Connect with us

Vijesti

Kipar Kuzma Kovačić, kao i većina Hrvata žali za kunom… Euro nema dušu, kič kao žeton iz kockarnica. Kuna je za njega bila ljepotica‘

Published

on

Ako itko u ovoj Lijepoj našoj ima pravo govoriti o kuni, odnosno našoj bivšoj valuti i usporediti je s eurom, koji je 1. siječnja postao hrvatska službena valuta, onda je to akademski kipar Kuzma Kovačić, čovjek koji je bio dizajner kovanica kune piše IVICA MARKOVIĆ u Slobodnoj Dalmaciji.

Među ostalim, i na taj je način ovaj poznati i proslavljeni Hvaranin “ušao” u hrvatsku povijest, gdje će njegovo ime biti upisano zlatnim slovima.

– Još uvijek se “friško” prisjećam vremena kada sam radio na izradi dizajna kovanica kune. Hrvatski kovani novac koji sam oblikovao zamišljen je sa strane Državne komisije koja je bila osnovana za rad na hrvatskom novcu. Ta komisija donijela je odluku da se oblikuje devet apoena kovanog novca pod imenom kuna, i to od 1, 2 i 5 kuna, te od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa.

POZIVNI NATJEČAJ

Također je odlučeno da se taj posao povjeri kiparima te je bio napravljen pozivni natječaj, koji je u svom sadržaju bio bitno određen i na koji sam i ja, među ostalim kolegama, bio pozvan – kazuje nam Kuzma Kovačić.

Naš sugovornik, kako kaže, bio je među najmlađim pozvanim kiparima.

– Sam natječaj kratko je trajao i sjećam se da sam se u tom trenutku nalazio u Hvaru, gdje sam radio na oltaru hvarske katedrale. U tom ozračju dao sam prva rješenja koja su poslana na natječaj. Smatrao sam da se ljepota kovanog novca može tražiti u antičkom kovanom novcu, koji je u povijesti bio na našem prostoru, čiji smo mi baštinici. Tako sam i koncipirao te motive i smatrao sam da je, likovno, to pravo rješenje za hrvatski kovani novac – kazuje Kuzma Kovačić.

Odluku Komisije da se tada pozovu kipari koji će raditi na oblikovanju hrvatskog kovanog novca naš sugovornik smatra odličnom.

– To se i vidi, jer je hrvatski kovani novac prepoznat u svijetu od strane mnogih stručnjaka, odnosno poznavatelja kovanog novca, kao jedan od ljepših, za što postoje i dokumenti koji se čuvaju u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) – veli Kovačić.

S obzirom na to da je uveden euro i da je kuna otišla u “ropotarnicu povijesti”, upitali smo našeg sugovornika postoji li kod njega žal za “odlaskom” kune?

PRETUŽAN SAM

– Naravno da postoji, ja sam pretužan zbog toga i iskreno se nadam kako će se kuna jednom vratiti kao naša službena valuta. Pretužan sam i kao jedan od autora, ali i kao obični građanin ove zemlje, jer su mnogi, kojima je stalo do vrijednosti, samostalnosti i identiteta hrvatskog naroda, a s kojima sam ja u kontaktu, istaknuli svoje žalovanje za “nestankom” kune.

Danima slušamo od službene hrvatske vlasti glorificiranja zbog uvođenja eura, kako je prelazak na euro velik iskorak, kako je to nešto dobro i prijeko potrebno našoj državi. I zaista, prelazak na euro može donijeti neke prednosti, koje su važne ili manje važne, ali obični hrvatski puk ne može prežaliti odlazak kune i mnogi se nadaju kako će se ona jednom vratiti – rekao nam je Kovačić.

Neke države koje su u Europi puno prije Hrvatske zamijenile svoju valutu i uvele euro svoju “staru” valutu čuvaju. Zlu ne trebalo.

– Nijemci su svoju marku, kako papirnati novac, tako i kovanice, spremili i čuvaju je za stalno, bez ikakvih ograničenja. A kod nas je guverner HNB-a rekao kako će oko 500 milijuna komada novčanica biti povučeno iz optjecaja i da će one biti uništene. Kako je rekao, “one se režu, nekad su se palile, a sada se ne pale iz ekoloških razloga. Prodaju se firmi koja ih koristi za baliranje, a dio može ići i u građevinsku industriju kao izolator”.

Po meni je to jako neodgovorno i uvođenje eura za svrhu je imalo samo da se kuna uništi – smatra Kovačić.

Na kraju smo našeg sugovornika upitali kako mu se sviđa “hrvatski euro”?

– I papirnati i kovani novac je ružan, nema dušu, hladan je, bez ijednog traga identiteta. Ti zidovi na novčanicama, taj kičeraj, neogotika, klasicizam… Ne znam čemu sve to, to nikako ne govori o identitetu.

Jest da su na novcu prikazani hrvatska kuna, glagoljica i Nikola Tesla. Tesla jest hrvatski znanstvenik, veliki izumitelj, ali mi smo kroz hrvatsku povijest imali i značajnije ljude, znanstvenike. Lik Nikole Tesle na hrvatskom euru isti je kao i na srpskom dinaru. Ima dosta tih elemenata koji su mogli biti bitno drukčiji – kazuje Kovačić.

REZBAREN STROJEM

Kovani euri?

– Kovani novac je najviše sličan žetonima iz kockarnica. On je hladan i taj je kovani novac površan, tehnicistički je i izrezbaren je strojem, a ne ljudskom rukom. Otužno.

Za “hrvatski euro” bio je raspisan opći natječaj, na koji se mogao prijaviti svatko tko je htio. Ja se nisam prijavio, jer nisam želio sudjelovati u “pokapanju” kune – zaključio je akademski kipar Kuzma Kovačić.

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved