Connect with us

Vijesti

Heroji Gvozdanskog

Published

on

U krvavom 16. stoljeću i gotovo neprekidnim ratovima s Turcima Hrvatska se borila za goli opstanak. Brojnim poznatim i nepoznatim junaštvima i herojskim djelima “ostaci ostataka nekad slavnog Hrvatskoga kraljevstva” ipak su spašeni od silovitih naleta Osmanlija.

Iz tih vremena u hrvatskome je narodu ostala u povijesnom pamćenju turska opsada Sigeta 1566. i herojska smrt posljednjih preostalih branitelja na čelu s Nikolom Šubićem Zrinskim. No, manje je poznato da je još jedna utvrda u Hrvatskoj doživjela sličnu sudbinu, ali nažalost nije dobila zasluženo mjesto u hrvatskoj vojnoj i ratnoj prošlosti. U svjetskoj ratnoj povijesti imena židovske utvrde Masade, portugalskog Alkazara ili pak teksaškog Alamoa široko su poznati sinonim najveće vojničke hrabrosti, svjesnog žrtvovanja za domovinu i junačkog otpora do posljednjeg čovjeka. Njihovo junaštvo mnogo je puta opisano i isticano pa je tako poznato i kod nas. Ipak, tragičan je paradoks da je u našoj povijesti ostao nepoznat isti takav primjer hrvatskog junaštva, kada je 13. siječnja 1578. do posljednjega čovjeka izginula posada tvrđave Gvozdansko koju su opsjeli znatno brojniji turski napadači bosanskog sandžaka Ferhad-bega.

Gvozdansko

Današnje selo Gvozdansko nalazi se u dolini potoka Žirovca, na cesti koja vodi od Gline do Bosnaskog Novog, dvadesetak kilomatara od Dvora na Uni. Poviše sela na strmom brijegu još i danas strše ruševine gradine Gvozdansko, koja je prema jednom spisu iz 1488. pripadala plemićkoj obitelji Zrinski. Tu su se nalazili bogati rudnici željeza, a Zrinski su ovdje imali i vlastitu kovnicu novca. Poznati su novci Nikole Šubića Zrinskog, koji su kovani u Gvozdanskom. U tvrđavi je uvijek bila jaka vojnička posada jer je u to doba Gvozdansko bila jedna od važnih utvrda kao dio hrvatskog obrambenog sustava kojemu je i sam papa podario naslov predziđe kršćanstva – Antemurale Christianitatis.

Turci su u nekoliko navrata pokušali osvojiti utvrdu Gvozdansko, ali se svaki put njezina posada hrabro branila dok joj u pomoć ne bi pritekla banska vojska. Gvozdansko je postalo ugroženo kada je godine 1556. pala utvrda Novigrad (današnji Dvor na Uni) na utoku potoka Žirovca u rijeku Unu. Naime, dolinom Žirovnice je vodio stari vojni put na zapad koji je sada bio nebranjen i otvoren za turske provalne vojske. Ubrzo se i samo Gvozdansko našlo na udaru. Već 1561. godine zloglasni poturica Malkoč-beg u dva je navrata opsjeo utvrdu, no oba je puta napadač odbijen. Malkočeve pokušaje nastavio je Ferhad-beg Sokolović također u dva navrata 1574. i 1576. godine. Svaki put posada Gvozdanskog u dramatičnim je okolnostima odbijala napade i uspjela zadržati utvrdu. Ferhad-paša Sokolović bio je rodom iz Bosne i često je pustošio po Dalmaciji. Godine 1577. postao je bosanski sandžakbeg pa je sve više napadao i druge dijelove Hrvatske, a iste godine krenuo je na veliki vojni pohod koji je za cilj imao zauzimanje Gvozdanskog i okolnih utvrda.

Opsada Gvozdanskog od 3. listopada 1577. do 13. siječnja 1578.

Opsada koja je počela u jesen 1577. protegla se u zimu 1578. bila je mnogo bolje i temeljitije pripremljena. Već tijekom ljeta turska je vojska sagradila most preko rijeke Une kod Novigrada preko kojega je prešla velika komora i sedam velikih topova za rušenje tvrđavskih bedema. Ferhad-beg je na ovaj vojni pohod poveo vojsku od oko 10 000 vojnika. Sama opsada Gvozdanskog počela je 3. listopada 1577., a zapovijedao joj je Ferhad-begov kapidžibaša. Nakon što je blokirao sve smjerove kojima je mogla stići pomoć opkoljenom Gvozdanskom Ferhad-beg je krenuo postupno osvajati okolna uporišta. Prvi je pao Zrin 20. listopada iste godine, a zahvaljujući topništvu potom je osvojio i ostale još neosvojene hrvatske utvrde: Kladušu, Pećigrad, Podzvizd, Ostrožac i Drežnik. Tek tada se okrenuo i vratio prema Gvozdanskom kojeg je branila posada od oko tri stotine branitelja, najvećim dijelom rudara iz podgrađa Jame, te nešto haramija, stalnih tvrđavskih stražara i kranjskih puškara. Obranom su zapovijedala čak četiri hrabra kapetana: Damjan Doktorović, Juraj Gvozdanović, Nikola Ožegović i Andrija Stipšić.

Nakon gotovo tri mjeseca blokade, potkraj prosinca Ferhad-beg je sa svojom vojskom došao pod Gvozdansko u kojem je posada ostala bez hrane i ogrjeva. Naime, sezona ratovanja u to vrijeme obično je počinjala u proljeće kada je narasla trava za konje i vučnu stoku, a završavala bi s dolaskom zime kada više nije bilo hrane za životinje i tada bi se vojske povlačile u zimovnike do sljedećega proljeća. Ferhad-beg je neuobičajeno, u želji da konačno osvoji hrvatske utvrde koje su mu sprečavale dublje prodore, produžio sezonu ratovanja, pa se blokirani branitelji nisu uspjeli pripremiti za nadolazeću zimu.

Već do tada posada je unatoč svim teškoćama odbijala sve ponude da se preda, a jednako tako otklonila je i ponudu samog Ferhad-bega koju im je uputio na Božić 25. prosinca 1577. kada se oko grada utaborio najveći dio, netom pristigle, turske vojske. Tada su Turci topovima počeli tući tvrđavu. Topničkom vatrom znatno prorijeđena posada, već potpuno izgladnjela i dalje je odbijala turske ultimatume, a postupno je jednog po jednog pojela i pse-čuvare. Kada je 9. siječnja 1578. posada ostala sasvim bez hrane, jer su Turci strijelama ubacili otrovano meso i njime otrovali posljednja dva psa Ferhad-beg je posljednji put pozvao posadu na predaju. Kao i ranije i ova je ponuda odbijena. Tada je bijesni Ferhad-beg s 10 000 Turaka u sljedeća tri dana organizirao tri velika juriša kojima je pokušao zauzeti Gvozdansko, no neuspješno. Sve juriše posada Gvozdanskog izmučena glađu i hladnoćom odbila je očajničkim i nadljudskim naporima. Nakon tri dana žestokih borbi na životu je ostalo još samo tridesetak branitelja, koji su bili praktički bez streljiva.

Kada su Turci četvrtoga dana 13. siječnja 1578. ujutro, nakon topničke pripreme, krenuli u juriš sa zidina se nije oglasila ni jedna puška, a već ranije tijekom noći ugasile su se sve vatre u gradu. Sumnjičavi Turci lagano su se približavali zidinama iščekujući svaki čas neki pucanj. Kada su pak bez ikakva otpora provalili vrata tvrđave bili su zatečeni strašnim prizorom. U gradu punom ruševina našli su samo mrtva tijela. Postoje neke priče da su zatekli neke branitelje, koji stoje uspravno, na položaju, smrznuti s puškom u ruci…

Ovim prizorom bio je potresen i sam Ferhad-beg kojega je zadivila hrabrost posade koja je radije izginula, nego se predala. Poštujući njihovo junaštvo zapovjedio je da se dovede katolički svećenik kako bi ih se pokopalo po kršćanskom obredu.

Još iste godine kršćanska vojska je oslobodila Gvozdansko, Zrin, Novigrad i ostale utvrde zapadno od rijeke Une, a Ferhad-bega i njegovu razbijenu vojsku protjerala preko Une. No, na nesreću te uspjehe je ubrzo obezvrijedila epidemija kolere zbog čega je došlo do rasula u kršćanskim redovima i novog upada Ferhad-bega i njegove vojske u Pounje.

