Connect with us

Vijesti

FOREIGN POLICY Krvavi sudar Izraela i Palestinaca: Ovo je najuravnoteženija kratka analiza sukoba

Published

on

U tijeku je još jedno krvoproliće između Izraela i Hamasa. Hamas je započeo najnoviju bitku lansiranjem dobro koordiniranog raketnog i kopnenog napada na Izrael, uključujući otmicu određenog broja izraelskih vojnika i civila te privremeno zauzimanje nekoliko pograničnih naselja.

Malo je reći da je Izrael zatečen nespreman, ali premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je Izrael sada “u ratu”, a Izraelske obrambene snage (IDF) uzvraćaju, baš kao što su činile u prethodnim situacijama.

Svaka strana krivi onu drugu. Izrael i njegovi pristaše prikazuju Hamas kao ništa drugo nego kao brutalnu bandu terorista koje podupire Iran i koji su namjerno napadali civile na posebno uznemirujuće načine, piše Foreign Policy.

Palestinci i njihovi pristaše priznaju da je napad na civile pogrešan, ali krive Izrael za nametanje režima aparthejda nad svojim palestinskim podanicima i njihovo izlaganje sustavnom i nerazmjernom nasilju tijekom mnogih desetljeća. Oni također ističu da međunarodno pravo dopušta potlačenim narodima da se odupru nezakonitoj okupaciji, čak i ako su metode koje je odabrao Hamas nelegitimne.

Urušavanje poretka?

Ipak, ne vide svi ove borbe kao dokaz da se globalni sigurnosni poredak pogoršava. Zašto ne? Jer ovo nije prvi put da je izbilo nasilje velikih razmjera između Izraela i Hamasa. Izrael je tukao pojas Gaze tijekom operacije Lijevano olovo u prosincu 2008., ponovno je to učinio u operaciji Protective Edge 2014., a zatim je to učinio još jednom (u manjem opsegu) u svibnju 2021. U tim je napadima ubijeno nekoliko tisuća civila (možda četvrtina njih djeca) i dodatno osiromašili zarobljeno stanovništvo Gaze, ali nas nisu nimalo približili trajnom i pravednom rješenju. Bio je to, kako su komentirali neki Izraelci, samo “košenje travnjaka”, prenosi N1.

Nova značajka ove posljednje runde borbi je da je Hamas postigao gotovo potpuno iznenađenje (kao što su to učinili Egipat i Sirija prije 50 godina, tijekom arapsko-izraelskog rata 1973.) i pokazao neočekivane borbene sposobnosti. Napad je nanio više štete Izraelu nego bilo koja od njegovih prethodnih operacija; više od 700 Izraelaca navodno je ubijeno, a očekuje se da će broj žrtava rasti, a nepoznati broj je zarobljen, uključujući neke IDF vojnike.

Napad je očito šokirao izraelsko društvo. Neuspjeh vlade da otkrije ili spriječi napad mogao bi na kraju označiti kraj Netanyahuove političke karijere, a poput obavještajnog neuspjeha 1973., vjerojatno će dovesti do predbacivanja unutar Izraela koje će odjekivati godinama. Ali Hamas je još uvijek mnogo slabiji od Izraela, a borbe neće promijeniti ukupnu ravnotežu snaga među njima. Izrael će gotovo sigurno oštro uzvratiti, a palestinski civili u Gazi i drugdje — uključujući mnoge koji ne podržavaju Hamas — platit će visoku cijenu.

Nitko sa sigurnošću ne zna kamo ova kriza vodi ili kakav će biti dugoročni učinak, ali evo nekih okvirnih zaključaka.

Bankrot američke politike

Prvo, ova najnovija tragedija potvrđuje bankrot američke politike prema dugogodišnjem izraelsko-palestinskom sukobu. Dovoljno je reći da su američki čelnici od Richarda Nixona do Baracka Obame imali više prilika da zatvore ovaj sukob i nisu to učinili. Umjesto da djeluju kao ravnopravni posrednici i iskorištavaju golemu moć koju imaju na raspolaganju, i demokratska i republikanska administracija poklekle su pod pritiskom lobija, ponašale su se kao “izraelski odvjetnici”, vršile pritisak na palestinske čelnike da učine teške ustupke dok su Izraelu davale bezuvjetnu potporu i okrenule se zatvoriti oči pred desetljećima dugim naporima Izraela da proždere zemlje koje su navodno rezervirane za buduću palestinsku državu.

Čak i danas, američka vlada nastavlja bacati novac na Izrael i braniti ga na međunarodnim forumima dok inzistira na tome da je predana “rješenju s dvije države”.  Kao i obično, službeni odgovor SAD-a na borbe je osuda Hamasa za njegove “neisprovocirane napade”, izražavanje čvrste podrške Izraelu i ignoriranje šireg konteksta u kojem se to događa i razloga zašto neki Palestinci osjećaju da nemaju izbora nego upotrijebiti silu kao odgovor na silu koja se rutinski koristi protiv njih.

Da, bilo je “neisprovocirano” u uskom pravnom smislu da Izrael nije namjeravao napasti Gazu, što bi moglo opravdati prednost Hamasa. Ali sigurno je “isprovociran”, kao nasilan odgovor na uvjete s kojima su se Palestinci u Gazi i drugdje suočavali desetljećima – čak i ako je Hamasova spremnost da namjerno napadne civile na posebno brutalne načine okrutna , neobranjiva i vrlo vjerojatno kontraproduktivno.

Da su američki političari iz obje stranke bili manje kukavni, s pravom bi osudili akcije Hamasa i u isto vrijeme osudili okrutna i nezakonita djela koja Izrael rutinski čini svojim palestinskim podanicima. Izraelski vojni veterani govore te stvari, ali američki čelnici ne. Ako ste se ikada zapitali zašto su prošla mirovna nastojanja SAD-a propala i zašto mnogi ljudi diljem svijeta više ne vide Sjedinjene Države kao moralni svjetionik, ovo je dio odgovora.

Moć važnija od pravde

Drugo, ovo novo krvoproliće je još jedan tužan podsjetnik da je u međunarodnoj politici moć važnija od pravde. Izrael se uspio proširiti na Zapadnu obalu i desetljećima držati stanovništvo Gaze u zatvoru na otvorenom jer je mnogo jači od Palestinaca i jer je kooptirao ili neutralizirao druge strane (npr. Sjedinjene Države, Egipat , Europska unija) koje bi se mogle suprotstaviti tim naporima i prisiliti ih na pregovore o trajnom miru.

Prenio Teleskop | Croativ.net

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved