Vijesti
JE LI I HRVATSKA među tri zemlje EU koje se protive embargu na rusku naftu?
Sve je više onih zemalja u EU, koje, makar i stidljivo, počinju misliti svojom glavom kada je riječ o njihovim strateškim interesima. Još kad bi se službeni Zagreb na isti način usudio usprotiviti (nije mi jasno zašto to ne čini, jer vremena za popravak više neće biti) i bošnjačkim izvitoperenim pogledima na demokraciju tj. njihovom odbijanju promjene neustavnog izbornog zakona na štetu BiH Hrvata
Europska unija i dalje raspravlja o uvođenju embarga na uvoz ruske nafte ali, čini se, nikako ne uspijeva postići zadovoljavajući unutarnji konsenzus s obzirom kako njene pojedine članice uvelike ovise upravo o ruskoj nafti. Do sada smo, uglavnom, govorili o Mađarskoj i Slovačkoj, pa i Češkoj kada je riječ o zemljama koje bi mogle biti privremeno izuzete iz spomenutog embarga dok ne pronađu alternativne izvore „crnog zlata“, pri čemu je mađarski premijer Viktor Orban prošli tjedan i otvoreno zaprijetio bojkotom tzv. šestog sankcijskog paketa EU protiv Moskve ako se bude odnosio na naftu.
Međutim, prema navodima američkog Bloomberga od 8. svibnja, još se jedna članica EU spominje u kontekstu onih koje „prijete jedinstvu bloka“ po pitanju uvoza ruske nafte tijekom idućih 6 mjeseci i prestankom kupnje njihovih derivata do kraja ove godine. Riječ je, uz Mađarsku i Slovačku – o Hrvatskoj!
Bloomberg dalje navodi kako EU naporno radi na zabrani uvoza ruske nafte iz Rusije, ali da EU treba shvatiti kako je cilj svođenja ruskog izvoza nafte na nulu i nedostižan i nepoželjan.
Američki medij navodi kako se stav spomenutih triju država treba shvatiti ozbiljno, čak i ako se njihovi argumenti ne sagledaju u cijelosti.
Kroz njih prolazi južni krak naftovodnog sustava Družba – više od 4800 kilometara cijevi kojima se sibirska nafta transportira duboko u Europu. Njihove rafinerije izgrađene su posebno za preradu određene vrste sirove nafte koja dolazi iz Rusije. I svi će biti u teškom položaju ako do jeseni budu morali tražiti alternativu.
Alternative postoje, kaže Bloomberg, ali su skupe. Pri tom se ne govori kako rafinerije u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj neće moći raditi, već je bit da neće moći raditi s istom produktivnošću i profitabilnošću kao prije.
Davanje roka odgode ovim zemljama ne bi potkopalo politiku sankcija EU, ali bi im dalo ogroman financijski poticaj jer nastavljaju rafinirati jeftinu rusku naftu dok njihovi konkurenti moraju tražiti skuplje alternative, navodi američki medij.
Europskoj uniji sada je isplativije prihvatiti postupno smanjenje količina ruskog uvoza nafte nego riskirati čitavi paket sankcija.
U međuvremenu, uvođenje sankcija protiv ruskog izvoza naftnih derivata sa sobom nosi i druge poteškoće, navodi dalje Bloomberg.
Cijene će rasti, ali će ići gore za sve. Ključna pitanja su: što zapravo podrazumijevamo pod ruskim naftnim proizvodima? I je li moguće bez njih?
Što se definicije tiče, izvršni direktor britansko-nizozemskog Shella Ben van Beurden odgovorio na to pitanje koje je autor Blombergovog teksta postavio prošli tjedan: ako se dizel proizvodi u indijskoj rafineriji, ali koristi rusku naftu, smatra li se to indijskim ili ruskim proizvodom?
Odgovorio je slijedeće: “Ne postoje sustavi na svijetu koji bi vam omogućili da uđete u trag je li ova ili ona određena molekula iskopana iz geološke formacije u Rusiji.” Komentirajući pitanje što bi točno trebalo biti sankcionirano, dodao je, da, ako se proizvod “podvrgne značajnim preradama i promjenama, on zapravo gubi porijeklo”. Drugim riječima, dizel izvezen iz indijske rafinerije koja rafinira rusku naftu treba smatrati indijskim dizelom.
Alternativa bi bila uvođenje sankcija na sve proizvode bilo koje rafinerije nafte koja koristi rusku naftu. Na globalnom tržištu gdje je ponuda već ograničena, poglavito dizela, to bi bilo ekonomsko samoubojstvo, navodi američki medij.
Uostalom, svrha sankcija nije nanošenje ekonomske štete Rusiji kao takvoj – bez obzira što Kremlj govori. Svrha sankcija je primorati Vladimira Putina da prekine svoju vojnu operaciju u Ukrajini. Autor Bloombergovog teksta pri tome kaže kako nije siguran hoće li ovo pomoći, ali da ipak vrijedi pokušati.
Međutim, lako je eksperimentirati na tuđim leđima. Neka Bloombergov autor kaže kako bi “vrijedilo pokušati”, primjerice, i u hipotetskom slučaju kada bi Sjedinjene Države trebale uvesti bojkot nekog po sebe strateškog proizvoda od strane zemlje iz koje ga najviše uvozi, a koju istodobno želi kazniti. Tada bi se vidjeli junaci. Osim toga SAD navodno i dalje itekako uvozi tu istu rusku naftu, a modaliteti i opcije za isto itekako su uvježbani. Drugim riječima, ruska nafta sebi uvijek pronađe put. Osim, možda, uskoro u Europsku uniju. Jer Bruxelles, sa svojom klimavom i često naizgled posve bezidejnom politikom, “guta” u ime proklamiranog Zapadnog jedinstva na proturuskoj platformi sve ono što od njega traži Washington.
Međutim, ipak primjećujemo kako je sve više onih zemalja u EU koje, makar i stidljivo, počinju misliti svojom glavom kada je riječ o njihovim strateškim interesima. Još kad bi se službeni Zagreb na isti način usudio usprotiviti (nije mi jasno zašto to ne čini, jer vremena za popravak više neće biti) i bošnjačkim izvitoperenim pogledima na demokraciju tj. njihovom odbijanju promjene neustavnog izbornog zakona na štetu BiH Hrvata. Zanimljivo, njih zdušno podupiru formalni hrvatski euroatlantski saveznici SAD i Velika Britanija. I opet, Bruxelles, kao nedonošče, ne može ništa drugo nego se i u tom pitanju priključiti moćnim Anglosasima iako je, do ne tako davno, po tom, strateški važnom pitanju ne samo za Hrvate u BiH već i Hrvatsku – imao svoje “izdvojeno mišljenje” – sklono opravdanim hrvatskim zahtjevima.
Ako sami nećemo voditi brigu o svojim nacionalnim strateškim interesima, za nas to neće činiti nitko drugi. Svatko se prije svega brine sam za sebe, a uzdati se, poput naivnog djeteta u nečiju zaštitu ili, još više – u svjetsku pravdu, koja će stići u neka skora bolja vremena – složit ćete se – više je ludilo nego naivnost. Bolja vremena za one koji se izboriti za svoje interese ne znaju, ne žele, ili nemaju hrabrosti – nikada ne dolaze!
Geopolitika.news
Vijesti
DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”
Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!
Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.
”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.
”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.
”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.
”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.
Vijesti
Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom
Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.
U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.
“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.
Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”
Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.
Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”
Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.
Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”
Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”
POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.
“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.
Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.
Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.
Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.
CatholicVote je ranije objavio:
Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.
Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.
Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.
Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.
Vijesti
Čudesna vizija iza blagdana Tijelova
Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.
Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.
Slika: Portraits-of-Saints – Julijana iz Liegea
Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.
Viđenje svete Julijane
Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”
U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:
Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.
U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:
“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.
Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:
Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”
U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.
Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.
Philip Kosloski /Altea
-
Vijesti7 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 dan ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti1 tjedan ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti1 dan ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?