Connect with us

Vijesti

Smeta li papi izvorna karizma Opus Dei-a?

Published

on

Postavljaju se mnoga pitanja vezana uz Papin posljednji kanonski napad protiv Opusa Dei. Prvo od njih je – što nije bilo u redu sa statusom quo? Pomislio bih kako čovjek, koji je zainteresiran za nove ideje i eksperimente u pastoralnom radu, ne bi smatrao potrebnim popravljati ono što nije pokvareno. Je li bilo problema s Opusom Dei? Nešto što ga je navelo da poduzme tolike korake da proturječi onome što je njegov utemeljitelj smatrao ključnim za njegovu daljnju dobrobiti za Crkvu? Čisto sumnjam.

Prvo, papa nije zaredio za biskupa novog prelata Opusa Dei 2016. To je bilo nešto što su i sveti Ivan Pavao II. i papa Benedikt XVI. dodijelili prelaturi. To je bio očiti znak za stvari koje su kasnije uslijedile.

Drugo, u apostolskoj konstituciji Praedicate Evangelium, prelatura je premještena u razrađeni pastoralni organigram Vatikana kako bi ovisila o Dikasteriju za kler umjesto o Kongregaciji za biskupe. Zatim dolazi motu proprio izdan 8. kolovoza ove godine, kojim je utvrđeno da prelat Opusa Dei definitivno neće biti zaređen za biskupa. Dopušteno mu je, da nosi naslov monsinjora. Ali većina ljudi zna koliko papa visoko cijeni monsinjore.

Ne treba biti kanonski pravnik da bi se uvidjelo da ovi koraci nisu namijenjeni promicanju prelature, već da je stave na razinu drugih instituta. Kad je status prelature dodijeljen, sjećam se da je bilo mrmljanja redovnika i svećenika o “posebnim privilegijama” i političkim vezama. Papa Franjo kaže da oduzimanje titule biskupa iz prelature “znači jačanje odlučnosti kako je, za zaštitu posebnog dara Duha, potreban oblik upravljanja koji se temelji više na karizmi nego na hijerarhijskom autoritetu”.

To razmišljanje me podsjeća na knjigu Leonarda Boffa, navodno prijatelja Svetog Oca, pod naslovom Karizma i moć. Tema knjige bila je da je institucionalnost Crkve stala na put Duhu Svetome. Imam dva prigovora papi za korištenje te ideje: jedan je taj što papa Franjo nije ni spomenuo da su dva sveca, sveti Josemaría Escriva i sveti Ivan Pavao II., o statusu prelature razmišljali drugačije nego on. On ponovno – kao kad je nametnuo ograničenja u vezi s tradicionalnim, takozvanim tridentskim obredom Euharistije – poništava odluku nedavnih papa.

Jedan biskup je izjavio da nova pravila smatra netočnim tumačenjem Drugog vatikanskog sabora. “Osobne prelature su pravna stvarnost, nastala na Drugom vatikanskom koncilu, za svrhe navedene u Presbyterorum Ordinis, i ne bi se trebale asimilirati u kategoriju klerikalnih udruga.”

Opus Dei neće kritizirati papinu odluku, a pitanje se čini usko kanonskim. Bilo je vrlo malo prosvjeda zbog poteza. Opus Dei se neće braniti od papinskog naloga; bilo bi čudno čuti da se Opus Dei, posvećen poslušnosti, usprotivi nečemu što je papa učinio. Malo je vjerojatno da će se i drugi suprotstaviti onome što izgleda kako da se odnosi samo na jednu skupinu ljudi.

I, budimo iskreni, Opus Dei nema puno prijatelja. Dan Brown i društvo praktički su učinili ime Opus Dei anatemom za ljude koji nemaju pojma o tome što ono zapravo jest. Ljudi u Crkvi (neznanje je posvuda) koriste ime kao zamjenu za sve što je reakcionarno. Posebna struktura Opusa Dei smeta nekima iz razloga koje ne mogu otkriti. Je li to ljubomora ili konzervativno-liberalne tenzije, ili nešto treće? Prilično sam siguran da se rijetko radi o osobnom iskustvu karizmi ili iskrenoj duhovnosti članova Opusa Dei.

Ideja svetog Josemarije o prelaturi navodno je bila inspirirana nekim latinskim natpisima koje je čitao o kanonskoj strukturi vojnih redova, što mu je pomoglo da smisli jedinstvenu strukturu za karizmu kojoj je posvetio svoj život. Posebnost poziva za laike koji su uključeni u Opus Dei ojačana je činjenicom da su “članovi” odgovorni biskupu. Ali prelatura je sada dodijeljena dikasteriju za svećeničke institute, a papa je naglasio da Opusom Dei upravljaju župne i biskupijske strukture.

Ovo se možda ne čini problematičnim. Međutim, što je s laicima i laikinjama koji su posvetili svoje živote Opusu Dei i žive u zajednici? Imali su više stabilnosti u prelaturi kako se prije shvaćala.

A postoji šokantan primjer iz Španjolske o tome što bi ta tvrdnja o autoritetu lokalnog biskupa mogla značiti. Sveti Josemaría sanjao je o izgradnji svetišta u čast Djevice Marije. Crkva, Torreciudad, izgrađena je donacijama i godinama su u njoj radili svećenici Opusa Dei koji su služili stotinama tisuća hodočasnika koji su posjećivali svetište. Sada je mjesni biskup potvrdio svoja prava nad crkvom i preuzeo njezinu upravu. “To nije ništa drugo do konfiskacija dobara koje je izgradio, upravljao njima i služio se Opus Dei, rekao mi je jedan izvor.

Cijela me ova priča podsjeća na nešto što se dogodilo 1773. U Dominus ac Redemptor, Klement XIV. je raspustio isusovački red. Očito, ne možemo usporediti ono što smatram kanonskim reformama koje su, čini se, protivne viziji Opusa Dei, s Klementovim dekretom protiv Isusovačkog reda. Međutim, ohrabrujuće je prisjetiti se da ono što jedan papa sruši, drugi može ponovo izgraditi. Isusovci su, ironično, preživjeli u zemljama koje nisu bile prijateljski raspoložene prema papinstvu i nisu dopuštale objavljivanje dekreta, sine qua non crkvenog zakona prije nego što se razvila moderna komunikacija. Papa Pio VII., 1801. godine, poništio je ukidanje koje je odredio njegov prethodnik i vratio Isusovački red u život Crkve.

Moj izvor nije bio baš optimističan u pogledu budućnosti Opusa Dei, ali osjećam da nismo vidjeli još sve od njih. Igrat će na duže staze, poslušno, s pobožnošću i upornošću svog utemeljitelja, i stanje će se zasigurno popraviti.

Izvor | Quo Vadis Ecclesia

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved