Connect with us

Vijesti

ALARMANTNO: Evo sa čime nas sve truju…

Published

on

U dvjema pošiljkama zelene salate koja se uvozila iz Bosne i Hercegovine pronađeni su teški metali i pesticidi, zbog čega nije za ljudsku potrošnju. Riječ je o teškom metalu kadmiju te povećoj količini pesticida lambda-cihalotrina. – prenosi SD

Kako neslužbeno doznajemo, pošiljka je otkrivena i zadržana na granici te salata, na svu sreću, nije dospjela na hrvatske tržnice. Nakon fitosanitarnih nalaza i pregleda, neškodljivo je uništena. Međutim, postavlja se logično pitanje koliko takvog kontaminiranog povrća završi na našim stolovima. U ovom slučaju riječ je o uvozu povrća iz trećih zemalja, ali nije puno bolja situacija ni kod uvoznog povrća iz zemalja EU-a. Dapače, za potrošače je još opasniji takav uvoz, koji podliježe slabijim fitosanitarnim kontrolama, a praksa je pokazala da se velike poljoprivredne regije EU-a baš i ne pridržavaju Konvencija vijeća Europe o zabrani ili barem smanjenom korištenju pesticida.

Koliko god čudno zvučalo, u zemljama EU-a ne postoje precizni podaci koji pokazuju koji se pesticidi koriste za proizvodnju hrane u državama članicama i u kojim količinama. Sve je to ostavljeno na savjest direktnim poljoprivrednim proizvođačima, koji bi trebali poštovati direktive o smanjenoj upotrebi pesticida. Puno je kontradiktornosti u propisima, pa je tako, uz labavu kontrolu primjene pesticida u zemljama članicama, EU puno stroži u pogledu uvoza voća i povrća iz trećih zemalja, gdje se ne toleriraju niti minimalni ostaci pesticida.

KONTAMINIRANA SALATA

Također, Europska unija ne dopušta uvoz hrane opterećene ni minimalnim količinama teških metala, koji mogu imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje. Poznato je da teški metali, olovo, živa, kadmij, arsen, aluminij, kositar, kobalt, paladij i platina, imaju toksičan učinak na ljudsko zdravlje. Talože se u tkivima, živčanom sustavu, mozgu ili kostima te uzrokuju potištenost, rastresenost, nervozu, migrene, upale mišića i zglobova, pa čak i Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest.

Po ocjeni Europske komisije, Hrvatska ulaže značajne napore u pogledu smanjenja upotrebe pesticida, dakle, puno je lošije stanje s pesticidima u zemljama EU-a, primjerice u Španjolskoj ili Grčkoj. Tako često imamo limune i klementine uvezene iz Španjolske koji su prekomjerno tretirani pesticidom imazalilom, koji se koristi protiv truleži. Praksa je da Španjolska i ostale agrume tretira imazalilom, za koji je već utvrđeno da ima kancerogena svojstva.

Iz Grčke nam je stigao mladi krumpir u kojem je pronađena povećana količina pesticida oksamila, koji je kao iznimno otrovan odavno zabranjen u SAD-u. Oksamil je pronađen u krastavcima iz Italije, a u jagodama iz Grčke otkriven je pesticid spinosad.

Međutim, od teških metala još je opasniji pesticid s djelatnom tvari cihalotrinom, što je zapravo insekticid koji suzbija štetnike u voćarstvu, na vinovoj lozi, šećernoj repi, uljanoj repici, te krumpirovu zlaticu. Kod nas se pojavljuje pod nazivima Karate Zeon, Estrelaa, Ascot. Iznimno je otrovan ako se proguta i vrlo je štetan za okoliš.

Prilikom upotrebe na lisnatom povrću, njegova je karenca (vrijeme koje treba proteći od tretiranja do konzumacije proizvoda) 21 dan, no uvoznik salate iz BiH nije poštovao te rokove pa je pošiljka uništena na granici. Stručnjaci preporučuju da se lisnato povrće tretira samo na početku sadnje, a nikako u vremenu dozrijevanja i berbe.

Pronalazak ovakve kontaminirane zelene salate otvorio je još jednom pitanje upotrebe pesticida u poljoprivredi ne samo na lokalnoj, nego i na široj nacionalnoj razini.

ROKOVI KARENCE

Smanjenje uporabe pesticida za 50 posto do 2030. jedna je od ključnih mjera Europskog zelenog plana, koji bi trebao biti obvezujući za sve zemlje članice, pa tako i za Hrvatsku. No, upućeniji nam kažu da od smanjenja uporabe pesticida u poljoprivredi neće biti ništa. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez uporabe pesticida i zaštitnih sredstva, za koje se općenito tvrdi da su štetni za zdravlje ljudi.

Međutim, po mišljenju agronoma, zaštitna sredstva nisu štetna ako se primjenjuju prema uputama na deklaraciji, odnosno ako se poštuju rokovi karence. Ipak, nedavno objavljena studija “Spasimo pčele i poljoprivrednike”, koju je pokrenula Europska građanska inicijativa (ECI), tvrdi da su pesticidi svuda oko nas, u hrani, vodi, voću, povrću, pa čak i u kućnoj prašini.

– Pesticidi, točnije sredstva za zaštitu bilja, još uvijek su nezamjenjiv dio današnje suvremene poljoprivrede. Odobravanje i primjena sredstava za zaštitu bilja vrlo su strogo zakonski regulirani. Propisi EU-a vezani uz područje sredstava za zaštitu bilja najstroži su na svijetu – naglašava dr. sc. Zdravka Sever, voditeljica centra za zaštitu bilja HAPIH-a.

– U Republici Hrvatskoj smiju se primjenjivati samo sredstva za zaštitu bilja za koja je Ministarstvo poljoprivrede izdalo odgovarajuće rješenje. Također, sva sredstva za zaštitu bilja koja se primjenjuju ne smiju sadržavati aktivne tvari koje nisu odobrene na razini EU-a – zaključuje Sever.

SVI SU GA KORISTILI
Zabranjen Tuberite

Hrvatska je zabranila upotrebu brojnih pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji, neke opravdano zbog njihova negativnog utjecaja na zdravlje ljudi, a neke i pod pritiskom različitih poljoprivrednih lobija EU-a. Najnoviji je primjer zabrana herbicida Tuberitea u tretiranju gomolja krumpira protiv klijanja. Za njega je utvrđeno da uzrokuje brojne zdravstvene probleme kod odraslih i djece, poglavito oštećenja mozga i hiperaktivnost.

Foto: Unlock food

Advertisement

Vijesti

U Podcastu Velebit – Velimir Ponoš: Jake sličnosti između propasti Rimskog Carstva i današnjih EU/SAD

Published

on

Gost u Podcastu Velebit je novinar i kolumnist Velimir Ponoš

– Natalitet – zašto Hrvati više ne žele imati puno djece? – Mjera uvođenja majke odgajateljice za majke s troje i više djece?
– Rad u Hrvatskoj – Kako je moguće da je jeftinije platiti plaću stranom radniku, osigurati mu smještaj, učenje hrvatskog jezika i učenje zanata? Kada bi se svi ovi troškovi zbrojili, naš domaći čovjek bi mogao imati plaću vrlo sličnu onoj u Irskoj, Njemačkoj itd. Pa čak i veću jer ne bi si morao plaćati smještaj.

– Znači, iselimo naše mlade, radno sposobne, potentne, stručnjake koje smo školovali, u neke druge zemlje, a nama će biti dobri neki strani ljudi koji Hrvatsku ne poznaju, ne vole i ne zanima ih boljitak ove zemlje… – Kakva je to logika, je li to slučajno ili planiranio?
– Velika seoba naroda nekad i danas? Hibridni ratovi s ciljem pokretanja velike mase ljudi?
– Vojni rok i obuka u vojnim vještinama? Je li povijesno ratnička Europa postala pacifistička regija koja se pretvara u mlitavu civilizaciju?
– Ante Starčević je upozoravao da narod bez vjere i morala nema nade za boljitak i napredovanje?

Continue Reading

Vijesti

Izvrstan dokumentarac Epoch Times-a: Nema farmera – nema hrane: hoćete li jesti bube?

Published

on

Cijene hrane vrtoglavo rastu u trgovinama širom svijeta, a neki svjetski čelnici kažu da je to zbog klimatskih promjena. Njihovo rješenje je Agenda 21, 100-godišnji glavni plan Ujedinjenih naroda za čovječanstvo i 21. stoljeće, koji je podijeljen na kraće 15-godišnje planove. Trenutačni plan je Agenda 2030, čiji je cilj “transformacija našeg svijeta za održivi razvoj” prema UN-u.

Agenda 2030 sada se provodi diljem svijeta. U Americi se provodi kao agenda 30×30 Bidenove administracije, plan da se 30 posto američke zemlje u potpunosti isključi iz proizvodnje do 2030. godine, što će rezultirati istjerivanjem malih farmera i stočara sa svojih posjeda. U drugim zemljama poput Nizozemske, nizozemski poljoprivrednici prisiljeni su prestati raditi zbog vladine “zelene politike” koja ograničava emisije dušika. U Šri Lanki se farmeri bore za svoj opstanak zbog vladine zabrane sintetičkog gnojiva.

