Vijesti
Dalmatinac koji je “PRENIO” POVIJEST Bavljenje Božjim stvarima
Kad je sveti Jeronim u četvrtom stoljeću poslije Krista pošao u osamu pustinje, a nešto kasnije odlučio se (uključujući i poticaje od drugih) i na prijevod Biblije, nije bilo nikoga pored njega da ga fotografira, napiše vijest o namjeri budućeg sveca da se uhvati u koštac sa stranicama i stranicama riječi koje je htio približiti onima koji su slabo razumjeli Riječ.
Nitko nije evidentirao kako je i kada Jeronim odlučio susresti se s pustinjom u sebi i oko sebe, s drugim monasima i njihovim uvjerenjima, njihovim riječima i prispodobama na kojima su ih temeljili
Kad je sveti Jeronim u četvrtom stoljeću poslije Krista pošao u osamu pustinje, a nešto kasnije odlučio se (uključujući i poticaje od drugih) i na prijevod Biblije, nije bilo nikoga pored njega da ga fotografira, napiše vijest o namjeri budućeg sveca da se uhvati u koštac sa stranicama i stranicama riječi koje je htio približiti onima koji su slabo razumjeli Riječ. Nitko nije evidentirao kako je i kada Jeronim odlučio susresti se s pustinjom u sebi i oko sebe, s drugim monasima i njihovim uvjerenjima, njihovim riječima i prispodobama na kojima su ih temeljili.
Bilo je to onodobno studijsko putovanje na koje se budući svetac odlučio poslije vrlo prpošne mladosti. Nakon studija u Rimu svetac stiže u Akvileju, započinje asketski život uz zapis: Došlo je vrijeme da se bavim Božjim stvarima. Slijedi odlazak u Halkidsku pustinju u Siriji. Nastavlja isposništvo i učenje jezika, ponajprije hebrejskog. Putuje i nadalje, uči, radi i raspravlja, zatim s papom Damazom odlazi u Rim i papa mu povjerava popravak latinskog prijevoda Biblije. Budući svetac je bio uvjeren da onima koji žele Božju riječ, tu riječ treba približiti u ukupnosti, a s izvora na kojemu je najsigurnija i ne zavisi ni od čije interpretacije. S vremenom prevodi cijelu Bibliju, piše komentare i zapise, troši se u raspravama. Potpomognut znanjem koje je priskrbio u životu, zasigurno je znao biti zanimljiv u tim raspravama. Učio je cijeli život, oduševljavao se, prihvaćao pa se distancirao ne samo od znanja nego i ljudi koji su ih promicali. Jeronim je uistinu imao povjerenje u Riječ i pismenost koja ju je mogla sačuvati. Pismenost se širila kroz stoljeća i danas, kako bi rekli političari, nije više samo mogućnost nego i obveza svih ljudi.
Ostaje pitanje što s tom pismenošću ako je samo zato posjedujemo da bismo, kako su nekad govorili stari, „digli slova” ili „skupili riječi”?
Priča o svetom Jeronimu samo je jedna od mogućih slika. Nju još rijetko tko spominje. Ali zato svake godine potrošači sredstava masovnih medija mogu susresti iskrivljene slike i prispodobe o vremenu i ljudima koji stoje na pragu puta na kojemu bi se trebali baviti Božjim stvarima. Temeljem nekih tobožnjih dobrotvornih akcija, fondacija i sličnih mogućnosti mladi se ljudi danas natječu za stipendije, pomoći i uopće bilo kakvu – u konačnici uvijek – financijsku korist ne bi li priskrbili dodatak svom talentu i znanju, dodatak nužan da se talent i znanje dopune i iskažu (namjerno ne spominjem dovršenje jer steći neku potvrdu o završetku govori o prijeđenu putu, a ne o budućnosti). Posebno su akcijama raznih tobožnjih dobrotvornih vrsta skloni nakladnici poznatih dnevnika i tjednika, uglavnom medijskih kuća svih vrsta, jer im upravo vlasništvo nad sredstvima informiranja omogućuje pokazati lice dobrotvora. U njihovim akcijama mladi, pametni i talentirani predstavljaju tek poželjan okoliš onih koji znaju kako manipulacijski prisvojenim bogatstvima početi kupovati simpatije javnosti s jedne strane, a s druge poznanstvo i zahvalnost onih koji bi sutra trebali predstavljati vodeću pamet nekog naroda, države ili ponajprije korporacije. Jer svijet je ovo u kojemu se polako brišu sve posebnosti, a ostaje samo ono što predstavlja materijalnu korist s jedne i znanje ili talent s druge strane.
Oni koji nekritički otvaraju novinske stranice ili stanice elektronskih medija s takvim porukama mogu koješta rezignirano zaključiti o talentu i znanju s jedne i moći novca s druge strane. Meni se najvažnijom čini činjenica da se nitko nije sjetio objasniti mladim ljudima, na početku susreta s knjigom svake školske godine na uzrastu primjeren način, ono što je sveti Jeronim tako jednostavno definirao: Došlo je vrijeme da se bavim Božjim stvarima. I on je sam to zaključio poslije studija i života punog raznih izazova. Nitko u mladim godinama ne zna što su uistinu Božje stvari i kako im se približiti u životu. Ali oni koji znaju, a to znači mnogo stariji, dužni su im to priopćiti na prihvatljiv način. Voditi ih na putu izazova do trenutka kad će sami znati prepoznati i prihvatiti te Božje stvari na koje ih život poziva.
Autor: Grozdana Cvitan Izvor: Svjetlo riječi
Vijesti
DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”
Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!
Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.
”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.
”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.
”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.
”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.
Vijesti
Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom
Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.
U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.
“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.
Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”
Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.
Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”
Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.
Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”
Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”
POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.
“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.
Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.
Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.
Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.
CatholicVote je ranije objavio:
Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.
Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.
Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.
Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.
Vijesti
Čudesna vizija iza blagdana Tijelova
Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.
Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.
Slika: Portraits-of-Saints – Julijana iz Liegea
Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.
Viđenje svete Julijane
Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”
U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:
Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.
U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:
“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.
Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:
Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”
U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.
Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.
Philip Kosloski /Altea
-
Vijesti7 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 dan ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti1 tjedan ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti1 dan ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?