Daljnja sudbina Ferhad-bega

Zbog postignutih uspjeha Ferhad-beg je 1583. imenovan prvim bosanskim pašom sa sjedištem u Banjoj Luci. Ondje je dao izgraditi poznatu džamiju, koja je uništena tijekom rata u Bosni i Hercegovini. U svemu mu je pomagao i brat Ali-bego. Njegovu je vojsku kod Ivanić Grada potpuno razbio ban Toma Erdödy, a sam je Ali-beg poginuo. Ferhad-beg je pak doživio poraz od kršćanske vojske 1584. godine kod Slunja. No, unatoč tome uskoro je imenovan beglerbegom u Budimu, ali su ga ondje 1589. ubili vlastiti vojnici. Njegovo tijelo je preneseno i pokopano u Banjoj Luci.

Odjeci opsade Gvozdanskog

Herojska obrana utvrde Gvozdanskog urbzo se izgubila u burnoj hrvatskoj prošlosti, ali je ipak ostavila svoj odjek u književnosti. Hrvatski političar i književnik Ante Tresić Pavičić, nadahnut djelima fra Andrije Kačića Miošića napisao je ep o “najviteškijem i najnevjerojatnijem djelu u povijesti čovječanstva”. Nakon tri godine rada, od 1937. do 1940. napisao je najveći hrvatski ep “Gvozdansko” sastavljen od 21 406 rimovanih deseteraca u 24 pjevanja kako bi budio hrvatski narodni ponos. Ipak, ep je objavljen tek šest desetljeća kasnije, 2000. godine. U epu se opširno govori o tragediji branitelja Gvozdanskog, a kroz usta glavnog zapovjednika Damjana Doktorovića ispripovijedana je hrvatska povijest.

Vladimir BRNARDIĆ www.hrvatski-vojnik.hr

Advertisement

Vijesti

Sporazum WHO-a o pandemiji poražen, barem za sada

Published

on

Pregovarači nisu uspjeli predati konačne tekstove WHO-ovog sporazuma o pandemiji i amandmana na Međunarodne zdravstvene propise prije krajnjeg roka 24. svibnja, ali neki kritičari prijedloga upozorili su na preuranjeno slavlje – piše Michael Nevradakis Ph.D., u The Defender.

Građani SAD-a: Zahtijevaju od Kongresa da istraži skokovito visoke stope smrtnosti

Ovaj je članak izvorno objavio The Defender — web mjesto za vijesti i poglede Children’s Health Defense.

Pregovori za predloženi “sporazum o pandemiji” Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – ili “ugovor o pandemiji” – i izmjene i dopune Međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR) nisu uspjeli, barem za sada.

New York Times je izvijestio da pregovarači nisu uspjeli predati konačne tekstove dvaju dokumenata prije 24. svibnja, krajnjeg roka za razmatranje i glasovanje na ovogodišnjoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini koja se održava ovaj tjedan u Ženevi, u Švicarskoj.

WHO je rekao da su prijedlozi namijenjeni pripremi za “sljedeću pandemiju”.

Ali kritičari su prijedloge nazvali globalnim “grabežom moći” koji je prijetio nacionalnom suverenitetu, zdravstvenoj slobodi, osobnim slobodama i slobodi govora, dok su promicali rizična istraživanja o stjecanju funkcije i “zdravstvene putovnice”.

“Sporne točke”, prema The Timesu, uključivale su “pravičan pristup cjepivima i financiranje za uspostavu sustava nadzora”.

Umjesto razmatranja kompletnog skupa prijedloga iz oba dokumenta, skromniji “konsenzusni paket [IHR] izmjena” bit će predstavljen ovaj tjedan, prema predloženom tekstu Radne skupine za izmjene i dopune Međunarodnih zdravstvenih propisa (2005.) ( WGIHR).

Tekst ne predstavlja potpuno dogovoreni paket izmjena i dopuna i namijenjen je pružanju pregleda trenutnog statusa i napretka rada WGIHR-a. …

Mandat supredsjedatelja i Ureda WGIHR-a sada je završio, ali mi smo spremni podržati sljedeće korake dogovorene na Sedamdeset i sedmoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini, uključujući olakšavanje daljnjih rasprava ako se tako odluči.

U konačnom izvješću Međunarodnog pregovaračkog tijela (INB) za “sporazum o pandemiji” od 27. svibnja stoji “INB nije postigao konsenzus o tekstu”.

Mary Holland, izvršna direktorica Children’s Health Defense (CHD), pripisala je globalno protivljenje prijedlozima WHO-a za njihovo zatvaranje. Za Defender je rekla:

Ogromno je priznanje građanskom djelovanju što su ugovor i propisi WHO-a očito propali. Iako su delegati Svjetske zdravstvene skupštine još uvijek uključeni u pregovore u zadnji čas, izvan odobrenih procedura nemaju konsenzus da krenu naprijed s pravnom infrastrukturom za provođenje operacija COVID-a.

Ovo je sjajna vijest za građane svijeta i pokazuje nam koliko možemo biti moćni kada kreativno radimo zajedno.

Times je izvijestio da pregovarači planiraju tražiti više vremena. Prema Straits Timesu, “zemlje su izrazile obvezu da će nastaviti gurati za postizanje sporazuma.”

Otvarajući Svjetsku zdravstvenu skupštinu u ponedjeljak, glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus sugerirao je da će se nastaviti napori da se dovrše dva prijedloga.

“Svi bismo željeli da smo uspjeli postići konsenzus o sporazumu na vrijeme za ovu zdravstvenu skupštinu i prešli cilj”, rekao je Tedros, u primjedbama koje citira The Straits Times. “Ali ipak ostajem uvjeren da hoćemo, jer gdje postoji volja, postoji i način.”

Internistica dr. Meryl Nass, osnivačica Door to Freedom – organizacije koja radi na odbijanju prijedloga WHO-a – pozdravila je vijest i sugerirala da su napori WHO-a nepovratno propali.

“Ugovor je sklopljen”, napisao je Nass na Substacku. “Ništa u ugovoru ne može ustati iz pepela pregovora o kojima će se glasovati ovaj tjedan.” Vijest je okarakterizirala kao pobjedu u “prvoj rundi” “u ratu demokracije protiv jedne svjetske vlade”.

Prijedlozi WHO-a se ‘odvijali kroz laži i prikrivanje’

Pregovori su propali unatoč naporima Tedrosa i drugih da uvjere pregovarače i države članice WHO-a da se dogovore o dva teksta na vrijeme za glasovanje na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini.

Na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u siječnju, Tedros je upozorio na prijetnju pandemije koju predstavlja još nepoznata “Bolest X” i rekao da nam sporazum o pandemiji “može pomoći da se pripremimo za budućnost na bolji način jer se radi o zajedničkom neprijatelju.”

U ožujku je više od 100 bivših svjetskih čelnika, uključujući bivšeg premijera Ujedinjenog Kraljevstva Tonyja Blaira – zagovornika “putovnica cjepiva” i digitalne osobne iskaznice – potpisalo pismo u kojem poziva države članice WHO-a da završe pregovore o “sporazumu o pandemiji”.

Dužnosnici Bidenove administracije koji su pregovarali u ime SAD-a također su se zalagali za finalizaciju dvaju dokumenata.

Loyce Pace, pomoćnica tajnika za globalna pitanja u američkom Ministarstvu zdravstva i društvenih usluga, rekla je za The Times. “Mi u javnom zdravstvu shvaćamo da bi nova pandemija doista mogla biti iza ugla.”

U prosincu 2023. Pace je svjedočila pred Kongresom u prilog ta dva dokumenta. “Samo je pitanje vremena kada će se svijet suočiti s još jednom ozbiljnom prijetnjom javnom zdravlju”, rekla je, ističući ulogu SAD-a u izradi nacrta nekih od predloženih izmjena IHR-a.

Ali prema Nassu, cijeli projekt pripravnosti na pandemiju pokrenut je kroz “laži i prikrivanje”.

“Globalisti su stvorili pravne dokumente prepune eufemizama i kitnjastog jezika, uvijek prikriveni kako bi sakrili prave namjere dokumenata”, rekla je. “Ali prozreli smo ih i nismo im dopustili da se izvuku.”

Nass je napisao da je “konsenzus” o prijedlozima IHR-a koji su dostavljeni Svjetskoj zdravstvenoj skupštini “cvjetni, a ne smisleni jezik”.

Postoji jedna iznimka, rekao je Nass. Osvrćući se na članak 5 amandmana na IHR, primijetila je da su “pregovarači dobro govorili državama da nadziru svoje građane i bore se protiv dezinformacija”

Cijeli članak pročitajte ovdje

Continue Reading

Vijesti

HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU

Published

on

Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.

Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.

Houthi pristaše marširaju obilježavajući godišnjicu jemenskog jedinstva u Sani, Jemen, 22. svibnja 2024. [Osamah Abdulrahman/AP Photo]

Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.

Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene.

"Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom".

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.

MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a

Continue Reading

Vijesti

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA

Published

on

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića

GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.

Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.

Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.

Sudjeluju:

  • dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
  • Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
  • Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.

Organizatori  promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb  i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje  će biti u razgovornom  formatu radijske  emisije.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved