba Čupića čiji je pogled prezira okupatorima obišao svijet. Patnja i očaj junaka sa Breze i kolašinskog zatvora, ali i mnogih drugih stratišta podstiču da kulturom sjećanja žrtve sačuvamo od zaborava i o njima s pijetetom govorimo.

NJEGOVANJE KULTURE SJEĆANJA

Suradnja sa okupatorom sveštenika SPC Joanikija Lipovca i zvjerstva nad nedužnim narodom koljača i zločinaca popova Mace Vukojičića i Obrada Šiljka koje danas SPC proglašava za svece i ikone srpskog pravoslavlja, jasno pokazuje koje vrijednosti takve strukture baštine.

Nemamo pravo zaboraviti zločine četničkih komandanata Baja Stanišića, Pavla Đurišića i drugih ratnih zločinaca poput Draže Mihailovića i izbjegličke vlade iz Londona u saradnji sa okupatorima, koji su i danas duhovni uzori pojedinim necrnogorskim i negrađanskim političkim i duhovno-vjerskim projektima.

Borci sa Ljubinog groba, bitaka na Sutjesci i Neretvi ispisali su stranice za ponos maloj, ali istorijski velikoj crnogorskoj naciji. Crnogorci smo i zbog toga što nijesmo ubijali svoje gospodare i državnike.

Crnogorska vojska nikada nije učinila genocide ili zločine koji osuđuje moderna evropska povijest. Crnogorska vojska nije imala genocidne komandante ni državne tvorevine nastale na genocidu i zločinima. Zaboravlja se da je crnogorski komandant Peko Dapčević rukovodio operacijama za oslobađanje Beograda i Jugoslavije od okupatora.

Crnogorci smo i zbog toga što ne krademo ničiju crkvu i državnu povijest u nedostatku vlastite, da bi sebe prikazali kao ,,epski narod“ i zbog toga što ne služimo tuđim interesima i ne potkopavamo i urušavamo vlastitu državnu kuću. Crnogorci nemaju primitivni nacionalizam utemeljen u ideološkoj hegemoniji nacionalističkih državnih politika i pokreta – ne tražimo tuđe, ali s ponosom čuvamo svoje.

SAVREMENI IZAZOVI

Crnogorska građanska država je regionalna i europska vrijednost svih svojih različitosti i posebnosti koje nas dodatno zbližavaju. Sačuvajmo Crnu Goru od aveti mržnje i nacionalizma i od posrbljavanja koje sprovode SPC i srpska osvajačka politika. Slavni srpski narod ne misli kao njihovi izopačeni lideri. Sačuvajmo crnogorsku državu, jezik i kulturu sada kada ih aktuelna prosrpska politika Vlade i državnih institucija pokušava uniziti naočigled domaće i međunarodne javnosti.

Vrijedi pamćenja i ponosa majska noć crnogorskog referenduma i obnavljanje nezavisnosti poslije gotovo jednog vijeka. Učinili smo nezavisnom i Srbiju kao susjednu državu, koja se sa našom nezavisnošću i suverenitetom nikada nije pomirila.

U susret najavljenom popisu, pokrenute su aveti gebelsovsko-šešeljevske politike i medijskog mraka u novom pohodu na Crnu Goru. U tom naletu će se u službu politike upregnuti prljavi novac, kriminal i medijski otpad, kao i sva raspoloživa sredstva da crnogorsku državu ponovo zgaze i ponize. Vučićeva kleronacionalistička politika, Vulinove fašisoidne ideje i povampireno četništvo SPC moraju kod svih nas razviti hrabrost, odlučnost i inat da ih u tom naumu spriječimo.

Zato smo ponosni Crnogorci sa slavnom povješću i tradicijom, ali i modernom građanskom državom svih koji je vole i poštuju. Zato i jesmo tu gdje jesmo – da je sačuvamo od ambisa i ponora zbog generacija koje dolaze i naše zajedničke europske budućnosti.

Autor: Veselin Veljović/Pobjeda.me

Autor je predavač na predmetima nacionalne i međunarodne sigurnosti

Vijesti

Talijanski oskarovac: Jedina razumna stvar koju sam čuo o životu bila je od Isusa…

Published

on

Komičar Roberto Benigni (dobio Oscara za Život je lijep) poznat je po svojim duhovitim, uglavnom improviziranim monolozima na filozofske i književne teme. Sada je jednu od njih održao na Trgu svetog Petra – i prekršio tabu.

Tako je u ‘svom elementu’ nedavno na Trgu svetog Petra u nazočnosti pape Franje u improviziranom govoru pred oko 50.000 sudionika, poznati talijanski komičar, prvog Svjetskog dana djece Katoličke crkve, ‘ispalio’ još jedan biser: „Među vama može biti novi Michelangelo ili novi Galileo (… ) A među djevojkama možda budući dobitnik Nobelove nagrade (…) ili čak papa.“

Međutim, u rijetkim trenutcima sabranosti i ozbiljnosti, rekao je i ovo:

“U životu ljudi daju puno savjeta. Ali mogu iskreno reći: jedina razumna stvar koju sam čuo u cijelom životu, znate li od koga sam je čuo? Od Isusa. U Evanđelju “Govor na gori”.

Kada Isus  daje ove popise koje moramo zapamtiti. Blago poniznima, mirotvorcima, milosrdnima… Upravo tako, blago milosrdnima, odnosno brizi za tuđu bol, osjetljivosti, praštanje. U biti, biti duboko dobar.

To je ono što je Isus rekao, a ja vam kažem, čini mi se da je to jedina razumna stvar koju sam ikada čuo u cijelom svom životu, jedina dobra ideja koja je ikada izražena u ljudskoj povijesti.”

Roberto Beningni

Continue Reading

Vijesti

Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija

Published

on

Pred predstojeće europske parlamentarne izbore, Hrvatska paneuropska unija – Ogranak Split i Hrvatska udruga Benedikt pozivaju vas sutra (četvrtak), 6. lipnja s početkom u 18 sati na tribinu: Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija: Coudenhove-Kalergi, Stjepan Radić, Mahatma Gandhi. Razmišljanja pred Europske izbore u XXI. stoljeću.

Glavni govornik: akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije. Prisutnima će se obratiti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Ivan Pavić, predsjednik splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije i Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.

Tribinu će voditi Marija Barić Đurđević, Hrvatska paneuropska unija.

U konferencijskoj dvorani hotela Dioklecijan u Splitu (Splitska kuća zdravlja), Kranjčevićeva 45.

Hrvatska udruga Benedikt

Continue Reading

Vijesti

PONOSAN NA KORJENE Najtrofejniji američki trener jučer dobio hrvatsko državljanstvo

Published

on

Bill Belichick posjetio Vatrene: “Ponosan na hrvatske korijene”

Gost hrvatske nogometne reprezentacije danas je bio Bill Belichick, najtrofejniji trener u povijesti američkog nogometa s osam osvojenih naslova Super Bowla.

Foto: Drago Sopta/HNS

Nakon što je uoči prijateljske utakmice između Hrvatske i Sjeverne Makedonije dobio na dar uokvireni dres s brojem osam i prezimenom Biličić na leđima, kao podsjetnik na njegove hrvatske korijene, Belichick je posjetio Vatrene poslije ručka i u ugodnom druženju usporedio neke svoje najveće uspjehe s onim hrvatske nogometne reprezentacije.

Belichick je kao pomoćni trener osvojio dva prstena s New York Giantsima, a potom je kao glavni trener poveo New England Patriotse do šest naslova prvaka. Nakon kratkog videa o njegovoj karijeri, Belichicku je dobrodošlicu ispred Saveza poželio glasnogovornik Saveza, Tomislav Pacak:

“Među nama ima dosta ljubitelja NFL-a, ali za one koji manje prate football, danas je s nama najveći trener američkog nogometa u povijesti, ili možda jednostavnije, Guardiola, Ancelotti i Mourinho u jednoj osobi. Lijepo je vidjeti koliko ističete svoje hrvatske korijene i privilegija nam je ugostiti vas ovdje u Rijeci”.

Belichick je u Hrvatsku stigao na poziv Petea Radovicha, još jednog izuzetnog uspješnog Hrvata u Americi koji je kao TV producent osvojio čak 45 Emmyja. Radovich je kratko predstavio Belichicka i dao uvod u nekoliko anegdota koje je proslavljeni trener podijelio s igračima:

“Kad su 2014. godine na Svjetskom prvenstvu u Brazilu igrali Hrvatska i Meksiko, kladio sam se kondicijskim trenerom New England Patriotsa, koji je Meksikanac, i izgubio okladu jer je Hrvatska doživjela poraz pa sam morao biti odjeven tipično meksikanski, s velikim sombrerom na glavi. Tri godine poslije vi ste, dečki, pobijedili Meksiko 2:1 pa je on morao nositi hrvatsku kapu, hrvatsku zastavu i dres Luke Modrića. Bila je to slatka osveta, ha, ha, ha…“, istaknuo je Belichick, od jučer državljanin Republike Hrvatske, koji je redovito u svojim medijskim nastupima isticao svoje hrvatsko podrijetlo i tijekom nekih najvažnijih utakmica u svojoj karijeri nosio na rukavu hrvatsku trobojnicu.

Foto: Drago Sopta/HNS

“Ponosan sam na svoje hrvatske korijene, moji djed i baka su došli u SAD 1910. godine iz Draganića i imali težak život, ali je zato moj otac, također trener američkog nogometa, uspio doživjeti svoj američki san. Jučer sam postao hrvatski državljanin, sad sam jedan od vas, bez obzira na to što ne pričam hrvatski. Čast mi je biti u vašem društvu, gledao sam jučerašnju utakmicu i zaista ste bili fantastični”.

Belichick je iz prve ruke mogao objasniti kako je u sportu najzahtjevnije uzastopno postizati vrijedne rezultate, poput Vatrenih, koji su se s dva posljednja svjetska prvenstva vraćali s odličjima.

“Često u sportu znamo čuti kako momčadi koje su došle do samog kraja, a nisu uspjele, kažu da će se vratiti sljedeće sezone, a to nije jednostavno jer moraš proći sve iznova. Jednako tako, naravno da je lakše doći do vrha, nego ostati na vrhu jer postaneš meta i jer si postavio standarde svima drugima i svi žele dostići tvoju razinu. Za mene je sve u izgradnji momčadi iz sezone u sezonu i postizanju prave razine forme kad je to najpotrebnije, u mom slučaju tijekom studenoga, prosinca i siječnja, u vašem slučaju uoči velikih natjecanja”, objasnio je Belichick.

Izbornik Dalić i kapetan Modrić uručili su Belichicku potpisani dres i potpisanu loptu, a Belichick je uzvratio potpisanim loptama za američki nogomet. 

U nekoliko rečenica objasnio je i svoj odnos s najvećim quarterbackom u povijesti NFL-a, Tomom Bradyjem.

“Tom je nevjerojatan igrač, vrlo pametan, onaj koji pokreće momčad i gradi uspjehe momčadi. Međutim, on je zadužen samo za jedan segment igre, jer kad odvojeno igraju obrana i napad. Dakle, ako momčad želi uspjeti, mora biti dobra u svim segmentima igre. Tom Brady je bio sjajan igrač u sjajnim momčadima, u društvu ostalih odličnih igrača”, zaključio je Belichick, koji se poslije obraćanja Vatrenima zadržao u kratkom razgovoru s kapetanom Lukom Modrićem, koji u hrvatskim, ali i svjetskim okvirima zaslužuje usporedbe s Tomom Bradyjem. Zbog svega što je napravio s Hrvatskom i Real Madridom. Neki će reći i zbog godina, ali u slučaju obojice, i Bradyja i Modrića, one su bile i ostale samo broj.

Ipak ima jedna razlika. Brady je u 46. rekao zbogom aktivnom igranju, Luka je još uvijek na velikoj sceni. I tek mu je 38!

Foto: Drago Sopta/HNS izvor: HNS
Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved