Connect with us

Vijesti

MOGLO BI POSTAT OZBILJNO! Berlin planira proces azila prebaciti u Hrvatsku, Italiju, Grčku…

Published

on

U slijedećim bi se mjesecima na imigracijskom frontu u Europi nešto zaista moglo pomaknuti?

Uspostava nove Europske komisije u Bruxellesu podudara se s fazom u kojoj se Njemačka čini puno aktivnijom na ovom frontu. Iz Berlina stižu neki važni prijedlozi, a najavljeni su i bilateralni sporazumi kojima je cilj stvaranje uvjeta za nova pravila o imigraciji.

NJEMAČKI PRIJEDLOG

U Bruxellesu je u ponedjeljak bio dan “službenih prezentacija” nove Europske komisije, iako su mnogi protagonisti već poznati. Održan je prvi sastanak vijeća pravosuđa i unutarnjih poslova otkad je Ursula von der Leyen službeno preuzela dužnost predsjednice Europske komisije.

To je bio povod za bilateralne i sastanke čiji je cilj službeno predstavljanje nekih prijedloga pristiglih prethodnih dana iz Berlina. Konkretno, njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer se sastao s povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson, kao i novom potpredsjednicom Europske komisije Margaritis Schinas, prenosi Logicno.com.

S njima je Seehofer mogao razgovarati o njemačkim prijedlozima, od kojih je jedan predstavljen posljednjih dana. Prema Berlinu je došlo vrijeme da se okrene nova stranica o načelima utvrđenim Dublinskim ugovorom, koji su na snazi već nekoliko godina.

BERLIN PROCES AZILA SELI NA VANJSKE GRANICE EU, U HRVATSKU, GRČKU, ITALIJU…

Njemačka je posebno predložila nadogradnju Europske agencije za molbe za azil (EASO), koja bi trebala intervenirati na vanjskim granicama Europe i tamo će se “sortirati” migranti koji žele ući na stari kontinent. Ovaj bi prijedlog bio popraćen automatskom preraspodjelom samih migranata, iako se pokazalo da zemlje koje ne prihvaćaju kvote nitko ne može na to prisiliti.

Ukratko, Berlin želi da načelo prema kojem je prva zemlja dolaska ona koja mora podnijeti teret zahtjeva za azil i prijema postane neizbježna obveza, a njemačka, naravno, ta zemlja nije i  ugodno se smjestila u srcu EU, okružena s brabarskim predziđima „civilizirane germanske nacije“.

Dakle, njemački prijedlog je revizija Dublinskog ugovora i njegovih temeljnih načela. O tome zašto se Njemačka, nakon godina neodgovorenih zahtjeva raznih vlada, trenutno stavlja u prvi plan, može se objasniti samo zabrinutošću zbog mogućeg novog porasta migracijskih tokova duž „Balkanske rute“. Njemački projekt dobio je pohvale od nove komisije u Bruxellesu, koja bi zauzvrat željela pripremiti izvanredni imigracijski plan koji bi trebao biti predstavljen na proljeće. Što o ovome misle hrvatski mediji i političari, to nitko ne zna, jer se javni diskurs oko migranata svodi na prizemnu razinu, a ne dotiče se srž problema, jer su  to ipak „naši prijatelji Nijemci“.

Naši mediji i naslovnice su puni svađe s vlastima BiH, iako bi s njima, posebno na lokalnoj razini, trebali bolje surađivati oko ovog pitanja nego s Ursulom von der Leyen, koja je kao ministrica obrane  prvo napravila kaos u Bundewehru, a sada priprema „sveobuhvatni imigracijski plan za EU“, koji će biti predstavljen na proljeće. Nama su „važne teme“ dva afrička studenta koji su „deportirani u novu domovinu Bosnu i Hercegovinu“, što može biti zanimljivo pola dana, ali da zamjeni temu kao što je zahtjev Horsta Seehofera, to nikako. Ali je pitanje usuđuju li se premijer Plenković, ministar unutarnjih poslova Božinović ili bilo tko drugi postaviti takvo pitanje Ursuli von der Leyen ili Seehoferu? Uostalom, ovo je toliko puta „prožvakana“ tema, da ne zaslužuje više od dva retka teksta.

Što se tiče kaosa na hrvatskim granicama, tu bi hrvatska policija trebala postupati kao nekoć policija Zapadne Njemčake s ilegalnim doseljenicima iz „socijalističkog tabora“ i kriminalcima svih vrsta, kada ih je u skupinama od nekoliko desetaka znala dovesti do granice s Poljskom, do Świnoujścia, pričekati da se udalje poljski graničari, a onda bi ih šutnuli Poljacima da nisu ni znali što ih je snašlo. Da, tako se, neslužbeno i što Nijemci nikada neće priznati, „rješavao problem“ u slobodnom i demokratkom Zapadu. Po toj logici bi hrvatska pollicija od naših prijatelja Bosanaca trebala prihvatiti sve imigrante, nakratko naravno, potom kamere postaviti na granicu sa Slovenijom i kad se udalji slovenska policija pomoći im da se dokopaju tog svog Zapada. Budući da Berlin i Europska komisija prave račun bez krčmara, a platežno sredstvo im je Hrvatska, možemo si i mi dozvoliti malo slobode da pomognemo Bosancima i „neslužbeno“ ne vidimo da su Afgansitanci, Paksitanci, Kurdi, Sirijci i drugi prošli tih nekoliko desetaka kilometara od Kladuše do Duge Rese do „prijateljske“ nam Slovenije.

OTPOR VIŠEGRADSKE SKUPINE

Kako su ovo fantazije, tu su, srećom, zemlje Višegradske skupine koje će biti vrlo teška prepreka za moguće konkretne provedbe njemačkog plana. Riječ je o grupi koju su formirale Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, koje su, posebno tijekom krize, povezane s „balkanskom rutom“ i stvorile su zajedničku frontu protiv bilo koje hipoteze o preraspodjeli migranata. Prema onome što je procurilo sa sastanka Vijeća za unutarnju politiku EU, Seehofer bi na stol stavio i mogućnost vrlo jakih sankcija i blokade zemalja Višegradske skupine.

Konkretno, ako ne prihvate buduću strukturu reforme o migrantima, svaka bi financijska pomoć mogla bi biti obustavljena. Stoga nas čeka govoto sigurna bitka koju će voditi Berlin, zabrinuta zbog svojih vlastitih granica i interesa, kao i izbornih anketa koje vide da se potpora kršćansko-demokratskoj uniji Angele Merkel topi, a raste popularnost desnog krila Alternative za Njemačku.

Uvjek, što se Hrvatske tiče, nama bi prirodni saveznici u ovoj situaciji bili Budimpešta, Prag, Bratislava i varšava. Ali iz nekog „nepoznatog“ razloga, našim političarima srce kao da brže kuca u Berlinu i Beču, nego u vlastitoj domovini, a da ne spominjemo „odmetnike“ iz Višegradske skupine (Logicno.com).

Vijesti

Raskol na Zapadnu i Istočnu crkvu iz 1054.: Korijeni i uzroci

Published

on

Veliki crkveni raskol iz 11. stoljeća. – koji je podijelio Crkvu na Zapadnu i Istočnu – događaj je čije posljedice (vjerske, političke i društvene) osjećamo dan danas.

Premda se kao konkretna godina uzima 1054., raskolu je prethodilo nekoliko velikih kriza. S obzirom na kompleksnost teme, odlučili smo ju obraditi u dva dijela, a u današnjoj ‘Povijesnoj četvrti’ bavimo se korijenima i uzrocima – s Podcasta Povijesna četvrt prenosi Bitno.net .

Podcast obično objavljujemo svakog drugog četvrtka na YouTube kanalu Bitno.neta, a cilj mu je demistifikacija kontroverznih točaka iz povijesti Katoličke Crkve.

Bitno.net

Continue Reading

Vijesti

DOTUR KANIBAL

Published

on

Svukud ima vakih kanibala – kaže Pepi na profilu I. Kotlar

Klinički centar Rebro. Čeka se prid ordinacijama u onon uskon dugačkon hodniku. Sidi se sa obe dvi bande a noge triba podvuć pod katrigu da se mere proć sredinon.

Jure Franić je dva puta prozvan i tek se na treće oglašavanje javija. Pasalo je dvi ure od podne. Uspravja se pospani starkeja sa nogama savijenin u kolinima.

Usta je noćas još u pola tri u svome Gornjen Segetu pa onda nanoge po ladnoći do Trogira. Tamo je na autobusnoj stanici malo odrima a onda vija za Zagreb na kontrolu.

Namišta robu prid ordinacijon ka da ide na raport kod pukovnika. Sestra ga priši, jer kasne a pacijenata je puno.

Dotur Tomić se nakratko udubija u njegove nalaze dok se ovaj nije skinija do pojasa i snimija EKG-a.

A sinoć se smrza dok se kupa na bokune prvo do pasa pa od pasa, kako se to već čini u kućama bez tekuće vode. Njegova Janja ga je natirala da opere i glavu, iako po njemu ni tribalo. Sad se čudi ča dotur gleda u te kartušine a ne u njega, kad se već opra i zapuca iz te dajine. Ali to van je Zagrebački dotur – oni sve znadu.

– “Dobro Jure gdje su ti nalazi krvi i mokraće, kao što se ovdje traži?”

– “Pa doturica iz Trogira mi ni ništa rekla, samo mi je napisala uputnicu.”

Dotur ga oslušnu, duboko diši, ne diši, iskašji se, normalno diši. Pregleda mu još crveni friž od vrata do trbuja nakon nedavne operacije tri baj pasa.

Provuka je traku od EKG-a kroz ruku kao telegrafista kad stane čitat poruku s vrpce. I sad bi Jure najradije da ga dotur potapša po škinama i da mu kaže: Starino idi doma zdrav si ko dren. A ko zna koliko dotura bi tako reklo, pogotovo kad je u stisci s vrimenon, a dođe mu tako neko iz vukojebine i to bez nalaza. Ali ovaj ni takav:

– “Slušaj Jure, idi u sobu pet neka ti učine komplet analizu krvi i mokraće hitno, reci da sam im to ja rekao, onda u sobu 12 da ti naprave eho srca. Kad budeš gotov donesi sve ovde. “

– “Ali doture meni autobus ide u šest uri, moran doma zbog Gurke.”

– “A ko ti je ta Gurka?”

– “Naša kravica, nikon se ne da pomust samo meni, “

– “Ma bićeš ti još večeras kući, samo požuri.”

Jure je obavija sve ča mu je dotur kaza i u pet se ponovo nacrta kod dr. Tomića. Bi je zadnji pacijent za danas. Cupka on nestrpjivo da krene kući, a dotur mu reče da ne brine da će ga on osobno odvest na kolodvor. Ponovo se udubija u nalaze i počne odmahivat glavon.

– “E moj Jure, moramo te odmah prikačiti na “holter” da vidimo što nam to govori tvoje ludo srce. Što je danas … petak? Evo sad ti ga stavimo pa ti stoji do ponedjeljka kad ponovo radimo. I ne smiješ putovati jer rezultati neće biti dobri. “

– “Ali doture moran ić, doli me čekaju i Gurka me čeka, a i neman ja kod sebe šoldi za u hotel.

A zna dotur dobro kakve su to muke. I sam je poteka iz jednog takvog brđanskog zaseoka. Zna da je jedina krava ka član obiteji. Ujutro se prvo pogleda u štalu vidit kako je ona, a čeljad će i samo kazat ako im čagod fali. A ča se šoldi tiče, to je zadnje ča od sejaka moš iskopat. Ono malo ča se zaradi od prodaje ode na ono ča se mora kupit: sime, lektrika, so, ćizme, kemija, likarije …

Jure se počea trest ka da sina šaje u rat. “Ma smiri se starino, sve ćemo polako rješiti.”, umiruje ga dotur. Pozva je glavnu sestru s pripremnog i pita je je li je slobodna ona soba za VIP-bolesnike. Slobodna je.

– “Eto, našli smo ti besplatan carski smještaj ovde na trećem katu. Znam da bolnička hrana nije neka pa je najbolje da jedeš “Kod Rose”, ulicu niže. Evo ti hiljadu kuna pa ćeš mi vratiti drugi put. A što se tiče Gurke pa valjda će je neko nekako pomusti. Samo ti javi tvojima da dolaziš u ponedjeljak.”

Jure je drhtavo izvadija neku praistorijsku Nokiju ča ju je posudi od susida Grade za ovu priliku. Pokušava ubost one botune debelin parstima, ka da vrhon postola probaješ naciljat bajam. I sve ubada po 2-3 gumba istovrimeno. Dotur mu otkuca broj da se ovaj više ne muči i dade mu mobitel na uvo. Javi se susid Grada i posli nekoliko razmina halo-halo, počmu se mejusobno pitat ko je to tamo, a ko je to vamo, iako su obojica već iz prve pripoznali glasove.

Konačno su se našli negdi u eteru, i obojica se zaprepastili ka da su se iznenada trefili negdi posrid Čukotskog mora. Jure nikako da rekne zoć zove, a zapravo bi ga najradije pita kako je Gurka. Vidi je dotur da se stari blokira pa mu je vazea telefon i Gradi lipo objasnija kad će Jure natrag i da to javi njegovima.

A doturu je svaki petak uglavnon taki, strka od jutra do navečer. Pozva je sestru da smisti Juru i kala se doli “Kod Rose” da napokon čagod toplo izide. Odspava je jedva dvi ure na trosidu u svon kabinetu i u devet počea noćnu smjenu viziton. Tu se dosta zadrža. To su pacijenti ča sutra ili prekosutra gredu na operaciju sarca.

Ponekon od njih će ovo bit zadnja noć.

Prestrašeni su i gledaju ka dica u doture, ka u svoje jedino spasenje. Sa svakin triba popričat, umirit ga koliko je to moguće. A nije lako gledat čovika u oči i obećat da će sve biti u redu, a sutra mu prisić grudnu kost i rastegama rastvorit prsa dok rebra krckaju, pa ogolit njegovo drhtavo sarce. Uzimajući to sarce u ruke uvik mu je prid očiman lik čovika kojen je sinoć da obećanje.

Još ka dite je od majke nauči mnogo o likovitin bijkama i čemu koja služi. Životinje nekad i same ćute ča triba uzet, a čovik triba naučit.

Tako su se on i majka snalazili na padinama divjeg Lukova bez dotura i veterinara. Kasnije, u Zagrebu je bilo i bojih študenata od njega, ali najboji doturi su postali oni ča su znali ličit i tilo i dušu.

Obilazeći redon bolesničke sobe dr. Tomić stiže i do VIP-apartmana. Učinilo mu se da je kamara prazna. Posteja niti nije taknita a Jure sidi u poluškurici do ponistre i gleda u noć. Brine o Gurki i ne more zaspat.

A onda se dotur dositija.

Upita Juru je li u selu ima nekog ča gaji lavandu? Pa Grada zimi hrani svoje koze suhon lavandon. Pozvali su ponovo susida i dotur mu reče da kravi da svežanj lavande i da se će se od tega životinja primirit i dat se pomust. Uru poslin je Grada javi da je Gurka pomužena i da ništa ne brinemo. Jure se ozari od sriće i dotur ga natira da legne u posteju. Zaspao je odma, pri nego ča se svitlo ugasilo.

U ponedejak ujutro su mu skinli holter. Tomić je pogleda rezultate i malo je izmni listu Jurinih likarija.

– “Eto tako starino, slobodan si i još si ti dosta dobar. Napisao sam ti da dođeš na kontrolu u oktobru da ne dolaziš po zimi kao sada. I nemoj da mi opet dođeš bez nalaza.”

A vidi doktor da Juri jopet čagod fali, ka da mu se ne izlazi iz ordinacije.

– “Pa šta je sad Jure, jedva si čekao da odeš kući?”

– “Dva dana gledan ono veliko kupatilo ča ga zovete džakuzi, a zbog holtera se nisan smi kupat. A u životu nikad nisan lega u kadu.”

– “Hahaha Jure moj, evo vrati se gore i banjaj se do mile volje, dok ti ne krene autobus.”

I tako se Jure nabanja ka nikad u životu. Ispritiska je one botune na džakuziju ka da je u kokpitu eroplana. Kad se vratija Gurka se iznenadila kako mu je posvitlila koža, a Janja mu reče da je 20 godišta mlaji. E to su ti Zagrebački doturi, oni sve znaju boje od nas težaka.

Poslin dva miseca na adresu bolnice stiže poveći paket – piše za dr. Tomića. Dotur je otvorija paket a u njemu veliki pravokutni komad slanine ravan ka zrcalo. A koža na poleđini slanine oslikana u nekin živin kolurima i vidi se prilipi planinski pejsaž. U zasebnoj kuverti Jure se puno zafaljuje, pozdravja ga i vrača one pozajmjene pineze. A tu se našao i list iščupan iz sredine đačke teke na kojoj je olovkon pisalo:

“Dragi doture, ovu slaninu je opiturala moja Janja neotrovnon farbon. Ako vam se slika sviđa, kad izite slaninu, ostružite mast i obe bande triba premazat vrućin voskon od čela ili bezbojnin imelinom za postole. To van je poklon od moje kućne slikarice, jer ste me pomladili. Puno vam fala na vašoj dobroti i vidimo se u oktobru. Pozdrav od Janje, Gurke i Jureta.“

Dr. Tomić je kirurški precizno odilija slaninu od kože i postupija po uputi. Kožu je uokvirija i zakačija na zid ordinacije. Ma nema ko ne bi pogleda tu velišku lipu sliku veselih kolura. A onda bi se dotur pofalija:

– “To je koža od mog pacijenta sirotog Jureta, poslala mi njegova žena jer sam se potrudio oko njega. A jadnik se kupao kod nas sve dok mu koža nije skroz pobjelila. Ma bilo je tu i dobre njegove slanine, ali sam je odvojio i pojeo.”

Tako su najbojeg dotura na Rebru nazvali dr. Kanibal.

Kako tek ostale doture zovu? Neki judi će uvik bit dokaz da nije sve postalo posal, profit i interes.

Pepi

Continue Reading

Vijesti

Muftiji Zukorliću: “Ljuta sam jer smo mnoge stvari ostavljali za sutra… dok si ti žurio!”

Published

on

Sjećanje na jednog od najvećih sandžačko-muslimanskih intelektualaca, bivšeg muftiju, za Sandžak i Srbiju, Moamera Zukorlića u dirljivom govoru …

Efendija Muamer Zukorlić, teolog i političar, bio je pravi vođa svoga naroda i pučki tribun u Sandžaku ali i šire, umro je iznenadnom smrću u studenom 2021. godine.

Godine 2010. Zukorlić je formirao Bošnjačko nacionalno vijeće, te bošnjački narod proglasio konstitutivnim. Kad tijela države Srbije nisu priznala BNV, on je dao slijedeću izjavu:

 »Igranje Sandžakom znači poigravanje sa ovim dijelom Srbije. Država je kao zgrada u kojoj stanari mogu da se vole ili ne vole. Ukoliko većinski stanari odluče da zapale jedan stan, rizikuju da se upali cijela zgrada. Zato se nije igrati sa vatrom. Ili će nam svima biti lijepo, ili će vatre biti do vrha. Samo naša kuća gorjeti neće.«

Poslušajte dirljiv govor u spomen na velikog muftiju…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved