Connect with us

Vijesti

Foreign Affairs: SAD će poduprijeti federalizaciju BiH i Makedonije

Published

on

SAD će u skorije vrijeme početi podržavati fragmentaciju multietničkih država na Balkanu te prihvatiti zahtjeve Hrvata za federalizacijom BiH i Makedonije, piše ugledni američki magazin za vanjsku politiku Foreign Affairs.

Naime, u članku naslovljenom Disfunkcionalnod na Balkanu, američki novinar Timothy Less postavlja pitanje može li preživjeti “postjugoslovenska nagodba”.

Raspetljava se politička nagodba na Balkanu, piše magazin. U Bosni i Hercegovini, najslabijoj državi te regije, Srbi i Hrvati postavljaju izazove pred (nasilnim intervencijama međunarodne zajednice izmijenjeni) Daytonski mirovni sporazum, koji je u suštini delikatni skup kompromisa koji BiH drži na okupu.

U Makedoniji, politički lideri značajne albanske manjine pozivaju na federalizaciju države i to na etničkom principu. Na Kosovu srpska manjina insistira na kreiranju mreže samoupravljajućih enklava s praktičnom samostalnošću u odnosu na središnju vlast u Prištini. U Preševskoj dolini u Srbiji Albanci traže autonomiju. Također, postoje snažne političke opcije koje zagovaraju ujedinjenje Kosova i Albanije.

Lako bi bilo sve ovo odbaciti kao populističko dodvoravanje političara biračima. Ali bilo bi pogrešno odbaciti volju birača koji uporno pokazuju nezadovoljstvo nezadovoljnih “multietničkim statusom quo”, piše američki magazin.

Kreatori politika Zapada moraju izabrati hoće i priznati legitimitet nabrojanih zahtjeva i korjenito promijeniti svoj pristup regiji, ili će nastaviti trenutnu politiku te riskirati obnovljeni sukob.

Kad se Jugoslavija raspadala početkom 199.-ih, nije bilo moguće predvidjeti što slijedi. Jedna je mogućnost bila da će se uspostaviti nacionalne države poput onih u ostatku Europe; druga je bila uspostava multiunacionalnih država s unutarnjim administrativnim granicama; no naposljetku  Zapad je odredio narav postjugoslovenske nagodbe tako što je priznao neovisnost republikama koje su činile Jugoslaviju. To je učinjeno jer su smatrali kako je nacionalizam izvor nestabilnosti za Europu. Multietničnost je više  kao poželjan princip društvenog organiziranja, navodi isti izvor.

Foreign Affairs također piše kako se jedno kratko vrijeme, potkraj prošlog desetljeća, činilo kako takva politika daje dobre rezultate. No, uskoro je postalo jasno kako takav pristup neće riješiti probleme koje multietničnost nosi sa sobom.

Glavna zabluda takvog pristupa je da će manjinske skupine veću važnost dati ekonomskim reformama nego pitanjima vezanim za teritorij i sigurnost. Mislilo se kako teritorij i sigurnost neće biti problematična pitanja jednom kad se uđe u EU.

Pokazalo se kako su na Balkanu pitanja poput identiteta, teritorija i odnosa središnje i regionalne vlasti. BiH, Kosovo i Makedonija svakog dana sve više tonu u političku nefunkcionalnost, ekonomski stagniraju a korupcija postaje institucionalizirana. Istovremeno, nacionalno homogene države poput Hrvatske i Albanije pa čak i Srbije počinju prosperirati.

Američki magazin također navodi i kako val euroskepticizma koji je vidljiv širom Europe sada gasi svaku nadu da eurointegracije mogu voditi ka stabilizaciji. Sam proces proširenja EU je zaustavljen.

Da stvari budu kompliciranije, Rusija koristi svoj utjecaj da poljulja procese integracije ohrabrujuću nezadovoljne narode, poput bh. Srba,  da pojačaju svoje separatističke zahtjeve. Turska, pak, podržava muslimane u BIH i Albance u Makedoniji. Istovremeno, Kina entuzijastično regionalnim vladama daje sredstava, bez ikakvog uvjetovanja, za infrastrukturne projekte. Time potkopava napore Zapada da promovira politiku “mrkve i štapa” – tj. da novac daje uz određene uvjete.

U gotovo svim državama Balkana u zadnje vrijeme ljudi su izgubili vjeru u moć EU da će ih izbaviti iz sadašnjeg stanja beznađa, siromaštva i korupcije. Kombinacija svih ovih faktora već sada destabilizira Balkan i time prijeti rušenjem postjugoslovenske nagodbe.Ako se ne reagira na stvari, moguće je da situacija na Balkanu ponovno sklizne u konflikte, tvedi američki magazin.

Foreign Affairs piše kako je sadašnja politika Zapada prema Balkanu došla do zida, buduči je zaustavljen proces proširenja EU. Ako se dalje nastavi voditi zastarjelu politiku koja se zasniva na nepostojećoj nagradi (ulazak u EU) Zapad inicijativu prepušta Turskoj i Rusiji koje vode vlastitu politiku koja je u sukobu s interesima Zapada.

Magazin dalje piše kako stoga zapad treba radikalno promijeniti svoj pristup Balkanu. Kratkoročno, Washington treba uvažiti zahtjeve manjinskih naroda u multietničkim državama – prihvatiti zahtjeve Albanaca u Makedoniji i Hrvata u BiH za federalizacijom tih država.

Srednjoročno, SAD  bi trebale dozvoliti različitim regijama da formiraju bliske politike i ekonomske veze sa većim susjedima. To uključuje i dvojna državljanstva te stvaranje institucija koje prelaze granice država.

U završnoj fazi treba dozvoliti otcjepljenje manjinskih naroda te njihovo ujedinjenje s matičnim državama. Takva politika ne bi bila nešto novo za SAD, nego bi se samo oživjela vizija predsjednika Wilsona o Europi koja se sastoji od samoupravljajućih nacija – a koja nikad nije bila primijenjena na Balkanu.

Naravno, piše magazin, na tom putu bilo bi puno rizika, ali ne tako velikih kao kad bi se ustrajalo na aktualnoj promašenoj politici. Tako bi  se Srbija morala odreći  Kosova (minus sjever). Problematičnije, Bošnjaci i Makedonci bi trebali prihvatiti gubitak teritorija za koji su sentimentalno vezani a ne bi im se značajno teritorij kompenzirao.

Suštinski, to bi bilo samo formaliziranje trenutnog stanja.

Nakon toliko protraćenih godina Zapad mora imati samopouzdanje prihvatiti novi pristup koji će presijeći okoštale pretpostavke. Za novu američku administraciju sada ima sjajnu priliku da ponovno razmotri politike koje su bile pogrešne od prvog dana.

Amerika treba završiti posao koji je počela prije mnogo vremena. Ovog puta jednom zauvijek, zaključuje američki magazin.

M.J.

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Vijesti

Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!

Published

on

Hrvatska slavi Dan državnosti – prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Posebno, svečarsko raspoloženje vladalo je tog 30. svibnja diljem Hrvatske, osobito na zagrebačkom Trgu svetog Marka.

foto: mreže

Nakon desetljeća komunističke vlasti i jednoumlja, u Saboru su se okupili zastupnici izabrani na demokratskim i višestranačkim izborima koji su održani u dva kruga, u travnju i svibnju 1990., i na kojima je uvjerljivo pobijedio HDZ.

“Bio je to doista velik događaj – vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić.

Na konstituirajućoj sjednici izabrano je vodstvo novog višestranačkog Sabora, za predsjednika Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

“Mislim da izražavam osjećanje svih zastupnika ako kažem da iskazano veliko povjerenje birača u ovaj Sabor nalaže svima da poštujući prošlost usmjerimo svoj poglede na budućnost, da okupimo sve ljude dobre volje, sve duhovne, stručne, materijalne potencijale zemlje u ostvarenju zajedničkoga cilja – slobodne, demokratske i suverene Hrvatske“, kazao je tada Domljan.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stipe Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

Tuđman: Nisam sumnjao da će hrvatski narod pokazati zrelost na izborima

Obratio se nazočnima i istaknuo kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.

Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Vijenci i svijeće za poginule za Domovinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u povodu Dana državnosti položit će vijence kod Spomenika domovini.

Povodom Dana državnosti i svetkovine Tijelova, koji padaju na isti dan, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vodit će misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, nakon čega će premijer Plenković s članovima Vlade prisustvovati smjeni straže Kravat pukovnije.

Dan državnosti bit će obilježen i u drugim gradovima. Na vukovarskom Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata predstavnici Grada odat će počast poginulima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, a u crkvi sv. Filipa i Jakova služit će se sveta misa za Domovinu.

Predsjednik Vlade poslijepodne će u Zagrebu prisustvovati programu u Rekreacijsko-sportskom centru na Jarunu gdje će obići taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga. Nazočit će i pokaznim vježbama Hrvatske vojske i policije te letačkom programu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved