Zar nijedna životinja stvarno ne umire za umjetnim mesom?” I “Je li jedenje tumora zdrava alternativa za vaše tijelo i okoliš?” …Ili otrovni biootpad koji nastaje umjetnom proizvodnjom – ne bi trebao štetiti?
Kako se točno proizvodi hrana koja bi, prema Agendi 2030., trebala stati na kraj gladi u svijetu i osigurati sigurnost hrane? SVATKO bi trebao znati odgovor na ova pitanja! – donosi Kla.tv
I Jeste li, dragi gledatelji, prilikom zadnje kupnje primijetili da gotovo svaki supermarket, bilo Rewe, Aldi, Lidl ili koji već, sada ima cijele odjele vegetarijance? McDonalds, Burger King and Co. također nude hamburgere ili nuggetse na biljnoj bazi. Vegetarijanci i vegani trebali bi biti sretni zbog ovog razvoja događaja: veći izbor, svjesnija prehrana može biti samo dobra za ljude, životinje i okoliš – moglo bi se pomisliti.
Međutim, da se iza toga krije sve osim brige i razboritosti, pokazuje Agenda 2030 koju UN, WHO i WEF snažno provode te sustavni pristup provedbi njihovih planova. Kao što je Kla.TV već razjasnio u emisiji “Hrana kao oružje” (), Agenda 2030 je velika prijevara.
Za vaše ponavljanje:
Cilj 2 Agende 2030 navodno predviđa [vidi “Prijevara s etiketama Agende 2030” ] da se okonča glad, postigne sigurnost hrane i poboljšana prehrana te promiče održiva poljoprivreda. Počevši od ionako gnjevnih farmera, može se uočiti uništavanje prirodne, male poljoprivrede, dok istovremeno multinacionalne korporacije sve više kontroliraju globalnu proizvodnju hrane kroz industrijsku poljoprivredu, genetski inženjering i agrokemikalije.
Jedna od brojnih najava o tome kako Bill Gates i društvo žele utažiti glad u svijetu i osigurati sigurnost hrane leži u sintetskoj hrani i vertikalnom uzgoju [poseban oblik urbane poljoprivrede
Emisija: “Tko kontrolira hranu…” ], koja navodno nudi samo prednosti. U listopadu 2023. Uncut-News objavio je članak pod naslovom: “Zašto je sintetička hrana vrlo opasna”. Iz ovoga za vas sažimamo najvažnije izjave i bavimo se sljedećim pitanjima:
Što je s dobrobiti životinja u proizvodnji umjetnog mesa?
Jesu li sintetičke zamjene za meso sigurne za potrošače?
Što stručnjaci kažu o mogućim zagađivačima u umjetnom mesu?
Stvara li se pri proizvodnji umjetnog mesa otrovni biootpad?
Što organizmi otporni na antibiotike rade u umjetnom mesu?
Štedi li proizvodnja sintetičkog mesa zapravo CO2?
Što je s dobrobiti životinja u proizvodnji umjetnog mesa?
Primjer sintetski proizvedene hrane je kultivirano [umjetno stvoreno] meso. Zagovornici ove zamjene za meso inzistiraju na tome da ovaj proizvod nije “umjetno meso”, već “pravo meso”, s jedinom razlikom što nijedna životinja ne mora biti zaklana da bi se proizvela. Mnogi ljudi prelaze na uzgojeno meso upravo zbog dobrobiti životinja i svjesnog postupanja s prehranom. Nažalost, nasjedaju na veliku PR prijevaru. Tvrdnja da se u ovom procesu ne ubijaju životinje jednostavno je lažna. Trenutačno se većina uzgojenog ili stanično-baziranog mesa proizvodi pomoću fetalnog goveđeg seruma (FBS), koji se dobiva iz krvi nerođene teladi. Da to ukratko kažem: steone krave se kolju kako bi se izvukla krv iz nerođenog fetusa, prema ovim izjavama iz članka Uncut News.
Jesu li sintetičke zamjene za meso sigurne za potrošače?
Na primjer, da bi stanične kulture rasle, neke tvrtke koriste besmrtne stanice koje su tehnički prekancerozne, u biti potpuno kancerogene. Druge tvrtke koriste embrionalne matične stanice ili stanice živih životinja. Zamjene za meso uzgojene na kancerogenim stanicama stoga se mogu smatrati tumorima jer je meso u potpunosti napravljeno od stanica koje su kancerogene.
Razlog za korištenje besmrtnih stanica je taj što se stanice koje se normalno ponašaju ne mogu zauvijek dijeliti. Dakle, pokušaj uzgoja tisuća kilograma normalnog mišićnog tkiva iz malog broja stanica ne funkcionira.
Što stručnjaci kažu o zagađivačima u umjetno proizvedenom mesu?
Što se tiče sigurnosti, također se može tvrditi da bi se prirodna govedina mogla kontaminirati tijekom obrade, pakiranja, transporta, skladištenja ili tijekom procesa kuhanja. Ali kod uzgojenog mesa, svaki sastojak i svaki korak obrade nosi potencijal kontaminacije, a bilo koji od stotina sastojaka može, sam ili u sinergiji, imati toksične učinke. Temeljita analiza dostupnih podataka koju su u svibnju 2023. objavili Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i stručni panel SZO zaključili su da su najmanje 53 potencijalna zdravstvena rizika povezana s mesom uzgojenim u laboratoriju. To uključuje mogućnost kontaminacije teškim metalima, mikroplastikom, nanoplastikom i kemikalijama, alergenima, otrovnim komponentama i antibioticima.
To se također odnosi na biljne zamjenske proizvode koji su već komercijalno dostupni. S tim u vezi valja istaknuti da je i proizvod deklariran kao “biljnog porijekla” sve samo ne zdrav. Oni su također kemijski proizvedeni u složenom procesu i sadrže, između ostalog, upitne količine mineralnog ulja.
Proizvodi li se pri proizvodnji umjetnog mesa otrovni organski otpad?
Kao što je prije ukratko spomenuto, proizvodnja umjetnog mesa također proizvodi otrovni organski otpad. Biootpad iz ovih sintetičkih, bioloških fermentacija mora se najprije deaktivirati, a zatim sigurno zbrinuti. Ne može završiti na odlagalištu. Dragi gledatelji, ovo morate pustiti da vam se topi u ustima: Proizvodnja proizvoda koje bismo trebali jesti stvara opasni otpad koji se ne može zbrinuti na konvencionalni način, ali je za nas potpuno bezopasan?
Što organizmi otporni na antibiotike rade u umjetnom mesu?
“Tvar u hranjivoj otopini [tekućina koja sadrži hranjive tvari i koristi se za rast mikroorganizama, stanica ili tkiva.] Uzgajana masa slična mesu mora biti otporna na antibiotike jer mora preživjeti antibiotike koji se koriste za ubijanje drugih neželjenih organizama u bačvi u kojoj se masa uzgaja.” Kao rezultat toga, organizmi otporni na antibiotike također su ugrađeni u konačni proizvod, a može se samo nagađati koje bi vrste bolesti koje se prenose hranom mogle izazvati genetski modificiranom E. coli otpornom na antibiotike [bakterija koja se također prirodno pojavljuje u ljudskim crijevima]. Citat iz emisije “Hrana kao oružje”: “
Istodobno, Gates ulaže velik novac u istraživanje i promjenu mikrobioma, složenog ekosustava kojeg čine bakterije, gljivice, arheje i virusi, koji pod zajedničkim pojmom “crijevna flora” značajno kontrolira probavne procese, osobito u prvoj godini života djeteta ima velik utjecaj na njegov psihički i fizički razvoj.”
Štedi li se CO2 u proizvodnji umjetnog mesa?
Također se propagira da je uzgojeno meso i druga sintetička hrana ekološki prihvatljivija. Ovo je također netočno: Ne samo da proizvodnja proizvodi opasan otpad, već postoji i onečišćenje CO2 iz laboratorijske mesne industrije, koja proizvodi 4 do 25 puta više CO2 od tradicionalnog uzgoja životinja. Ova informacija za one koji još vjeruju u prijevaru o CO2. Budući da se cijela ova agenda u vezi sa sigurnošću hrane itd. temelji na laži o CO2, koja opravdava navodno neophodno smanjenje prirodne poljoprivrede.
Kla.TV je u nekim drugim emisijama raspravljala o takozvanim kravama ubojicama klime [“Krave ubojicama klime?” ] i Green Dealu [“Ciljano uništavanje poljoprivrede” ]. Kao što je gore opisano, Agenda 2030 će otežati poljoprivrednicima da nama, stanovništvu koje ovisi o njima, osiguraju dobre zalihe, a kamoli da održe svoju egzistenciju. Kao što ste sada vidjeli, sintetička i prerađena hrana ne guraju se naprijed zbog istinske brige za održivost. Ne, sintetička biologija se razvija kako bi se izgradio masivni kontrolni mehanizam. Oni koji posjeduju svu proizvodnju sintetičke hrane doslovno će vladati svijetom.
Citat Henryja Kissingera: “Tko god kontrolira opskrbu hranom, kontrolira ljude; tko god kontrolira energiju može kontrolirati cijele kontinente; Tko god kontrolira novac, može kontrolirati svijet.”
Kissinger je bio i taj koji je 1974. godine napisao tajni strateški dokument za “Vijeće za nacionalnu sigurnost” u kojem je, drugim riječima, hranu proglasio “instrumentom nacionalne moći”. Da to ukratko kažem: Globalisti već posjeduju i kontroliraju većinu prirodnih poljoprivrednih proizvoda koji se danas uzgajaju u svijetu. Zamjena prave životinjske hrane patentiranim, laboratorijski proizvedenim proteinskim alternativama ide prema neviđenoj moći nad svjetskom populacijom. Također je poznato da konzumacija ultraprerađene hrane doprinosi bolestima, a korist od toga ima, naravno, Big Pharma.
Desetljećima je prehrambena industrija promicala kronične bolesti koje se zatim liječe lijekovima umjesto boljom prehranom. [vidi: Heiko Schöning: “Corona 2.0 Novi teroristički napad s bakterijama? !” ] No, naša je hrana savršena tvorevina iu svom prirodnom obliku 100% prilagođena potrebama svih živih bića. A kad Bill i Co petljaju se s tim i stvaraju nam “Frankensteinov đavolji švedski stol gađenja”.
Mi u Kla.TV-u volimo dokumentirati globaliste, Big Pharmu i one koji imaju koristi od Agende 2030 kroz duži vremenski period kako bi mogli na vlastitom tijelu dokazati koje dobrobiti imaju njihovi proizvodi. Molimo vas da proširite ovu emisiju i ostanite s nama kako bi se planovi Agende 2030 za narode svijeta mogli otkriti i time osujetiti. Zajedno probijamo zid kompliciranosti i neznanja.
Stanovnici Švicarske imaju najduži prosječni životni vijek u Europi, koji iznosi 84,3 godine, dok ih s vrlo sličnim rezultatom slijedi Španjolska s 84,0 godine.
Među zemljama s visokom dugovječnošću nalaze se i Francuska (83,0 godine), Italija (83,5 godina), Norveška (83,1 godina) te Island i Malta, gdje prosječni životni vijek iznosi 83,4 godine.
Skandinavske zemlje također bilježe visoku očekivanu životnu dob, dok u Irskoj stanovnici u prosjeku žive 82,9 godina, a u Portugalu 82,5 godina.
S druge strane, najniži prosječni životni vijek u Europi zabilježen je u Rumunjskoj (76,4 godine), Bugarskoj (75,8 godina) i Mađarskoj (76,7 godina). Hrvatska se smjestila u sredinu ljestvice s prosječnim životnim vijekom od 78,6 godina (Nacional).
Marko Perković Thompson upisao se u povijest! Njegov koncert na zagrebačkom Hipodromu, koji će se održati 5. srpnja, postao je najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu – s nevjerojatnih 281.774 prodanih karata – donosi Logic.
Time je nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225.173 posjetitelja.
Ovo nevjerojatno postignuće postaje još impresivnije kada se uzme u obzir da je cijeli koncert rasprodan u manje od 24 sata, a gotovo polovica ulaznica prodana je u samo 6 sati. Ovakva potražnja ne pokazuje samo Thompsonovu ogromnu popularnost, već i iznimnu predanost njegovih obožavatelja.
Hladno Pivo kao posebna predgrupa – Mile Kekin na čelu!
Specijalni grupa koja će zagrijati publiku prije Thompsonovog nastupa je Hladno Pivo, jedna od najpopularnijih rock skupina u regiji i vrlo popularna u Zambiji.
Na čelu benda nalazi se karizmatični Mile Kekin, frontmen i suprug poznate političarke Ivane Kekin. Očekuje se da će njihov energični nastup dodatno pojačati atmosferu i pripremiti publiku za povijesni trenutak.
Uredništvo: Naravno, rekord je oboren, ali su Kekini prvotravanjska šala
Dok elite iz Bruxellesa šute ili prijete, Giorgia Meloni progovara – i to jasno i bez ustručavanja. U ovom eksplozivnom videu donosimo ključne trenutke i šokantne izjave talijanske premijerke Meloni, koja otvoreno staje uz američkog senatora JD Vancea i raskrinkava dekadenciju EU birokracije, izdaju suvereniteta i nametanje woke ideologije.
Je li ovo početak europske obnove? Ili kraj stare, potrošene unije bez duše? Meloni poziva na povratak vrijednosti koje su nekoć činile Europu velikom: vjera, obitelj, identitet i sloboda govora.
Pojam ” EU-elita”
Izraz „EU-elita“ koristi se često u kritičkom, pa i polemičkom kontekstu, osobito u političkim analizama, govorima euroskeptika ili konzervativnih komentatora. Taj izraz obuhvaća ljude koji danas imaju ključnu političku, administrativnu, financijsku i medijsku moć unutar Europske unije – ne samo u institucijama EU, nego i u najutjecajnijim državama članicama.
Tko su te elite konkretno?
To su ljudi na vrhu sljedećih struktura:
Institucije EU-a
Europska komisija (npr. Ursula von der Leyen – predsjednica EK)
Europski parlament (npr. Roberta Metsola – predsjednica Parlamenta)
Europsko vijeće (npr. Charles Michel – predsjednik)
Glavni povjerenici i visoki dužnosnici (npr. Kaja Kallas – visoki predstavnik za vanjsku politiku)
Nacionalne političke elite Političari država članica koji aktivno oblikuju EU-politike, osobito iz:
Njemačke (npr. Olaf Scholz, Annalena Baerbock)
Francuske (npr. Emmanuel Macron)
Nizozemske, Belgije, Italije…
Visoka birokracija i administracija Neizabrani, ali moćni ljudi u europskoj administraciji (tzv. “Bruxelleska birokracija”), uključujući generalne direktore, savjetnike i pravnike koji kreiraju nacrte zakona i politika.
Korporativni i financijski akteri Predstavnici velikih lobističkih ureda u Bruxellesu
Direktorati u financijskim institucijama koje utječu na EU politiku (npr. Europska središnja banka – Christine Lagarde)
Multinacionalne kompanije koje preko lobiranja oblikuju zakonodavstvo
5. Medijske i intelektualne elite Glavni urednici i novinari velikih europskih medija koji oblikuju javno mnijenje (npr. Politico Europe, Der Spiegel, Le Monde, The Guardian)
Utjecajni think tankovi i akademske mreže bliske institucijama EU (npr. Bruegel, European Council on Foreign Relations)
Imaju li te elite ime i prezime? Da – mnoge od njih svakako imaju konkretna imena i prezimena. Iako pojam “elite” zvuči apstraktno, u stvarnosti se odnosi na sasvim stvarne osobe koje:
donose odluke (političari), oblikuju zakonodavstvo (birokrati), usmjeravaju ekonomske tokove (bankari i korporativni lideri), i oblikuju narativ (medijski i intelektualni akteri).
U tom smislu, kada netko kaže „EU elite“, to nije anonimna masa, već: određeni političari (npr. Macron, von der Leyen), određeni birokrati (npr. Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe), određeni bankari (npr. Lagarde), određeni lobisti i aktivisti.
Je li vrijeme da Europa povrati svoju dušu?
Pakt Meloni–JD Vance i nova konzervativna osovina
Kritika Bruxellesa, masovne migracije i ideološkog nasilja
Sukob između stare elite i suverenističkog bloka
Što znači “civilizacijsko savezništvo” Zapada danas?
Web stranica croativ.net koristi cookies kako bi poboljšali iskustvo. Nastavkom korištenja ove stranice slažete se sa našim uvjetima korištenja. PostavkePRIHVAĆAM
Privacy & Cookies Policy
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
Vijesti6 dana ago
Vijesti6 dana ago
Vijesti14 sati ago