Dok gledamo globalni rat protiv poljoprivrednika, Svjetski ekonomski forum i Ujedinjeni narodi potiču ljude da jedu kukce kao rješenje za smanjenje klimatskih promjena, gladi u svijetu i spas planeta. Zašto svjetski čelnici, pa čak i slavne osobe, odjednom guraju jestive bube? Treba li država kontrolirati našu hranu? Kakav bi svijet bio bez farmera?

“Nema farmera, nema hrane: hoćete li jesti bube?” je Epoch-ov izvorni dokumentarac koji razotkriva skriveni plan iza globalnih “zelenih politika”, neispričane priče o poljoprivrednicima koji su prisiljeni napustiti posao, poremećaj koji će to imati u našoj opskrbi hranom i zašto se jestive kukce iznenada guraju u prvi plan kao ” Globalno zeleno rješenje.”

Voditelj “Činjenice su važne” (“Facts Matter”) na EpochTV-u Roman Balmakov proputovao je svijetom na više od 25 lokacija i intervjuirao više od 50 farmera, znanstvenika i stručnjaka u Sjedinjenim Državama, Nizozemskoj i Šri Lanki kako bi došao do istine iza ove globalne agende i istražio nadolazeće globalna prehrambena kriza koju svjetski mediji ignoriraju.

Povijest ima tendenciju rimovati se. Godine 1950., kineski komunistički vođa Mao Zedong prodao je javnosti “Veliki skok naprijed” pod zastavom napretka, ali njegova je politika dovela do najveće gladi koju je uzrokovao čovjek u povijesti, s više od 50 milijuna umrlih od gladi. Čini se da UN-ove “zelene politike” imaju obilježja novog “Zelenog skoka naprijed”, možda dobro zvuče na papiru, ali u praksi potkopavaju našu sigurnost hrane, imovinska prava, prava na vodu i predstavljaju egzistencijalnu prijetnju našim slobodama kao slobodni građani. Poznati citat glasi “Tko kontrolira opskrbu hranom kontrolira ljude”.

Ovaj dokumentarac je važan za svakoga da pogleda, ne samo zato da zna što je na vašem tanjuru, već i da ima znanja kako u budućnosti spriječiti još jednu glad koju je izazvao čovjek i zaštititi svoje slobode.

Cijeli film pogledati ovdje…

Službena web stranica: NoFarmersNoFood.com
Molimo dajte i podijelite ovaj dokumentarac: NoFarmersNoFood.com/share
Posebno zahvaljujemo Farmers Defence Force

Continue Reading

Vijesti

Dan prije nego što je umro u avionu, pisac Malog princa napisao je MOLITVU, mogla bi vam promijeniti život

Published

on

Antoine de Saint-Exupery je poznat kao pisac “Malog princa”, ali napisao je i jednu molitvu koja će mnogima promijeniti živote.

Manji je broj onih koji znaju da je Exupery bio i vojni pilot, te da je za svoje vojne zasluge nagrađen odlikovanjem Legije časti.

Najbolji pisac među pilotima i najbolji pilot među piscima umro je u avionu, od srčanog udara, leteći tijekom zadatka.

Kao pisac je ostvario sve svoje dječje fantazije kroz Avijatičara, Ratnog pilota, Noćni let i najpoznatijeg, Malog princa.

Čak i kad je bio na zadacima, Exupery nije prestajao pisati.

Molitva pisca Malog princa

Molitva, koju vam donosimo u cijelosti, je nastala u jednom od najtežih životnih razdoblja autora, kada su ga bolest, godine i ratni vihor polako lomili.

Gospodine, ne molim te za viđenja i čuda, molim tek snagu za život svednevni. Pouči me umijeću malenih koraka.

Misli mi razbistri, učini me snalažljivim, nauči me ugrabiti pravi trenutak. Daj da vidim kako je sve u životu važno.

Jakosti mi daj za red i pravu mjeru, da ne klizim kroz život poput rasipnika, već vrijeme svoje da mudro raspoređujem, pa ipak da umijem prepoznati trenutke bogate sjajem, ljepotom i milinom i odvojiti časak za užitak srca i duha.

Pomozi mi spoznati da ne koristi sanjati – niti o prošlosti, niti o budućnosti te da je najvažniji sadašnji čas, i da sve što slijedi učinim najbolje. Očuvaj me opsjene da život ima glatko teći.

Trijezan mi uvid podari u istinu da su poteškoće, porazi i padovi, neuspjesi, boli pa i katastrofe na stazi žića vjerni pratioci uz koje naša bića sazrijevaju i rastu. (Novi život)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved