Connect with us

Vijesti

Biskup Mar Mari i katolici

Published

on

Foto: screenshot – Služba se prenosila uživo, te je i napad snimljen uz sve pojedinosti. Šesnaestogodišnji musliman iz Pakistana htio je izbosti biskupa, ali nož na sklapanje nije se otvorio, te je biskup samo dobio udarce drškom noža. Mar Mari nije pobjegao, nego je kao instinktivno podigao križ prema napadaču. Kad se biskup pribrao, prišao je mladiću i molio se za njega]

Biskup Istočne Asirske Crkve, Mar Mari Emmanuel, koji živi i propovijeda u Australiji, vrlo je omiljen kod katolika pretežno tradicionalnih pogleda. Postao je poznat preko društvenih mreža koje jako dobro koristi, zbog čega ima i nadimak „tik tok biskup“.

O tolikim pitanjima govori potpuno jasno i bez dlake na jeziku. Njegovi stavovi napr. prema lgbt pokretu su iskonsko katolički, što te već stavlja u sferu antisustava. No, ne ostaje samo na tome. On je udarao žestoko protiv covid mjera, uključujići cjepivo, tvrdeći da su neljudske i da im je korijen u samom zlu; protiv je cionista, a muslimanima koje ljubi (mnogo od njih ga dosta cijene, njegovo je svjedočanstvo da se osjećao sigurnijim u Palestini nego u Australiji) govori otvoreno o njihovoj religiji. Ukazuje na tolike aktualne probleme današnjice, s čim se identificiraju navedeni katolici, kao i mnogi drugi, od sustava obično nazvanima „konspiracionistima“.

Ukratko: konzervativni ili bolje tradicionalni katolici gledaju na biskupa Mar Mari sa dosta simpatija. Makar on sam ne bio katolik. Podsjetimo se da on vuče korijen od carigradskog patrijarha Nestorija (V stoljeće), čiji su stavovi koje je preuzeo od Teodora iz Mopsuestije osuđeni na Efeškom Saboru 431 god. Naime, Nestorio je učio o dvjema osobama u Isusu Kristu, Božja i ljudska, dok je katolički nauk o jednoj osobi i dvije naravi. Stoga Efeški Sabor službeno proglašava već u prvom kanonu: „Tko ne ispovijeda da je Emanuel doista Bog i da je prema tome Sveta Djevica Majka Božja, budući da je po tijelu rodila utjelovljenu Riječ Božju, neka bude proklet (anatema).“

Nisu to bile malene stvari, i Crkva je ljubomorno čuvala poklad vjere, i sa čistoćom vjere nije moglo biti rasprave niti kompromisa. Zanimljivo je bilo kako je običan puk doživljavao tu borbu za vjeru. Sv. Ćiril Aleksandrijski, glavni oponent Nestorija na Saboru, svjedoči u svojim poslanicama: „Cijeli narod grada Efeza od ranog jutra do večeri ostao je željno iščekujući ​​odluku Sabora… Kad se doznalo da je autor bogohula svrgnut, svi su u jedan glas počeli slaviti Boga i klicati Saboru, jer je pao neprijatelj vjere. Čim smo izašli iz crkve, ispraćeni smo s bakljama do naših kuća. Bila je noć: cijeli je grad bio u radosti i svjetlu.“

Nakon toga, sljedbenici svrgnutog Nestorija s vremenom su malo ublažili ovaj stav, ali je ipak u biti ostao na istoj poziciji. Stoljećima iza toga, Bog je dao da se jedan dio njegovih sljedbenika (koji su se raširili posebno po ondašnjoj Perziji, i drugim krajevima Srednjeg Istoka), vratio u okrilje Katoličke Crkve. Papa Julije III zaredio je za biskupa njihovog obraćenog monaha Yohannan Suluqa  1552 god. Drugi dio je prešao na „Pravoslavlje“, dok su preostali nastavili sa svojim uvjerenjem. Mar Mari Emmanuel pripada njihovoj vjerskoj sljedbi.

Prije nešto više od pola stoljeća, jedan ovakav biskup ne bi uopće privlačio pažnju kod katolika. Jer nitko ne želi manjkavu kopiju kad imaš dobar original. Hrabrih i preciznih u svemu katoličkih biskupa imao si po volji, i nije bilo potrebe čeznutljivo gledati kroz prozor. Onda, odakle ovaj fenomen atrakcije kod katolika prema likovima poput biskupa Mar Mari? Ako je recimo slikovito katolički nauk u stavovima A, B, C i D, te Mar Mari govori pogrešno gledi A, ali jako dobro po pitanjima B, C i D, to je jednostavno znak da katolici žele od svojih pastira čuti jasne riječi o A, B, C i D.

[Crkva je infiltrirana od masona u samom vrhu. Teško će ovako biti dobrodošao izvjesnima]

I što vidimo danas? Ne da se s navodne katoličke strane govori malo lošije o B, C i D, nego na tolikim mjestima o svemu se govori krivo. Drugim riječima, katolici su masovno postali kao ovce bez pastira. I ne da nemaju pastira, nego ih nazovi pastiri vode krivim putem! Kojim dobre ovce znaju da ne treba ići. Zato kad Mar Mari viče da su masoni infiltrirani u crkvenim redovima sve do vrha, ovce kliču u oduševljenju i ne susprežu se. Dovoljno je samo vidjeti komentare na njegovim videima.

Što nam je reći na ovo sve? Ja imam dvije molitve, dvije čežnje. Da oni koji se imenuju katoličkim pastirima govore ispravno i bez greške i dvojbe od A do D; i da Mar Mari dođe u okrilje Katoličke Crkve kao njegovi prethodnici 1552-te.

No, kad bi to on danas recimo zvanično zatražio, za očekivati je da bi mu se reklo: odbaci sve što govoriš (tj. od B do D), ili ostaj gdje jesi.

I to je glavni jad.

Milenko Bernadić, dopisnik za Croativ.net iz Španjolske

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Vijesti

Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!

Published

on

Hrvatska slavi Dan državnosti – prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Posebno, svečarsko raspoloženje vladalo je tog 30. svibnja diljem Hrvatske, osobito na zagrebačkom Trgu svetog Marka.

foto: mreže

Nakon desetljeća komunističke vlasti i jednoumlja, u Saboru su se okupili zastupnici izabrani na demokratskim i višestranačkim izborima koji su održani u dva kruga, u travnju i svibnju 1990., i na kojima je uvjerljivo pobijedio HDZ.

“Bio je to doista velik događaj – vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić.

Na konstituirajućoj sjednici izabrano je vodstvo novog višestranačkog Sabora, za predsjednika Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

“Mislim da izražavam osjećanje svih zastupnika ako kažem da iskazano veliko povjerenje birača u ovaj Sabor nalaže svima da poštujući prošlost usmjerimo svoj poglede na budućnost, da okupimo sve ljude dobre volje, sve duhovne, stručne, materijalne potencijale zemlje u ostvarenju zajedničkoga cilja – slobodne, demokratske i suverene Hrvatske“, kazao je tada Domljan.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stipe Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

Tuđman: Nisam sumnjao da će hrvatski narod pokazati zrelost na izborima

Obratio se nazočnima i istaknuo kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.

Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Vijenci i svijeće za poginule za Domovinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u povodu Dana državnosti položit će vijence kod Spomenika domovini.

Povodom Dana državnosti i svetkovine Tijelova, koji padaju na isti dan, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vodit će misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, nakon čega će premijer Plenković s članovima Vlade prisustvovati smjeni straže Kravat pukovnije.

Dan državnosti bit će obilježen i u drugim gradovima. Na vukovarskom Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata predstavnici Grada odat će počast poginulima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, a u crkvi sv. Filipa i Jakova služit će se sveta misa za Domovinu.

Predsjednik Vlade poslijepodne će u Zagrebu prisustvovati programu u Rekreacijsko-sportskom centru na Jarunu gdje će obići taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga. Nazočit će i pokaznim vježbama Hrvatske vojske i policije te letačkom programu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved