Connect with us

Vijesti

BITKA KOD SIGETA Do samog kraja uz Zrinskog – legenda o neznanoj junakinji

Published

on

Neznana junakinja bitke kod Sigeta postoji u spomenu, nazivu ulice i legendi o ženi koja je do samog kraja stajala uz Nikolu Šubića Zrinskog

Kažu da nakon svake bitke, ma koliko god ona bila velika ili malena, strateški važna ili taktički junačka, ostanu priče o hrabrosti pojedinaca koje postaju prepoznatljivi znak tog događaja. Kako točno dolazi do takve hrabrosti na bojnim poljima, što se to u čovjeku prelomi, kažu da to mogu razumjeti samo oni koji su to proživjeli.

Zbog različitih ratova, sukoba i povijesnih silnica koje su tako često utjecale na ove prostore, spisi i zapisi obiluju često romantiziranim pričama o hrabrosti znanih junaka koji su utjecali na događaje. Najbolji takav primjer jest onaj Nikola Šubića Zrinskog Sigetskog koji je te 1566. godine tvrdoglavo branio Siget od premoćne vojske sultana Sulejmana I. Veličanstvenog.

“Podsjedanje i osvojenje Sigeta”

Sultan je sa stotinjak tisuća vojnika i tristo topova krenuo na Beč kako bi otvorio puta za daljnja osvajanja. No, prvo je odlučio osvojiti Siget gdje se pred njim našao Nikola Šubić Zrinski s malom posadom od oko tri tisuće ljudi. Što se zaista tih dana događalo pod Sigetom tadašnja Europa saznala je tek kasnije, iz opisa komornika Franje Črnka. Preživio je posljednji dan bitke kod Sigeta, bio zarobljen pa oslobođen, i napisao “Podsjedanje i osvojenje Sigeta” u kojem vjerno i potanko opisuje bitku u kojoj je Nikola Šubić Zrinski junački poginuo i ušao u legendu. Tijekom opsade umro je i sultan Sulejman I. zvani Veličanstveni pa se pohod raspao.

No, legenda o bitki kod Sigeta tako dolazi u više različitih verzija, i jedna od njih spominje i nepoznatu junakinju čije je tijelo odjeveno u mušku uniformu poslije bitke pronađeno među palim ratnicima Nikole Šubića Zrinskog. Po njoj je u Zagrebu nazvana i jedna ulica; ona Neznane Junakinje koja se nalazi između Trga kralja Petra Krešimira IV. i Avenije Marina Držića. Ime je dobila u svibnju 1928. godine odlukom tadašnje gradske skupštine i na ploči danas, osim naziva ulice stoji i kratak opis: “u spomen neznanoj Hrvatici poginuloj u obrani Sigeta 1566.”

Rame uz rame

No, na činjenicu kako su se u opsadama žene redovito borile uz muškarce ukazuje i slika češkog slikara i dizajnera Alfonsa Muche Obrana Sigeta protiv Turaka Nikole Zrinskog Nastala je 1914. godine, dimenzija 610 puta 810 centimetara kojom dominiraju crveni tonovi koji dočaravaju opsjednuti Siget u plamenu.

Glavni lik, Nikola Šubić Zrinski, jedva je vidljiv u sredini slike gdje drži govor svojim vojnicima. U prvom planu u sredini slike Mucha je naslikao stup crnog dima kao predznak skore propasti i simbol ljudske žrtve, a desno su prikazane žene na čelu s Evom Zrinskom kako bježe na toranj barutane s bakljom u ruci, kako bi toranj digle u zrak i junački poginule.

Foto: Alfons Mucha 1914. ,Obrana Sigeta protiv Turaka Nikola Zrinski

Kao što je poznato, i  u Zajčevoj operi napisanoj na libreto Huga Badalića prema drami Theodora Körnera, Zrinskog je u Sigetu pratila i supruga Eva, što ne odgovara povijesnim činjenicama. Također, ne postoje zapisi ni svjedočanstva o tajanstvenoj ženi, neznanoj junakinji čije je tijelo pronađeno među ratnicima. Činjenica je kako ona nije bila jedina, već jedna od mnogih žena koje su se u tom trenutnu našle u zidinama opsjednutog Sigeta.

Ostavština junakinja

Kad su ga suborci pitali mogu li očekivati pomoć u njegovoj obrani, Nikola Šubić Zrinski je, bilježe suvremenici, odgovorio lakonski. “Bog je visoko, a kralj daleko”. Siget je tog 7. rujna 1566. gorio i uzmaka više nije bilo. Umjesto predaje, Nikola Šubić Zrinski naredio je proboj. Žilava obrana i junačka smrt branitelja zadivili su tadašnju Europu koja je Nikolu Šubića Zrinskog prozvala novim Leonidom. Tako znameniti francuski kardinal Richelieu, ministar na dvoru kralja Luja XIII., bilježi “Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu.”

Ipak, ploča koja označava naziv ulice u Zagrebu ostaje simbol i posveta svim ženama koje su se borile rame uz rame uz muškarce. Iako su priče o njima nešto rjeđe, i dalje su vidljive jer su po njima imenovana različita mjesta diljem zemlje. Pronalazimo ih i u pričama pojedinih krajeva, poput one o jednoj od brojnih opsada kojima su Turci pokušali osvojiti Sokolac u Brinju. Prema narodnoj predaji koju je zabilježio Ivan Devčić, “neka baka Rajkovićka s braništa te kule nadolazeće Turke polijevala je kipućim uljem i tako spasila grad”.

Autor: Ured za Blaga i misterije  

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved