Connect with us

Vijesti

Less: Srbi i Hrvati imaju ogromnu prednost nad Bošnjacima; lakše je razbiti BiH nego je napraviti unitarnom

Published

on

Napeta situacija između Srbije i Kosova, politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini, najava novih izbora u Srbiji mogle bi iti uzrok užarenoj jeseni na Zapadnom Balkanu. Spominjanje razmjene teritorija između Srbije i Kosova, a o kojem kao rješenju za probleme između obiju zemlja ozbiljno razmišljaju srpski i kosovski političari prijeti da bi se takav problem mogao preliti i na druge zemlje u susjedstvu.

Prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu koja ni skoro nakon godinu dana poslije izbora nema dogovorenu vladu i u kojoj Milorad Dodik i dalje gura ideju o neovisnosti Bosne i Hercegovine ili spajanju Republike Srpske Srbiji. Naravno, tema spajanja Srpske sa Srbijom bit će i aktualnija ako se nakon dogovora Srbije i KosovaKosovo pripoji Albaniji što kosovski i albanski političari već najavljuju.

Drugi problem je i Makedonija, u kojoj, unatoč ustupcima koje su makedonske lijeve stranke napravile albanskim partnerima, nakon eventualnog ujedinjenja Kosova i Albanije, neće ostati ravnodušni prema pozivima za ujedinjenje kosovskih općina s Albanijom.

O mogućim novim nemirima i napetostima na Zapadnom Balkanu i kako bi to moglo utjecati i na Hrvatsku portal Direktno.hr napravio je intervju s Timothyjem Lessom.

Less je direktor agencije Nova Europa koja procjenjuje politički rizik u istočnoj Europi. Cijelo desetljeće radio je kao analitičar u Ministarstvu vanjskih poslova Velike Britanije te kao predavač na Sveučilištu u Kentu i kao analitičar rizika za Balkan i bivši Sovjetski Savez pri agenciji Dun & Bradstreet. Studirao je politologiju na Školi slavenskih i istočnoeuropskih studija u Londonu te Međunarodne odnose na Sveučilištu u Cambridgeu.

Hrvatskoj javnosti postao je poznat kad je ugledni diplomatski magazin Foreign Affairs objavio njegovu kolumnu pod naslovom ‘Multietničke države na Balkanu su propale’ u kojoj on iznosi viđenje kako bi velike sile trebale prekinuti političku agoniju Bosne i Hercegovine i dopustiti njen raspad po etničkim granicama.

Godine 2016. napisali ste članak za Foreign Affairs u kojem se tvrdi da su mir i stabilnost na Balkanu mogući samo ako na neki način stvorimo Veliku Hrvatsku, Srbiju i Albaniju. Ta je teza izazvala mnoge kritičare uglavnom iz liberalnih medija. Jeste li bili iznenađeni toliko negativnom reakcijom?

Ne posebno. Cilj članka bio je razotkriti neostvarivost zapadnih politika na Balkanu, da se niz nelegitimnih, multietničkih država može nekako natjerati na suradnju promicanjem liberalnih vrijednosti i integriranjem regije u NATO i EU. U mom članku ističe se kako je takav pristup očito neizvediv i da je vrijeme da se razmotre alternative. To je razljutilo liberalne internacionaliste koji dominiraju u raspravama o Balkanu na Zapadu i koji su dugo tretirali regiju kao zamorca za dokazivanje ideje kako europske integracije mogu prevladati zla nacionalizma. Otpor je bio i unutar regije, prije svega Bošnjaka i Makedonaca, dviju skupina koje bi izgubile teritorij u bilo kojoj reorganizaciji Balkana na nacionalnoj osnovi.

Članak u kojem se kritički osvrćem na politiku Zapada prema Balkanu imala je važnu nijansu koju su moji kritičari previdjeli. Naime, ja nisam zagovornik stvaranja nacionalnih država samih po sebi. Preciznije, tvrdio sam da narodi u regiji žele živjeti u nacionalnim državama i da, osim ako Zapad nije voljan zauvijek ostati snažno prisutan u regijii i pokušati suzbiti tu želju, ima samo dva izbora – ili upravljati tranzicijom u nacionalnu državnost s cilj izbjegavanja sukoba ili predati inicijativu lokalnim revizionistima da preuređuju regiju tradicionalnim balkanskim sredstvima.

Tri godine nakon objave članka izgleda kao da će se jedan dio iznesenih teza ipak ostvariti. Kosovo i Albanija igraju se s idejom jedinstva. Kosovski predsjednik Hashim Thaci najavio je u svibnju ove godine da će Kosovo i Albanija živjeti u istoj državi, a slično je rekao i premijer Albanije, Edi Rama koji je najavio ujedinjenje Albanije i Kosova do 2025. Dakle, nedavni događaji na Kosovu i predlaganje razmjene teritorija između Kosova i Srbije, poruke političara u Republici Srpskoj, kao i onih iz Albanije i Kosova samo dokazuju kako ćemo s obzirom na situaciju na Balkanu, ipak mogli kroz naredni period doživjeti dio scenarija koji ste opisali u članku? 

Dva nedavna i podudrana događaja mogla bi ubrzati ujedinjavanje Kosova i Albanije. Prvi je snažni povratak Washingtona na Balkan s ciljem neutraliziranja utjecaja Rusije; u sklopu toga Sjedinjene Države žele riješiti status Kosova i podržale su srbijansku ideju o podjeli radi priznanja. A drugi je briselsko odbijanje kandidature Albanije za priključenje Europkoj uniji što Tirani daje slobodne ruke u ostvarivanju alternativnog cilja nacionalnog ujedinjenja.

Dakle, ta dva događaja stvorila su takvu situaciju u kojoj kosovski Albanci razumiju da Sjedinjene Države ne mogu i neće prisiljavati Srbiju da prizna Kosovo i da, osim ako su Albanci spremni žrtvovati teritorij – koji oni nisu – moraju pronaći svoj način da okončaju status Kosova koji se kao nepriznata država nalazi u pravnom limbu. To može značiti samo jedno, a to je ujedinjavanje Kosova s ​​već priznatom državom-Albanijom.

Sjedinjene Države, naravno, najavile su svoju odlučnost da nastave s pregovorima, ali ne vidim velike šanse za kompromis, jer Albanci odbacuju podjelu, a Srbija neće priznati Kosovo bez teritorijalne naknade. Umjesto toga, kako pregovori traju, Kosovo poduzima praktične korake za ujedinjenje s Albanijom, prije svega s ciljem prisiljavanja Srbije da prizna neovisnost Kosova i, ako to ne uspije, proizvede alternativni ishod s kojim bi mogla živjeti većina kosovskih Albanaca.

Hoće li događaji na Kosovu i moguće jedinstvo Kosova i Albanije donijeti podjelu Bosne i Hercegovine i Makedonije? Neki kažu da bi  takav scenarij mogao stvoriti još više negativnih posljedica?

Da, mislim da je to vjerojatno. Očigledna je veza između Kosova i BiH preko Srbije i nije nezamislivo, da će, ako Kosovo pokrene formalno ujedinjenje s Albanijom, Srbija biti prisiljena na aneksiranje sjevera Kosova, što će dovesti do vojnog suprotstavljanja Albancima, protjerivanja Srba na jugu Kosova i provalu nacionalističkog zanosa u Beogradu. To bi stvorilo generacijsku priliku da se Republika Srpska odvoji od ostatka Bosne i ponudi Srbiji kao nadoknadu za gubitak Kosova, a Hrvati u Bosni i Hercegovini neće biti daleko iza.

Što se tiče Sjeverne Makedonije, Albanci bi očito željeli promijeniti svoje okolnosti, ali trenutno nemaju alternativu osim da ostanu tamo gdje jesu. Njihov teritorij fizički je odvojen od Albanije, a ujedinjenje s Kosovom nije rješenje sve dok ta zemlja ne bude priznata. Međutim, to bi se promijenilo u slučaju da se Albanija i Kosovo ujedine, što bi makedonskim Albancima dalo novu geopolitičku opciju, koja bi se u srednjoročnom razdoblju pokazala neodoljivom.

Pitanje koliko je to problematično ostaje otvoreno. Jasno je da je proces promjene granica prepun rizika i mnogo toga ovisi o spremnosti svjetskih sila da upravljaju procesom. Međutim, bosanski Srbin ili makedonski Albanac koji će konačno živjeti u svojoj matičnoj državi, u uvjetima dostojanstva i sigurnosti, a ne kao dio omražene manjine u nečijoj drugoj državi, promjene granica neće smatrati negativnim.

Je li moguće zaustaviti ili odgoditi podjele Bosne i Hercegovine stvaranjem federalne države poput Belgije?

Takva podjela je normalna u podijeljenim multietničkim državama u Europi i bio bi optimalni sljedeći korak za BiH. Jasno je da se Srbi i Hrvati smatraju zasebnim zajednicama, s odvojenim interesima od Bošnjaka, i iz toga proizlazi da je način da se smanje napetosti u zemlji maksimiziranje njihove autonomije i minimaliziranje broja odluka oko kojih se moraju složiti sve tri skupine. Srbi su u više navrata rekli da mogu prihvatiti Dayton kakav je bio prvotno zamišljen, a Hrvati teže trećem entitetu, tako da, ako SAD žele stabilizirati BiH, postoji jasan put koji moraju napraviti.

Problem je, naravno, što Bošnjaci neće prihvatiti veću autonomiju Srba i Hrvata, jer su predani ideji BiH kao unitarne države. To je sasvim legitimna politička pozicija, ali prkosi stvarnosti na terenu. Jednom kad se Zapad ukloni iz jednadžbe, Srbi i Hrvati imaju ogromnu prednost nad Bošnjacima, jer im je daleko lakše razbiti BiH nego Bošnjacima napraviti, no takva akcija zahtijeva aktivnu suradnju Srba i Hrvata.

Međunarodna zajednica izgleda nije toliko zainteresirana za događanja na Balkanu. Europska unija je podijeljena i slaba, zabavljena Brexitom, Sjedinjene Američke Države pod Trumpom imaju drugačiju agendu, dok Turska i Rusija pokušavaju pridobiti utjecaj u balkanskim državama … Kakvo je vaše mišljenje kako bi reagirali EU i ostatak međunarodne zajednice ako Kosovo i Srbija sklape dogovor? Postoji li mogućnost da se u Europskoj uniji promijene politike i postupci prema drugim zemljama poput Makedonije i Bosne i Hercegovine?

Kao što rekoh, mislim da Srbija i Kosovo neće postići dogovor. Umjesto toga, mislim da je vjerojatnije da će pregovori tih zemalja završiti na taj način da će Kosovo inicirati ujedinjenje s Albanijom, a Srbija anektirati sjever Kosova. Ako bi događaji tu stali, siguran sam da bi svi mogli živjeti s tim. Zapad bi odbio priznati promjenu, ali to ne bi pokušao i preokrenuti i svakako bi svima bilo lakše da su Srbi i Albanci napokon našli rješenje svog teritorijalnog spora.

Ono što bi bilo problematičnije je kad bi se događaji na Kosovu prelili u BiH i Sjevernu Makedoniju. Tada bi vodeću ulogu morao ponovno  preuzeti SAD, a onda bi se situacija mogla riješila na dva moguća načina. Prvi bi bio obnoviti BiH, uz ogromne napore i troškove,  u jako nepovoljnom geopolitičkom okruženju, pri čemu bi Rusi činili sve da proces uspore, a s obzirom da je EU uvijek podijeljena oko takvih pitanja i ima svoje probleme te ne očekujem neki njezin veći angažman . Drugi način bio bi prepoznati činjenično stanje na terenu, prihvatiti stvarnost dezintegracije BiH i Sjeverne Makedonije i usmjeriti napore na upravljanje posljedicama, uz pomoć Europske unije. To je pretpostavljam,  i plan Sjedinjenih Država.

Vijesti

U slučaju da niste čuli, MSM sada priznaju da je Ukrajina proxy CIA-e!

Published

on

U slučaju da niste čuli, MSM sada priznaju da je Ukrajina opunomoćenik CIA-e.

To znači da Putinova invazija na Ukrajinu NIJE bila neprovocirana i da su SAD ekspanzionisti koji ruše suverene nacije radi geopolitičke dobiti – piše na X profilu @WarClandestine.

SAD su donijele rat Putinu pred vrata.

Što znači da je svaka stvar koju su vam zapadni mediji rekli o ratu u Ukrajini bila utemeljena na laži. Sve analize koje ste čuli od pompoznih MSM govornika temeljile su se na pretpostavci da je Putin to učinio ničim izazvan, samo zato što je “doslovno Hitler”. Ništa od toga nije bila istina.

Ispostavilo se da su Putinove optužbe da zapadne obavještajne službe kontroliraju Ukrajinu bile točne, stoga je njegov napad više nego opravdan. Zamislite samo da je Rusija financirala nacističke milicije u Kanadi, započela građanski rat, svrgnula vladu, zatim uspostavila vlastiti marionetski režim, zatim postavila ruske obavještajne baze i biolaboratorije po cijeloj našoj sjevernoj granici. Svaki bi Amerikanac tražio da se Kanada i Rusija sravne s zemljom. Pa to je upravo ono što su SAD učinile Rusiji i ljute su.

Rusija je pokušala ući u NATO, odbijeni su. Rusija je pokušala pregovarati nenasilnim sredstvima za rješavanje sukoba, što im je odbijeno. Rusija je UN-u pokušala iznijeti svoje pritužbe zbog američke proizvodnje biološkog oružja i špijunaže, što je odbijeno. Rusija je pokušala ići diplomatskim putem, a Zapad je samo vikao “ruske dezinformacije”, a oni su bili ti koji su gurali dezinformacije.

Zapad se također potrudio cenzurirati neovisne novinare poput mene koji vam to govorim od prvog dana, jer da je javnost cijelo vrijeme znala ovaj detalj, ne bi podržali slanje naših dolara poreza tamo.

Ovo će mnogim Amerikancima biti teška pilula za progutati, ali Rusija nije negativac u ovom scenariju. Zapad je, a nije ni blizu.

Što prije svi to prepoznamo, prije ćemo moći počistiti nered.

Continue Reading

Vijesti

“ZASTRAŠUJUĆE?” Soros bi mogao pokupovati preko 220 medijskih postaja u SAD

Published

on

Liberalni financijer George Soros kupio je glavni udio u drugoj najvećoj američkoj radijskoj tvrtki i mogao bi steći “efektivnu kontrolu” nad više od 220 postaja diljem zemlje, izvijestio je u srijedu New York Post.

Soros Fund Management kupio je oko 400 milijuna dolara duga medijske grupe Audacy tijekom stečajnog postupka, izvijestile su novine pozivajući se na sudske podneske. Milijarder je kupio dug po otprilike 50 centi za dolar od hedge fonda HG Vora, nastavlja se u izvješću, uz napomenu da će, nakon što stečajni sud odobri posao, Soros posjedovati oko 40% ukupnog duga Audacyja.

Iako 40% nije većinski udio, izvor je rekao za New York Post da bi Soros ipak mogao steći “efikasnu kontrolu nad medijskim divom kada izađe iz stečaja”.

Audacy posjeduje 227 glazbenih, sportskih i radio postaja u 45 američkih država. Tvrtka također posjeduje CBS Radio, koji upravlja s 11 informativnih postaja uključujući KCBS iz San Francisca i WCBS iz New Yorka. Nakon godina pada prihoda, Audacy je početkom prošlog mjeseca podnio zahtjev za stečaj s 1,9 milijardi dolara duga.

Bude li se dogovor sklopio kako je objavljeno, Audacy će biti najnoviji dodatak Sorosevom rastućem medijskom carstvu. Soros Fund Management pridružio se konzorciju vjerovnika za kupnju Vice Media prošlog ljeta, plativši 350 milijuna dolara za preuzimanje bivšeg medijskog velikana koji je nekoć bio procijenjen na 5,7 milijardi dolara.

“Insajderski izvor” kojeg citira New York Post opisao je ugovor s Audacyjem kao “zastrašujući”, rekavši kako vjeruje da Soros namjerava iskoristiti svoj udio kako bi utjecao na javno mnijenje uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora – prenosi Tribun.

Continue Reading

Vijesti

(VIDEO) Plaćeni ubojica šokirao javnost priznanjem da je poslan da ubije Carlsona: Tko ga je unajmio…

Published

on

Na nekim stranicama društvenih mreža procurile su informacije o tome tko je trebao likvidirati poznatog voditelja.

Poznati američki novinar Tucker Carlson bio je svjestan rizika koji u njegov život nosi intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, no pravi novinar ne bi bio novinar da ne pokušava ići u krajnosti.

Što je Carlson i učinio i uspio natjerati više od milijardu ljudi da pogledaju intervju s Putinom.

No, sada se doznaje da je Carlson bio na meti Ukrajinaca koji su za njegovu likvidaciju angažirali izvjesnog Vasilija Petrova Aleksejeviča.

Ukrajinski obavještajci navodno su planirali ubiti Tuckera Carlsona u Moskvi, a čovjek koji je plaćen da ubije novinara detaljno je objasnio plan.

Vasilij Petrov Aleksejevič, koji je trebao ubiti Carlsona, uhićen je u Moskvi.

U videu koji se pojavio na Platformi X, on priznaje da je bio angažiran da ubije Carlsona.

– U studenom 2023. regrutirala me ukrajinska obavještajna služba. Trebao sam postaviti eksplozivnu napravu pod auto i za to mi je obećana nagrada od 4000 dolara. Trebao sam postaviti eksploziv u podzemnu garažu hotela u Moskvi, a meta je bio američki novinar Tucker Carlson – kazao je između ostalog Aleksejevič u videu.

Sad, je li ovo ruska medijsko-psihološka operacija ili ne, nadamo se saznati ubrzo…

(Mediji)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved