Connect with us

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: UNPROFOR u Hrvatskoj (1992. – 1995.)

Published

on

Slika 1. UNPROFOR u Republici Hrvatskoj (Wikipedia)

UNPROFOR je akronim za “United Nations PROtection FORces”(hr. Zaštitne snage  UN-a). Vijeće sigurnosti OUN-a donijelo je Rezoluciju (743), 21. veljače 1992. o pokretanju mirovne operacije i slanju međunarodnih zaštitnih snaga u Republiku Hrvatsku za razdoblje od 12 mjeseci (u sklopu tzv. Vanceova plana za Hrvatsku). Snage UNPROFOR-a raspoređene su u 4 zaštićene zone (UNPA sektora). Sektori su bili: Sektor Istok (područje Baranje i istočne Slavonije, sjedište u Erdutu), Sektor Zapad (područje zapadne Slavonije, sjedište u Daruvaru), Sektor Sjever (područje Korduna i Banovine, sjedište u Topuskom) i Sektor Jug (sjeverne Dalmacije i istočnu Liku, sjedište u Kninu). UNPA su obuhvatile 12.554 km2 (22 % od ukupnog teritorija RH); na tom prostoru je 1991. živjelo 536.370 stanovnika, od toga 258.298 (48,2 %) Srba, 205.075 (38,2 %) Hrvata i 72.997 (13,6 %) ostalih.

Sporazum je bio nepovoljan za Hrvatsku jer prema sporazumu status zaštićenih područja ostaje isti dok se ne postigne cjelevito političko rješenje jugoslavenske krize. Prema sporazumu JNA se trebala povući iz Hrvatske što je i učinjeno, ali prije povlačenja JNA je ustrojila i naoružala pobunjeničku vojsku i policiju. Tijekom cijeloga rata JNA je davala svu logističku podršku pobunjeničkoj vojsci (zapovjedni kadar, oružje, streljivo i gorivo). Nakon napuštanja Hrvatske JNA je podržala pobunjene Srbe u Bosni i Hercegovini, izvršila je novu agresiju (na BiH).

UNPROFOR je u svibnju i lipnju 1992. preuzeo odgovornost za primirje u Hrvatskoj, ali i dalje je bilo ozbiljnih incidenata (granatiranje hrvatskih gradova). Osim primirja (stanje ni rata ni mira) UNPROFOR nije ispunio postavljene zadatke: uspostavu vlasti na okupiranim područjima, razoružavanje paravojnih postrojbi, povratak prognanika, uspostavu prometa. Tijekom mandata UNPROFOR-a protjerano je 12.000 nesrba iz sektora koji su bili pod njegovom kontrolom i ubijeno je oko 400 osoba u području njihove odgovornosti. UNPROFOR nije spriječio pljačku i paljenje domova i kuća prognanika. Srbi su izvršili etničko čišćenje u sektorima odgovornosti UNPROFOR-a. Nikada nitko od zapovjednika UNPROFOR-a nije odgovarao za zločine (ubojstva, progon nesrba, pljačka i uništavanje imovine u UNPA područjima te za granatiranje hrvatskih gradova).

Pobunjenici su bili pod zaštitom UNPROFORA pa su njihove vojne i druge postrojbe odlazile u BiH i tako sudjelovale u agresiji. Pobunjeni Srbi i Srbija željeli su da mandat UNPROFOR-a traje što dulje, odnosno da se postojeće stanje okupacije zacementira. UNPROFOR je u sektorima svoje odgovornosti prihvatio pobunjeničku vlast koju su činili ubojice i silovatelji. Zadatak UNPROFOR-a u UNPA sektorima bio je uspostava mjesnih vlasti po načelu proporcionalne zastupljenosti nacionalnih skupina prije rata, a ne prihvaćanje, legalizacija zločinačke vlasti pobunjenih Srba.

UNPROFOR je trebao, na području svoje odgovornosti, razoružati pobunjenike, a umjesto toga dopustio je formiranje (pod patronatom JNA) pobunjeničke vojske! Nadalje, postrojbe pobunjeničke vojske sudjelovale su u agresiji na BiH  (područje Bihaća) i to sve zbog neučinkovitosti UNPROFOR-a.

Budući da UNPROFOR nije ispunio prvi zadatak, a to je razoružavanje pobunjenika, hrvatska strana je shvatila da se mandat UNPROFOR-a tumači u korist pobunjenika i agresora pa je diplomatskim potezima i ograničenim vojnim akcijama započela s oslobađanjem svojih okupiranih područja (Južno bojište, deblokada Dubrovnika, Miljavački plato, VRO „Maslenica“, akcija „Peruća“, Medački džep“). UNPROFOR, također, nije omogućio uspostavu hrvatske vlasti u takozvanim „ružičastim zonama“ (podučja koja su Srbi okupirali, a nisu živjeli u tim područjima) koje nisu pripadale UNPA sektorima. 

UNPROFOR nije vratio niti jednog prognanika, nije otvorio blokirane prometne pravce pa su uslijedili i protesti prognanika. Na skupovima prognanika u više mjesta Hrvatske tražili su povratak na svoje ognjišta, u svoje domove. Bile su blokirane neke vojarne gdje je bio UNPROFOR jer je postojeće stanje ni ni rata ni mira bilo neodrživo.

Hrvatska vlast je u siječnju 1995. najavila da će otkazati mandat UNPROFOR-a zbog njegove neučinkovitost, a negdje i očite pristranosti i pomaganja pobunjenika. Budući da UNPROFOR nije omogućio povratak prognanika, nije uspostavio prometnu povezanost, hrvatska vlast je, unatoč silnim pritiscima, čvrsto odlučila prekinuti s neučinkovitom misijom UNPROFOR-a. Vršen je silni pritisak mađunarodne zajednice na predsjednika dr. Tuđmana i hrvatsku vlast. Najavljivan je novi rat u kojem će Hrvatska doživjeti katastrofu. Dr. Tuđman je bio ustrajan jer je postojeće stanje bilo neodrživo: nemogućnost povratka prognanika, prometna blokada (koja je najviše štetila južnoj Hrvatskoj) te agresija pobunjenih Srba iz Hrvatske na BiH (Bihaćka enklava). Pad Bihaća u ruke pobunjenih Srba bio je velika strateška prijetnja Hrvatskoj. Dr. Tuđman je kazao: „Otkaz UNPROFOR-u ne znači rat. To jest korak visokog rizika, kako kažu, ali je u isto vrijeme korak koji će nas dovesti prije do rješenja okupiranih područja, do normalizacije odnosa među državama nastalim na tlu bivše Jugoslavije.“

Hrvatska nije popustila pa je mandat UNPROFOR-a završio 31. ožujka 1995. Nađeno je kompromisno rješenje; mandat međunarodnih mirovnih snaga promijenjen je i uspostavljen novi mandat UNCRO koji je bio povoljniji za Hrvatsku. Sjedinjene Američke Države (SAD) aktivno su se uključile u rješavanje krize koja je nastala. Predsjednik Tuđman je u razgovorima s pomoćnikom američke državne tajnice i s američkim potpredsjednikom  Al Goreom (mimo vodstva OUN-a) dogovorio da snage UN-a ostaju u Hrvatskoj (6.000 vojnika), ali s novim mandatom. Na sastanku u Kopenhagenu postignut je dogovor o preustroju UNPRPFOR-a i promjeni imena (UNCRO). Vijeće sigurnosti donijelo je Rezolociju 981. (31. ožujka 1995.)  o promjeni mandata. Mandat je izmijenjen, razdvojen je mandat za Hrvatsku od mandata za Makedoniju i BiH. Bio je to velike uspjeh hrvatskog predsjednika i hrvatske diplomacije.

U mirovnoj misiji UNPROFOR-a sudjelovalo je 39.000 vojnika iz svih zemalja svijeta. Tijekom misije poginulo je 320 vojnika. Misija UNPROFOR-a u Hrvatskoj pokazatelj je neučinkovite i licemjerne međunarodne zajednice koja ne drži do načela na kojima je stvorena Organizacije Ujedinjenih Naroda (OUN). Politički i strateški interesi moćnih zemalja svijeta pogazili su sva ljudska prava.

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Vijesti

Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!

Published

on

Hrvatska slavi Dan državnosti – prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Posebno, svečarsko raspoloženje vladalo je tog 30. svibnja diljem Hrvatske, osobito na zagrebačkom Trgu svetog Marka.

foto: mreže

Nakon desetljeća komunističke vlasti i jednoumlja, u Saboru su se okupili zastupnici izabrani na demokratskim i višestranačkim izborima koji su održani u dva kruga, u travnju i svibnju 1990., i na kojima je uvjerljivo pobijedio HDZ.

“Bio je to doista velik događaj – vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić.

Na konstituirajućoj sjednici izabrano je vodstvo novog višestranačkog Sabora, za predsjednika Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

“Mislim da izražavam osjećanje svih zastupnika ako kažem da iskazano veliko povjerenje birača u ovaj Sabor nalaže svima da poštujući prošlost usmjerimo svoj poglede na budućnost, da okupimo sve ljude dobre volje, sve duhovne, stručne, materijalne potencijale zemlje u ostvarenju zajedničkoga cilja – slobodne, demokratske i suverene Hrvatske“, kazao je tada Domljan.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stipe Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

Tuđman: Nisam sumnjao da će hrvatski narod pokazati zrelost na izborima

Obratio se nazočnima i istaknuo kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.

Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Vijenci i svijeće za poginule za Domovinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u povodu Dana državnosti položit će vijence kod Spomenika domovini.

Povodom Dana državnosti i svetkovine Tijelova, koji padaju na isti dan, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vodit će misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, nakon čega će premijer Plenković s članovima Vlade prisustvovati smjeni straže Kravat pukovnije.

Dan državnosti bit će obilježen i u drugim gradovima. Na vukovarskom Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata predstavnici Grada odat će počast poginulima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, a u crkvi sv. Filipa i Jakova služit će se sveta misa za Domovinu.

Predsjednik Vlade poslijepodne će u Zagrebu prisustvovati programu u Rekreacijsko-sportskom centru na Jarunu gdje će obići taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga. Nazočit će i pokaznim vježbama Hrvatske vojske i policije te letačkom programu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved