Connect with us

Vijesti

Milanović u problemima? Diže li predsjednik frku zbog poslova ex. biznismena Milanovića?

Published

on

Ako bi se u javnosti pojavili dokazi koji bi nedvosmisleno pokazali kako je predsjednik govorio ili uradio nešto nečasno, hoće li Zoran Milanović ući u povijest kao prvi europski “predsjednik s karakterom” koji je opozvan? 

Hrvatska javnost već danima bruji o aferi u čijem se središtu našao šef Janafa, Dragan Kovačević, koji je u akciji policije uhićen s još desetak osoba. Njih se tereti za niz koruptivnih radnji teških milijune kuna vezanih za davanje mita i namještanje javnih natječaja. Sve to i ne bi bila neka vijest da se te sumnjive transakcije nisu odvijale u prostoru konspirativnog imena “Klub” koji je Kovačević otvorio u podrumu zgrade u Slovenskoj 9, u koji su zalazili ljudi na poziv i stručnjaci za oboritu ribu – donosi Vecernji.hr.

Tako su se na margini ove priče počele ukazivati siluete ljudi iz vrha našeg društva, koji su se tu mogli okupljati daleko od očiju javnosti. Ispada kako je policija bacila udicu da bi uhvatila jednu ribu, a upecao se čitav ribnjak. Kao da se praćenjem i uhićenjem jednog čovjeka pred nama počela ukazivati mreža ljudi iz čitavog političkog sprektra, koji su međusobno surađivali i pokrivali se.

>> Milanović bespoštedno: Žarko Puhovski je propali političar i druker, zvali su ga ništarija

Međutim, poseban ton čitavoj aferi dali su javni istupi predsjednika Milanovića, u kojima on iz dana u dan komentira istragu. Prvo je rekao kako on nije bio u Klubu, pa je ispalo kako su ga novinari tada uhvatili sanjivog, jer se već sutradan sjetio kako je ipak bio, pravdajući se kako je ostalo viška ribe, pa su ga zvali “da se ne baci”. Potom je dodao kako Kovačevića dobro poznaje, ali da mu sama “istraga nije jasna”, prigovarajući DORH-u i policiji zašto se toliko čekalo s uhićenjima. “Hapsiš istog trena i priča je gotova. Koga su čekali uhvatiti, američkog predsjednika?”, pitao se predsjednik Milanović.

Nakon prvobitnog poricanja, pa naknadnog priznanja kako je, ipak, bio u Kovačevićevom “klubu”, ove su riječi kod mnogih pobudile sumnju kako predsjednika-da-se-ne-baci ne muči ova afera zbog kilograma pojedenih orada, škarpina i zubataca, već zbog toga što se doveo u situaciju da “upadne u mjere” policijskog nadzora nad Kovačevićem i ekipom. Da je istraga prekinuta onda kada to sugerira Milanović, sada se ne bi morao pravdati i kritizirati rad DORH-a i policije. Ovako mora slušati kako mu poručuju da “pazi s kim se druži”.

>> Milanović ‘u svom stilu’ žestoko po Novoj ljevici Rade Borić i Tomislava Tomaševića

Iako znamo kako nitko ne voli da ga se snima dok jede, “upasti u mjere” i nije neki problem ako pritom ne kršiš zakon. A ako nije prekršio zakon, logično pitanje je zašto ovako burno reagira na slučaj koji se još nije ni našao na sudu? Njegovo odstupanje od uobičajenog suzdržavanja da se komentiraju istrage koje su u tijeku nad glavama mnogih postavlja upitnike, jer je jasno da se takvim rekacijama može kompromitirati čitav proces, a znamo koliko je presuda na višim instancama poništeno zbog kršenja principa pravičnosti postupka, upravo zato što se politika miješala u istrage.

Kao pravnik Milanović svakako zna da njegovi komentari mogu poslužiti kao oružje u rukama obrane inkriminiranih. Zato nije jasno čemu buka i nestrpljenje kad je suđenje tek pred nama, a ako bude bitno za slučaj možda transkripti dospiju u javnost, pa doznamo što je predsjednik govorio. Kako iz njegovih javnih nastupa znamo da je osoba sklona samokontroli, koja nikad ne kaže ništa viška pred kamerama, možemo biti sigurni kako nije ništa viška rekao ni u opuštenim razgovorima u Klubu.

>> ZORAN MILANOVIĆ: Ispada da je situacija bolja sad nego u vrijeme gripe prošle godine

I tako, dok predsjednik svojim “sherlockovskim” eskapadama slabi indicije istrage, s druge strane zanimljivi su medijski spinovi koji fokus javnosti žele odvesti na neke nove kolosijeke. Tako se spominje prisustvo Izdrži Jakova u Slavonskoj 9 na Martinju prošle godine, u vrijeme kada je prvooptuženi u aferi Janaf, Krešo Petek, donio inkriminirani novac u Kovačevićev Klub, kao indicija da je to bio novac namijenjen kampanji. Pri tome se podvlači kako sam Kovačević tada nije bio u Klubu, prešućujući kako je on došao samo četiri minute nakon Peteka.

Primjenom istovjetne logike bi se onda moglo baciti pogled i u suprotnom smjeru. Tako se sjećamo kako se još tijekom same Milanovićeve predsjedničke kampanje postavljalo pitanje njenog financiranja i toga da Milanović tada nije predočio sve podatke o tome, kao ni oko svoje konzultantske tvrtke Euroalba i koga je sve savjetovao. Ta Milanovićeva tvrtka je postala dodatno zanimljiva u ovom novom kontekstu zbog podatka koji se ne spominje u medijima – da se tvrtka Euroalba nalazi na istoj adresi kao i Janaf.

Zato se postavlja pitanje i njegove suradnje s Janafom i moguće poslovne suradnje s Draganom Kovačevićem. Naime, znamo kako je predsjednik okružen ljudima koji su bliski naftnom biznisu, a afera oko Janafa tiče se naftne infrastrukture. To nas prirodno vodi pitanju – a predsjednik je taj podatak dužan objaviti – je li ikad poslovno surađivao s Kovačevićem i radio ikakav posao s Janafom?

>> JOŠ JEDNOM O MILANOVIĆEVOM interview-u: UNATOČ DRAMI Ne znamo zašto je 2017. u siječnju umrlo 2000 ljudi više, a o tome nije bilo ‘buke’

Zato se moramo pitati što bi se dogodilo ako bi se u javnosti pojavili dokazi koji bi nedvosmisleno pokazali kako je predsjednik sudjelovao ili savjetovao nekoga da učini nešto nečasno? Bismo li tada došli u situaciju koja nalaže predsjednikov opoziv?

Za opoziv predsjednika je po Ustavu potrebno u Saboru skupiti dvotrćinsku većinu. Kako tamo, pored 76 ruku vladajućih, imamo još i 24 ruke zastupnika Mosta i Domovinskog pokreta, nedostajala bi još jedna ruka. Ne znam bi li “Thelma i Louise”, koje je Milanović nazvao “narikačama”, imale neki motiv podići ruku za opoziv? A možda bi im se, pritisnut dokazima, priključio i poneko s liste Restart koalicije?

Za potvrdu odluke Sabora bilo bi potrebno 9 od 13 ruku sudaca Ustavnog suda. Uzimajući u obzir da kao po nekom pravilu uvijek troje sudca pišu izdvojena mišljenja, njemu za spas ne bi bilo dovoljno ni četvero sudaca, već bi mu za poništavanje dvotrećinske odluke Sabora trebala naklonost njih petero.

A ako se takva procedura pokrene, postavlja se pitanje bi li on sam odstupio ili bi ipak čekao priliku da se kao prvi opozvani predsjednik upiše u europsku povijest. I na taj način dočarati koliko brzo višak karaktera može pridonijeti tome da “predsjednika s karakterom” postane “predsjednik da se ne baci”.

Borislav Ristić

Borislav Ristić/Vecernji

Advertisement

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved