Connect with us

Vijesti

Filip Đekić: ‘Misija’ – film koji potiče na promišljanje

Published

on

Misija (The Mission) britanska je povijesna drama iz 1986. godine koja govori o iskustvima isusovačkih misionara u Južnoj Americi 18. stoljeća.

Kao inspiracija za film poslužila je knjiga The Lost Cities of Paraguay, oca C. J. McNaspyja. Scenarij potpisuje Robert Bolt (Doktor Živago, Čovjek za sva vremena, Lawrence od Arabije), a režiju Roland Jofféa, koji u svojoj redateljskoj karijeri ima još jedan film religijske tematike, onaj o sv. Josemaríji Escrivi pod nazivom There Be Dragons. 

Glavne uloge u Misiji tumače filmske zvijezde Robert De Niro i Jeremy Irons, široj publici možda najpoznatiji po tome što je posudio glas Scaru u originalnom animiranom filmu Kralj lavova iz 1994. godine.

Misija je osvojila Palme d’Or na Filmskom festivalu u Cannesu i uvrštena je kao jedan od petnaest filmova u kategoriju Religija na Vatikanskoj filmskoj listi, što je više nego dovoljna preporuka.

Film nosi intrigantna priča o. Gabriela, kojeg glumi odlični Jeremy Irons, čiji je cilj uspostaviti isusovačku misiju u prašumama Paragvaja, među domoricama zvanim Guarani. Zanimljiva je činjenica da domoroce glume naturščici koji zaista žive u divljini Južne Amerike, a lik o. Gabriela inspirirao je sv. Roque González de Santa Cruz (nije poznato je li predak poznatog nogometaša Bayerna Roquea Santa Cruza). Tu istu misiju ugrožava lovac na roblje, Mendoza, kojeg igra maestralni Robert De Niro. Mendoza, bijesan jer žena njegova života odlučuje poći za njegova brata, usmrćuje svoga brata u duelu i pada u depresiju. Spletom okolnosti (ili možda ipak ne!), o. Gabriel posjećuje ga u zatvoru i ohrabruje ga da promijeni svoj život i uzme na se pokoru za počinjene grijehe. Mendoza, ne imajući što izgubiti, prihvaća ʻizazovʼ i zajedno s o. Gabrielom i drugim isusovcima kreće prema misiji i domorocima koje je progonio. Ono što se događa u tom dijelu filma, najljepši je prikaz kajanja i praštanja ikad dočaran u sedmoj umjetnosti i toliko snažan da slobodno može poslužiti kao priprema za ispovijed (naravno uz klasični ispit savjesti). Ganut onim što je doživio, Mendoza postaje isusovac.

Radnja filma se zapetljava kada teritorij na kojem su uspostavljene misije Madridskim ugovorom (1750.) bivaju ustupljene Portugalcima koji dozvoljavaju ropstvo, a koje je po španjolskom zakonu bilo zabranjeno. Portugalski kolonijalci nastoje porobiti domoroce, a kako bi to mogle ometati neovisne isusovačke misije, papinski izaslanik kardinal Altamirano poslan je iz Vatikana da pregleda misije i odluči koje od njih mogu ʻpreživjetiʼ. Pod pritiskom političara i trgovaca robljem, kardinal Altamirano prisiljen je birati između dva zla. Ako odluči u korist kolonista, starosjedioci će postati porobljeni; ako presudi u korist misija, Portugal može osuditi čitav isusovački red, a u Katoličkoj Crkvi u Europi može nastati raskol. Iako zadivljen uspjehom misija, Altamarino se odlučuje za njihovo zatvaranje i upućuje narod Guarani da moraju otići. Guarani to odbijaju, a Gabriel i Mendoza, pod prijetnjom ekskomunikacije, izjavljuju svoju namjeru da brane misiju uz lokalno stanovništvo, jedan usrdnom molitvom, drugi mačem.

Ono što je najdojmljivije kod filma osjećaj je da ste istovremeno u prekrasnim prašumama južne Amerike, impresivnom muzeju slika, duhovnoj obnovi i na koncertu prekrasne klasične glazbe. Za potonje je zaslužan veliki skladatelj Ennio Morricone (Bilo jednom na divljem Zapadu), a soundtrack filma remek-djelo je samo po sebi.   Filmska priča ukazuje na jednu bitnu stvar i otvara ʻduboko pitanjeʼ. Prvo, potiče nas da u životu uvijek moramo stati na stranu slabijih. To je naša dužnost kao muškaraca i to je ono na što nas Isus poziva u evanđeljima kada kaže: Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste! (Mt 25, 45). Pitanje koje film otvara, a kvaliteta filma se između ostalog mjeri po tome koliko dugo nas potiče na promišljanje, jest kako postupiti kada su oni koje ljubimo u životnoj opasnosti. Je li odgovor na nepravedno nasilje odgovoriti pravednim nasiljem (što je zastupano, npr., u filozofiji sv. Augustina, sv. Tome Akvinskog, Huga Grotiusa te u zakonima pod pojmom samoobrana) ili do kraja slijediti put nenasilja? Moje osobno mišljenje jest da točnog odgovora nema. Možda sve ovisi o našem temperamentu. Pogledajte film i usudite se promišljati!

Filip Đekić | Muževni budite

Filip Đekić rođen je 19. prosinca 1990. u Zagrebu u velikoj obitelji. Živi u Sesvetama. Maturirao je u XVI. jezičnoj gimnaziji u Zagrebu i diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu s temom Pobačaj i pravni položaj oca nerođenog djeteta. Jedan je od pokretača inicijative ‘’40 dana za život” u Hrvatskoj i koordinator Hoda za život u Zagrebu 2019. godine. Pravnik je u Zakladi za pravnu kulturu ”Ordo Iuris”. Veliki je ljubitelj filmske umjetnosti, a u slobodno se vrijeme amaterski bavi glumom.

izvorni plakat
Advertisement

Vijesti

“ZASTRAŠUJUĆE?” Soros bi mogao pokupovati preko 220 medijskih postaja u SAD

Published

on

Liberalni financijer George Soros kupio je glavni udio u drugoj najvećoj američkoj radijskoj tvrtki i mogao bi steći “efektivnu kontrolu” nad više od 220 postaja diljem zemlje, izvijestio je u srijedu New York Post.

Soros Fund Management kupio je oko 400 milijuna dolara duga medijske grupe Audacy tijekom stečajnog postupka, izvijestile su novine pozivajući se na sudske podneske. Milijarder je kupio dug po otprilike 50 centi za dolar od hedge fonda HG Vora, nastavlja se u izvješću, uz napomenu da će, nakon što stečajni sud odobri posao, Soros posjedovati oko 40% ukupnog duga Audacyja.

Iako 40% nije većinski udio, izvor je rekao za New York Post da bi Soros ipak mogao steći “efikasnu kontrolu nad medijskim divom kada izađe iz stečaja”.

Audacy posjeduje 227 glazbenih, sportskih i radio postaja u 45 američkih država. Tvrtka također posjeduje CBS Radio, koji upravlja s 11 informativnih postaja uključujući KCBS iz San Francisca i WCBS iz New Yorka. Nakon godina pada prihoda, Audacy je početkom prošlog mjeseca podnio zahtjev za stečaj s 1,9 milijardi dolara duga.

Bude li se dogovor sklopio kako je objavljeno, Audacy će biti najnoviji dodatak Sorosevom rastućem medijskom carstvu. Soros Fund Management pridružio se konzorciju vjerovnika za kupnju Vice Media prošlog ljeta, plativši 350 milijuna dolara za preuzimanje bivšeg medijskog velikana koji je nekoć bio procijenjen na 5,7 milijardi dolara.

“Insajderski izvor” kojeg citira New York Post opisao je ugovor s Audacyjem kao “zastrašujući”, rekavši kako vjeruje da Soros namjerava iskoristiti svoj udio kako bi utjecao na javno mnijenje uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora – prenosi Tribun.

Continue Reading

Vijesti

(VIDEO) Plaćeni ubojica šokirao javnost priznanjem da je poslan da ubije Carlsona: Tko ga je unajmio…

Published

on

Na nekim stranicama društvenih mreža procurile su informacije o tome tko je trebao likvidirati poznatog voditelja.

Poznati američki novinar Tucker Carlson bio je svjestan rizika koji u njegov život nosi intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, no pravi novinar ne bi bio novinar da ne pokušava ići u krajnosti.

Što je Carlson i učinio i uspio natjerati više od milijardu ljudi da pogledaju intervju s Putinom.

No, sada se doznaje da je Carlson bio na meti Ukrajinaca koji su za njegovu likvidaciju angažirali izvjesnog Vasilija Petrova Aleksejeviča.

Ukrajinski obavještajci navodno su planirali ubiti Tuckera Carlsona u Moskvi, a čovjek koji je plaćen da ubije novinara detaljno je objasnio plan.

Vasilij Petrov Aleksejevič, koji je trebao ubiti Carlsona, uhićen je u Moskvi.

U videu koji se pojavio na Platformi X, on priznaje da je bio angažiran da ubije Carlsona.

– U studenom 2023. regrutirala me ukrajinska obavještajna služba. Trebao sam postaviti eksplozivnu napravu pod auto i za to mi je obećana nagrada od 4000 dolara. Trebao sam postaviti eksploziv u podzemnu garažu hotela u Moskvi, a meta je bio američki novinar Tucker Carlson – kazao je između ostalog Aleksejevič u videu.

Sad, je li ovo ruska medijsko-psihološka operacija ili ne, nadamo se saznati ubrzo…

(Mediji)

Continue Reading

Vijesti

Obljetnica smrti dr. Ante Starčevića: Otac Domovine – putokaz domoljubima!

Published

on

Na današnji dan 1896. godine preminuo je dr. Ante Starčević, veliki politički vođa, jedan od najutjecajnijih političara u hrvatskoj povijesti te jedan od najvećih promotora ljubavi prema Hrvatskoj, još za života nazvan Ocem Domovine – donosi Domovinski pokret.

Starčević se zalagao za samostalnu Hrvatsku te je smatrao da bi ona s Austro-ugarskom monarhijom trebala biti povezana samo ugovornim odnosom između kralja i hrvatskog naroda. Otuda i njegov glasoviti slogan: “Ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu, samostalnu Hrvatsku”. Upozoravao je kako je i Beograd neprijatelj hrvatske slobode i samostalnosti.

Dr. Starčević, hvala vam na svemu što ste učinili za Hrvatsku, i danas ste uzor i putokaz domoljubima. Počivali u miru Božjem, neka vam je laka hrvatska gruda!

Domovinski Pokret

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved