Connect with us

Vijesti

PATRICK BUCHANAN: Ideološki imperijalizam uvijek loše završava

Published

on

Kad se 2016. godine saznalo da je Rusija možda hakirala e-mailove Johna Podeste i Demokratskog nacionalnog odbora te proslijedila plodove WikiLeaksu kako bi pomogla kandidatu Donaldu Trumpu, ogorčenje američkog establišmenta bilo je veliko.

Ako su ruske sigurnosne službe dostavile te e-mailove, a farme trolova u Sankt-Peterburgu slale tweetove i SMS-ove kako bi potaknule neprijateljstvo u našoj politici, rečeno je, to predstavlja napad na američku demokraciju i njezin najsvetiji ritual — izbore na kojima biramo naše lidere.

Neki su to nazvali “ratnim činom”. Drugi su pak ga uspoređivali s Pearl Harborom.

Gotovo svi su se složili da je uplitanje u unutarnje stvari Sjedinjenih Država nedopustivo te da iziskuje osudu i odmazdu.

A opet, kad govorimo o miješanju u poslove drugih nacija, koliko smo mi Amerikanci bezgrješni, koliko smo nevini?

Foto: William Sorenson

Tijekom Hladnog rata, Sjedinjene Države redovito su svrgavale režime za koje smo mislili da ugrožavaju naše interese — Iran 1953. godine, Gvatemala 1954. godine, Kongo 1960-ih godina. Nakon Hladnog rata, Sjedinjene Države bile su glavni pokretač “obojenih revolucija” koje su promijenile režime u Ukrajini i Gruziji.

Prema Victoriji Nuland, tadašnjoj i ponovnoj dužnosnici State Departmenta, 5 milijardi dolara upumpano je u svrhu svrgavanja demokratski izabranog pro-ruskog režima u Kijevu i njegove zamjene onim pro-američkim.

To je bio pokretački događaj zbog kojeg je Vladimir Putin anektirao Krim kako bi osigurao crnomorsku bazu svoje zemlje u Sevastopolju.

Razmotrite reakciju u ovom glavnom gradu na uhićenje i zatvaranje disidenta Alekseja Navaljnog, nakon njegovog povratka iz Njemačke, gdje je liječen od trovanja kemikalijama, navodno Putinovih sigurnosnih službi.

U članku “Ništa drugo nego trovač”, Washington Post je grmio:

“Zapadne vlade bi trebale učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi pomogle ovom neviđenom izazovu opstanku i rastu autokracije gosp. Putina…”

“Gosp. Putin se posvetio iskorištavanju slabosti u demokratskim sustavima. Sad je vrijeme za uzvraćanje usluge.”

Razmotrite na što ovdje poziva Post:

SAD i NATO nacije bi se trebale otvoreno prikloniti prosvjednicima u ruskim gradovima čiji je cilj svrgavanje Putina i međunarodno priznate vlade Rusije.

Kako bi, pitamo se, reagirali Amerikanci kad bi Putin otvoreno poticao međunarodnu potporu za rulju “Zaustavite krađu” koja je napala američki Kapitol kako bi preokrenula rezultate izbora 3. studenog?

Iako su Amerikanci podijeljeni oko rasnih, kulturnih, društvenih i moralnih pitanja, liberalni intervencionisti još uvijek govore o našim “univerzalnim vrijednostima” koje predstavljaju budućnost prema kojoj bi sve nacije trebale težiti. Među njima su i vrijednosti demokracije kakva se prakticira u Sjedinjenim Državama.

To su standardi prema kojima bi trebalo suditi drugim nacijama. A nacije koje ne udovoljavaju tim standardima su kandidati za američko miješanje u njihove unutarnje poslove. Naš je ideološki imperijalizam rijetke vrste.

Gdje smo to mi Amerikanci stekli pravo intervenirati u unutarnje stvari nacija — bilo da su one autokracije, monarhije ili republike — koje nam ne prijete niti nas ne napadaju?

Kad smo vojno intervenirali u tim nacijama, najčešća je posljedica bila katastrofa. Činjenica da se režimi Libije, Sirije, Iraka i Jemena nisu slagali s našim idejama upravljanja bila je djelom zaslužna za našu vojnu intervenciju u svrhu njihove promjene. Rezultat: milijuni mrtvih, ranjenih i raseljenih Arapa i muslimana diljem Bliskog istoka. Nesreća povijesnih razmjera.

Kad je započelo Arapsko proljeće, mi smo ga prigrlili. Demokratska revolucija je ovdje! A što se dogodilo u najvećoj arapskoj naciji, Egiptu, koja je odgovorila na način na koji smo inzistirali?

Svrgnut je 30-godišnji saveznik, predsjednik Hosni Mubarak. Na vlast je izglasano Muslimansko bratstvo. Godinu dana kasnije zamijenio ga je novi general, Abdel Fattah el-Sissi, još nemilosrdniji čovjek od Mubaraka.

Ovaj tjedan, generali u Myanmaru (Burmi) zbacili su civilno vodstvo zemlje i preuzeli punu vlast. Predsjednik Joe Biden refleksno je reagirao, nazvavši to “izravnim napadom na tranziciju zemlje u demokraciju”.

“U demokraciji”, kaže Biden, “sila nikad ne bi trebala nadvladati volju naroda niti pokušati izbrisati ishod vjerodostojnih izbora.”

Derek Mitchell iz Nacionalnog demokratskog instituta, podružnice Nacionalne zaklade za demokraciju, objasnio je: “Demokracija je jedan od stupova vanjskopolitičke agende Bidenove administracije. Oni prepoznaju da se moraju time baviti prilično ozbiljno. Pitanje je što učiniti.”

Zapravo, ono veće, osnovnije pitanje glasi zašto bi se unutarnji poslovi Burme, nacije 10.000 milja udaljene od Sjedinjenih Država, trebali ticati Sjedinjenih Država.

Svijet nakon Hladnog rata, u kojem je Amerika moralno prosuđivala demokratske vjerodajnice svih drugih nacija i djelovala protiv onih koji se nisu u dovoljnoj mjeri slagali, privodi se kraju.

I ako se ne odreknemo ovog ideološkog imperijalizma, taj bi kraj, osobito kad se Rusija i Kina pitaju, mogao doći iznenada i uskoro. (Konzerva.hr)

Patrick “Pat” Buchanan je američki paleokonzervativni politički komentator, autor, sindikalni kolumnist, političar i voditelj. Bio je viši savjetnik predsjednicima Nixonu, Fordu i Reaganu kao i kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju 1992. i 1996. godine.

Advertisement

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved