Vijesti
DOBA ČAROLIJE Zašto je ‘mračni srednji vijek’ bio sve samo ne mračan
Između pada Rimskog Carstva 476. godine i renesanse, gotovo tisuću godina kasnije, postoji zanimljivo među-razdoblje.
Mogli biste to nazvati “srednjim vijekom” između klasičnog svijeta i moderne- donosi Culture Critic
Naslovna slika: Svjetlosne lađe iz ‘mračnog’ srednjeg vijeka…
Mnogim znanstvenicima poznato kao “mračno doba”, srednjovjekovno razdoblje često se ocrnjuje kao kulturna pustinja: barbarstvo, neznanje, patnja i nasilje. Njezina kulturna postignuća dobivaju manje pozornosti od sjaja klasične grčko-rimske civilizacije s jedne strane i početaka moderne s druge strane.
Istina je da je srednji vijek bio živ sa svojom vlastitom živopisnom kulturom, poviješću i umjetnošću – ali moderne percepcije često su slijepe za to.
Evo 3 aspekta kulture koji prikazuju zadivljujuće svjetlo takozvanog doba tame…
1. Začarani svjetonazor
Jeste li se ikada zapitali zašto je toliko fantastičnih romana smješteno u pozadinu razdoblja nadahnutog srednjim vijekom?
Epski, začarani svijet fantazije gotovo je neodvojiv od srednjeg vijeka. Vremensko razdoblje bilo je nabijeno sveopćim čudom.
Srednjovjekovna Europa imala je ono što se zove “začarani svjetonazor”. U biti, ono je vidjelo prirodni svijet kao isprepleten s nadnaravnim silama. Interakcija s tim silama postala je dio šire priče o borbi između dobra i zla. Svakodnevne radnje normalnih ljudi prožimao je smislom, avanturom i herojstvom.
Ovi elementi, sve značajke srednjovjekovnog svjetonazora, neodvojivi su od fantasy žanra. Nije ni čudo što je srednji vijek iznjedrio djela kao što su Beowulf, Rolandova pjesma i legende o Arturu koja i danas ostaju u našoj kulturnoj svijesti.
Svijet pun vilenjaka, proročanstava, demona, čarobnjaka, zmajeva, dvoraca i vitezova mogao bi zvučati kao ostvarenje sna obožavatelja Tolkiena, ali naravno postoji opasnost u romantiziranju srednjeg vijeka. Ne može se poreći da je život tijekom ovih stoljeća bio surov i brutalan.
Ali u isto vrijeme, srednjovjekovni život bio je više od borbe za opstanak: bio je to svijet pun smisla i misterija. Uokviren kršćanskom pričom, njegov je svjetonazor bio zasićen dramom dobra i zla, pri čemu je svaka osoba svoj život shvaćala kao dio ove velike pripovijesti.
Nije ni čudo što epske priče poput Tolkienove pronalaze svoj izraz u svjetonazoru srednjeg vijeka – i nije ni čudo što se, u našem razočaranom svijetu, čitatelji uvijek iznova nalaze privučeni svjetlom koje izvire iz ovog takozvanog “mračnog” doba.
2. Ikonografija
Ako ste se prije susretali s vjerskim ikonama, postoji dobra šansa da je vaša prva reakcija bila da ste se osjećali nedovoljno oduševljeno – možda čak i zbunjeno. Za razliku od kasnijih, poznatijih umjetničkih formi, ikonografija se ne bavi realističnim detaljima. Za modernog, post-renesansnog gledatelja, to može biti zbunjujuće.
Za razliku od umjetnosti renesanse i kasnije, ikonografija vam ne pokušava pokazati subjektivnu viziju umjetnika. Umjesto toga, pokazuje vam stvarnost kroz oči vjere – poput “prozora u nebo”.
Ikone obično prikazuju osobu ili događaj iz Biblije ili povijesti Crkve. Vizualni jezik je složen:
- „Ravni” krajolici: nema točke nestajanja ili perspektive, fokus je na figurama, a ne na pozadini
- Višestruki dijelovi priče u istom kadru (čak i ako su se dogodili jedan za drugim) — kako bi se pokazalo da su dio istog duhovnog događaja
- Sveci savršenih proporcija, bez obzira na njihov stvarni izgled — kako bi pokazali da su sveti ljudi u skladu sa samima sobom
Sama neobičnost ikonografskog jezika omogućuje mu da preuzme svetu perspektivu. Njegov nadrealni prikaz drži ga nevezanim za određeno vrijeme ili mjesto – tako da njegova priča ostaje dostupna u svim vremenima i mjestima.
Ikonografija je bila zajednička većini religija drevnih vremena, ali njezin kršćanski oblik dobio je prednost kada je, 330. godine nove ere, rimski car Konstantin premjestio glavni grad carstva iz Rima u Bizant.
Nastojao je riješiti propadajući kulturni i politički milje stare prijestolnice i uspostaviti “novi Rim”, kako bi integrirao moć drevnog carstva sa slavom nove kršćanske religije.
Taj spoj starog i novog ono je što je ikonografiju učinilo tako snažnom. Kršćanska ikonografija preuzela je tragove iz grčke i rimske umjetnosti, dok je upijala simboličko bogatstvo svojih židovskih korijena. Koristio je te drevne načine da prikaže nove svece i doktrine, stvarajući sustav komunikacije koji je vjeru učinio dostupnom svima, bez obzira na pismenost.
Budući da ikonografija modernom oku izgleda čudno – možda čak i zagušljivo i ušuškano – lako ju je pogrešno shvatiti kao puku preteču kasnijih oblika umjetnosti. Ali ima vlastitu disciplinu i moć. Srednjovjekovni ljudi su ozbiljno shvatili ideju da su ikone prozori u božansko, te su ispunili svoje domove i crkve ikonama koje su trebale propuštati božansko svjetlo.
Ali njihov vizualni učinak teško je procijeniti kada ih vidite na stranici ili u muzeju. Ako se želite susresti s tim svjetlom iz mračnog vijeka, najbolje ih je pronaći u njihovom prirodnom staništu: pod svjetlom svijeća u prekrasnim, stoljećima starim crkvama.
3. Gregorijansko pjevanje
Prije sjaja Beethovena ili magije Mozarta, Europom se proširila druga vrsta glazbe. Ova glazba – koliko god jeziva koliko i drevna – nije koristila instrumente i nije se izvodila u koncertnim dvoranama. Unatoč tome, brzo je postao glazbena krvotok srednjeg vijeka.
Gregorijansko pjevanje izraslo je iz židovske prakse pjevanja psalama. U samostanima, gdje su redovnici morali recitirati psalme sedam puta dnevno, pjevanje je bilo neophodno: to im je omogućilo da standardiziraju svoje liturgije kako bi mogli pjevati zajedno.
Ipak, u ranim stoljećima crkve došlo je do sve većeg broja stilova pjevanja: zajednice su razvile vlastite varijacije, a određene osobe poput svetog Ambrozija ostavile su za sobom svoj osobni utjecaj.
Tek kada je papa Sveti Grgur zasjeo na papinsko prijestolje, napjev je dobio prepoznatljiv oblik kakav poznajemo danas. Pod Grgurom je kršćansko pjevanje postalo relativno standardizirano u obliku koji i danas nosi njegovo ime.
Pjevanje je bilo takav kamen temeljac srednjovjekovnog života da je (doslovno) oblikovalo katedrale — arhitekti su dizajnirali crkve za slušnu estetiku, jednako kao i za vizualnu. Akustika je pojačala glasove pjevača tako da se jedan pjevač mogao čuti u cijeloj zgradi. Neke su katedrale bile tako izvrsno dizajnirane da su sekunde duge jeke dolazile iz jedne note.
It also shaped the cathedrals of the day – architects designed churches for auditory aesthetics just as much as visual ones.
— Culture Critic (@Culture_Crit) March 13, 2024
Here's some Gregorian chant applied to the theme of a modern video game:pic.twitter.com/gx3f5J539R
Bez gregorijanskog pjevanja velika klasična glazba kasnijih stoljeća ne bi postojala. Bio je pionir u notnom zapisu (upotrebom četiri retka i velikih blokova za označavanje nota), a ova metoda skiciranja i čitanja glazbe kasnije će se razviti u moderni petoredni zapis koji se i danas koristi.
Ali gregorijansko pjevanje više je od preteče klasične glazbe. To je sama po sebi zapanjujuća umjetnička forma. Kada ga slušate, nećete čuti dramatične uspone i padove kasnije klasične glazbe i ne istražuje viziju ili emocije pojedinog umjetnika.
Umjesto toga, to je poput glasa davne prošlosti – svečano i udaljeno, ali duboko mirno. Osjeća se težina tisućljetne povijesti, a ona nas još uvijek proganja.
Ako ste skeptični, pokušajte poslušati snimku ili bolje, pronađite osobnu izvedbu. Uvidjet ćete da je umjetnost “mračnog doba” doista prosvjetljujuća – ona dijeli glas vjere iz prošlih stoljeća i ljepotu koja je održavala generacije kroz nezamislivo nesigurna vremena.
Drama u tami
Pred kraj srednjeg vijeka, renesansna umjetnost eksplodirala je kulturnim krajolikom i drastično promijenila naše stavove i pretpostavke o tome što umjetnost jest. Zbog toga je modernoj osobi relativno lako povezati se s kulturnim rezultatima 15., 16. i kasnijih stoljeća.
Ali zavirivanje dalje u kulturnu povijest otkriva jedno čudnije i izazovnije vrijeme. Kreacije ranijih stoljeća manje su nam intuitivne. Ali to ne znači da je srednjovjekovno doba bilo kulturni najniži nivo koji implicira izraz “mračni vijek”.
Srednjovjekovno doba bavilo se mitološki bogatim svemirom, ne fokusirajući se na pojedinačne umjetnike, već na avanturu življenja. Njegova umjetnost odražava slavu tog očaravajućeg pogleda na svijet…
Više o tome pročitajte na izvoru…
The medieval "dark ages" produced the most divine vessels of light ever seen.
— Culture Critic (@Culture_Crit) March 13, 2024
Some more reasons they were anything but dark… (thread) pic.twitter.com/1aqFkJ0rkj
Vijesti
Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom
Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.
U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.
“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.
Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”
Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.
Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”
Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.
Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”
Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”
POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.
“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.
Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.
Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.
Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.
CatholicVote je ranije objavio:
Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.
Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.
Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.
Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.
Vijesti
Čudesna vizija iza blagdana Tijelova
Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.
Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.
Slika: Portraits-of-Saints – Julijana iz Liegea
Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.
Viđenje svete Julijane
Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”
U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:
Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.
U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:
“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.
Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:
Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”
U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.
Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.
Philip Kosloski /Altea
Vijesti
Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’
Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas
Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.
Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.
S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.
BREAKING: Biden National Security Council Advisor: We Can't Go Against Israel until Reelection; Israel 'Lies, Bombs, and Kills All These Kids'
— Project Veritas (@Project_Veritas) May 21, 2024
“We can help you [Israel] in the way that we can, but you’re not going to continue to lie, and bomb, and kill all these kids without… pic.twitter.com/d4TB25iF4j
“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”
Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.
Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.
Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.
Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.
Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.
Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)
-
Vijesti6 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti17 sati ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti2 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti1 tjedan ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti3 tjedna ago
Kad zakon postane teror, otpor postaje obaveza: Što komunizam ima s pobačajem, Metuzalemom i potopom!