Kultura
Gorak Uskrs u Kini
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2019/04/13china-megachurch.jpg)
Sredinom ožujka, neposredno prije službenog posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Rimu, isusovac Antonio Spadaro, glavni urednik “La Civiltà Cattolica” i bliski savjetnik pape Franje, objavio je uz veliku pompu novu knjigu “Crkva u Kini. Budućnost koju tek treba napisati“ uz oduševljeni uvod državnog tajnika kardinala Pietra Parolina.
Međutim, kineski režim svoj sporazum sa Svetom Stolicom primjenjuje uz pomoć buldožera i uhićenja. Primjerice, 4. travnja je pod policijskom pratnjom do temelja srušena zgrada župe u Qianyangu, koja je na katu imala prostor za misu, a u prizemlju besplatnu kliniku za siromašne, koju su vodile redovnice. Župa Qianyang smještena je u veoma siromašnom području provincije Shaanxi i okuplja oko 2000 katolika, seljaka. Njihovo zdanje podignuto je darovima drugih zajednica u biskupiji. Sada ga više nema.
Krivica župnika i dvije tisuće vjernika ove “tajne” župe je ista kao i ona njihove biskupije Fengxiang, u Shaanxi, jedinoj biskupiji u cijeloj Kini u kojoj se nijedna krštena osoba, od biskupa do posljednjeg vjernika, još nije upisala u patriotsku katoličku udrugu, glavni instrument kojim režim podvrgava Crkvu sebi u ime svoje “neovisnosti” od Rima, koju je Benedikt XVI. nazvao “nepomirljivom” s katoličkom doktrinom.
Ali ne radi se ovdje samo o materijalnom uništenju ove i mnogih drugih zgrada Katoličke Crkve. Puno više zabrinjava sustavno gušenje velikog dijela Crkve koja nema službeno priznanje kineske vlasti, ali ne želi podleći ucjenjivanju i upisati se u takozvanu patriotsku udrugu ne bi li konačno bila prihvaćena i legalna.
Slučaj biskupije Mindong, u Fujanu, možda je najbolji primjer da shvatimo kako pekinške vlasti provode tajni sporazum potpisan sa Svetom Stolicom prošle godine.
Uskrs se približava, a pomoćni biskup u Mindongu, Vincent Guo Xijin, ozbiljno se suočava s mogućnošću obustave proslave Svete mise na Veliki četvrtak, te liturgije nadolazećeg svetog trodnevlja.
I prošle godine Guo je bio spriječen u proslavi uskrsnih obreda. Isto se desilo 2017., kada ga je – neposredno prije Velikog tjedna- policija uhitila, da bi se ponovno pojavio dvadeset dana kasnije.
Prethodne dvije godine kazna je bila izrečena zbog odbijanja suslavljenja Uskrsnih obreda s izopćenim vladinim biskupom Vincentom Zhan Siluom, kojeg je komunistički režim doveo u tu istu biskupiju.
Ali onda je 22. rujna 2018. godine došlo do dogovora između Svete Stolice i Kine o imenovanju biskupa, a Rim ne samo da nije opozvao Zhanovu izopćenje, nego mu je i službeno predao vodstvo biskupije, unatoč činjenici da u Mindongu postoji velika disproporcija između “tajne” Crkve kojoj Guo još uvijek pripada, sa 80.000 vjernika, 57 svećenika, 200 redovnica, 300 posvećenih laika, stotine katehista, te vladine Crkve nekadašnjeg izopćenog Žana, s nekoliko tisuća vjernika i desetak svećenika.
Slučaj Mindong uopće nije izoliran slučaj. Pa čak ni najozbiljniji. Krajem ožujka, u biskupiji Xuanhua, u pokrajini Hebei, policija je uhitila i odvela na nepoznato mjesto biskupa Augustina Cui Taia. To je bilo samo jedno u nizu uhićenja kojim su godinama kažnjavali ovog “neslužbenog” biskupa, ovog puta izdao ga je jedan od njegovih svećenika, imenom Zhang Li, koji ga je prijavio vlastima i optužio ga za nepoštivanje novih odnosa s Vatikanom, koji, prema njegovim riječima, zahtijevaju da se “tajna Crkva” vrati u “službenu” Crkvu i podvrgne njezinim uvjetima.
Nažalost, iz Vatikanu nema nikakvih reakcije na ove strašne vijesti koje dolaze iz Kine nakon potpisivanje sporazuma.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2019/02/croativStyleCooperBlack-OL-White-Transp.png)
Društvo
SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Kosinjska dolina
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/1.-Donji-Kosinj-5-scaled.jpg)
Kosinjska dolina bit će potopljena, pod vodom bit će kuće, polja, groblja, crkve, arheološka nalazišta (istražena i neistražena). Malobrojno stanovništvo bit će raseljeno i ostat će samo sjećanje i zapisi kako je nekada bilo.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/2.-Gornji-Kosinj-13-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/3.Gornji-Kosinj-16-683x1024.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/4.-Gornji-Kosinj-10-1024x683.jpg)
Kameni Kosinjski most, građen od 1929. do 1936. godine, zamijenio je drveni most preko rijeke Like. Most povezuje Donji Kosinj s Gornjim Kosinjem, Mlakvom, Sušnjem, Podjelarom, Kosinjskim Bakovcem, Lipovim poljem i drugim mjestima. Izgradnjom novog sustava HEP Kosinj 2 i HE Senj 2 bit će potopljena naselja: Gornji Kosinj, Mlakva, Šušanj, Podjelar i drugi zaseoci.
Gradi se Tunel Gornji Kosinj – Lipovo polje kojim će se voda usmjeriti u korito rijeke Like.
U Gornjem Kosinju je crkva sv. Antuna Padovanskog (podignuta 1692. godine) koja će biti potopljena. Na crkvi su dvije ploče: jednu ploču postavili su župnik i župljani 1983, a drugu ploču postavili su lički svećenici s narodom povodom 500-te obljetnice tiskanja Rimskog glagoljskog misala, prve tiskane knjige u Hrvata.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/6.-Gornji-Kosinj-8-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/7.-Gornji-Kosinj-21-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/8.-Gornji-Kosinj-25-683x1024.jpg)
U Kosinju su tiskana prva hrvatska glagoljska knjiga. Prva hrvatska glagoljska tiskara bila je u starom gradu Ribniku 1483. godine. (Zvonimir Kulundžić. 1960. Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskog juga. Zagreb.; Zvonimir Kulundžić, 1983. 500. obljetnica kosinjskog misala – prve hrvatske tiskanje knjige. Zagreb.; Ivan Mance. 2013. Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi. Redak. Split. ISBN 978-953-336-028-7).
„Misal po zakonu rimskoga dvora“ prva hrvatska tiskana knjiga. Tiskana je 22. veljače 1483., dvadeset i osam godina nakon Gutenbergove Biblije. Primjerak Misala iz 1483. čuva se u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/9.-Gornji-Kosinj-29-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/11.-IMG_6146-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/12.-Gornji-Kosinj-31-1024x683.jpg)
Druga hrvatska tiskana knjiga, tiskana u Kosinju 1491., jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora, poznatiji kao Kosinjski brevijar, čiji se jedini primjerak čuva u Nacionalnoj knjižnici sv. Marka u Veneciji.
Kosinjskim krajem vladali su Brinjski Frankopani. Kosinj je opljačkan i razoren, a stanovništvo raseljeno tijekom provale Turaka 1522. i 1525. godine.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/13.-Ribnik-Prva-tiskara-12-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/14.-Ribnik-Prva-tiskara-15-1024x683.jpg)
HEP planira potopiti kosinjsku dolinu (Gornji Kosinj, Mlakvu, Podjelar i druge zaseoke) te stvoriti veliko akumulacijsko jezero. Stanovništvo će biti raseljeno, za zemlju, stambene i gospodarske objekte planira se dati neka sića (navodno 12 kuna po četvornom metru ?). Neki stanovnici dobiti će zamjenske stanove u Perušiću i drugdje. Pokušaji stanovnika Kosinja (450 potpisa), župnika iz Kosinja Pere Jurčevića, Crkve, povjesničara i arheologa nisu naišli na razumijevanje u HEP-u pa slijedi raseljavanje stanovnika i potop Kosinjske doline (polja, gospodarskih objekata, groblja, crkava, i arheoloških nalazišta).
Ostat će samo sjećanje, dok bude živih iz tog kraja, i zapisi putopisaca, povjesničara i arheologa o Kosinjskom kraju.
Društvo
SKITNJE LIJEPOM NAŠOM – 58. Vinkovačke jeseni
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/1.-Vinkovacke-jeseni-25-scaled.jpg)
Ove godine su se održale 58-me Vinkovačke jeseni, smotra izvornog hrvatskog folklora i tradicijske kulture. Završnim svečanostima prethodile su Dječje jeseni gdje je preko 2 tisuće malih sudionika iz 55 društava iz cijele Hrvatske prošlo ulicama grada, predstavilo svoja sela i gradove te su pokazali ljubav prema tradiciji svoga zavičaja.
Tematski su ovogodišnje Vinkovačke jeseni vezane uz dukat, zlatnik koji je u kulturi slavonskoga čovjeka prisutan od davnine.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3552-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3573-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3602-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3640-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3662-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3667-1024x683.jpg)
Na kraju programa ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, zadnja tri dana, bilo je Svečano otvorenje, Svečani mimohod i Državna smotra izvornog hrvatskog folklora. Na središnjoj pozornici nastupile su najbolje folklorne skupine, njih 33 koje promiču hrvatski folklor i tradiciju. Nastupili su i gosti iz Slovenije i Tajlanda.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3680-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3688-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3787-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3824-1024x683.jpg)
U svečanom mimohodu centrom Vinkovaca prošlo je nešto manje od 60 folklornih skupina koje su pokazale sjaj i bogatstvo baštine hrvatskog naroda.
Nažalost, ove godine smotra je zbog svinjske kuge bila bez konjanika i konjskih zaprega.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/IMG_3849-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/Vinkovacke-jeseni-7-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/09/Vinkovacke-jeseni-2023.-10-1024x683.jpg)
Vinkovčani i njihovi gosti uživali su i u slavonskim delicijama te se tražilo mjesto više u Bircuzu, Slavonskom sokaku, Vinskom šoru i u kafićima. Lovačka društva dijelila su čobanac uz Bosut, djelio se i fiš-paprikaš te šaran na rašlje.
Društvo
SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Svetište Majke Božje Bistričke
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/P1050536-scaled.jpg)
Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.
Svetište Majke Božje Bistričke je hrvatsko nacionalno marijansko svetište.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/Marija-Bistrica-5-1024x768.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/Marija-Biistrica-24-683x1024.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/IMG_2320-1024x683.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/Marija-Biistrica-33-683x1024.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/P1050486-768x1024.jpg)
Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/P1050496-1024x768.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/P1050520-1024x768.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/P1050510-1024x768.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/P1050489-1024x768.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/P1050516-1024x768.jpg)
Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/P1050524-1024x768.jpg)
![](https://croativ.net/wp-content/uploads/2023/08/P1050545-1024x768.jpg)
Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.
-
Vijesti6 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti21 sat ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti1 tjedan ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti1 dan ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?