Connect with us

Vijesti

Obavještajne igre oko Inicijative Tri mora

Published

on

Inicijativa tri mora je politička platforma zemalja članica EU sa prostora između Baltika, Jadrana i Crnog mora. Ovu inicijativu prva je spomenula hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u rujnu 2015. Projekt je u ljeto 2016. i formalno pokrenut na poljsko-hrvatskom sastanku Predsjednika u Dubrovniku. U savez je ušlo dvanaest zemalja istočnog i južnog dijela Europske unije. Hrvatska, Poljska, Estonija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Slovačka, Litva, latvija, Slovenija i Austrija.

Ciljevi Inicijative su jačanje regionalne političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske, sigurnosne suradnje. Jedan od važnijih projekata iz ove inicijative je izgradnja LNG terminala na Krku, koji će se spojiti s već izgrađenim terminalom u Poljskoj. Ovaj plinovod je alternativa plinskoj osovini Moskva-Berlin na opskrbu prirodnim plinom. Izgradnjom će se dobiti alternativa rusko-njemačkom monopolu. Osim ovoga inicijativa predviđa i više drugih projekata, među kojima je i autocesta E65 koja je u Hrvatskoj većim dijelom izgrađena. Za Hrvatsku je važna i dionica jadransko-jonske autoceste od Trsta do Grčke kojoj se opiru Slovenci koji pokušavaju što više promet skrenuti na pravac Kopar – Mađarska. Ta je dionica za hrvatsku važna zbog turističkog prometa prema Dalmaciji, ali i za veće povezivanje sa Crnom Gorom, što ne odgovara Srbiji.

Inicijativa Tri mora hrvatskoj je osim gospodarske i sigurnosne komponente vrlo važna i kao odmak od geopolitičke vezanosti za Balkan, te povratak srednjoeuropskom kulturnom krugu. Zbog toga je ova najvažniji hrvatski geostrateški projekt, nakon uspješno ostvarenog projekta stvaranja hrvatske države.

Ovu inicijativu je u hrvatskoj početkom 2016. podržao i premijer Tihomir Orešković. O LNG terminalu razgovarao je s predstavnicima Litve te s bivšim poljskim predsjednikom Donaldom Tuskom koji su mu rekli kako im je cijena plina pala za 30 posto čim su pokrenuli LNG. Ovo se nije dopalo ni Rusima a ni Nijemcima, te su njihove službe počele pripreme za rušenje i premijera Oreškovića ali i predsjednice Grabar Kitarović.

Nijemci su izgradili svoj plinovod preko Baltika, te im je interes što više plina transportirati tim putem, a tu im LNG terminal na Krku ometa monopol. LNG terminal na Krku, se treba spojiti s već izgrađenim terminalom u Poljskoj, te se time ruši plinska osovina Moskva-Berlin, koja bi bila pojačana izgradnjom novoga ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 nakon čega bi Njemačka postala glavni distributer ruskog plina u Europi u cijeloj Europi.

Kako bi skinuli Oreškovića Rusi i pojedini poduzetnici povezani sa njima su, uz Njemačku pomoć, počeli preko svojih veza uvjeravati Karamarka kako su Bandićevi zastupnici i zastupnici HNS-a spremni za koaliciju sa HDZ-om. Na to su reagirale i američke službe koje su preko svojih vezi počeli tražiti način za skidanje i Karamarka. Karamarko je povjerovao u mogućnost preslagivanja vlade sa Bandićem i Vrdoljakom koji su mu sve obećali, a kada je raskinuo koaliciju sa Mostom vidjelo se kako je izigran.

Zahvaljujući Karamarkovoj naivnosti Vlada Tihomira Oreškovića je nakon godinu dana pala iako se u tom kratkom vremenu pokazala kao najuspješnija vlada od 2000 godine. Zahvaljujući smanjenom zaduživanju i prestanku povećanja državnih troškova gospodarstvo se počelo oporavljati. Porasli su svi ekonomski parametri, BDP, potrošnja, i industrijska proizvodnja. Planiran je i povijesno niski deficit od 7,5 milijardi kuna. U jednoj godini Tihomir Orešković je smanjio javni dug i deficit kako bi nam pala visina kamate na strane kredite, a u tom cilju je počeo i sa prodajom udjela u dijelu državnih tvrtki, te stavljanjem u funkciju neiskorištene državne imovine. Tijekom 2016. Orešković je uspio smanjiti dug sa 283,6 milijardi na 281,7 milijardi kuna. U ovom kratkom vremenu uspio je prodati oko 30 milijardi eura vrijedne državne imovine, koja se najčešće nije optimalno koristila. Za razliku od Ive Sanadera i Jadranke Kosor, koji su se zadužili za 95,1 milijardu kuna u osam godina, te Milanovića, koji nas je zadužio za 73 milijarde kuna u četiri godine, Orešković je pokušavao smanjiti dug prodajom udjela u državnim poduzećima. Prodajom se nije nastojalo samo smanjiti dug države već je i povećana efikasnost poduzeća izlaskom države iz vlasništva.

Nakon uspješne smjene Tihomira Oreškovića Njemačke i Ruske službe počinju sa medijskim rušenjem i predsjednice Kolinde. Svi hrvatski mediji u vlasništvu njemačkih investitora počinju pisati kako se Kolinda samo slika, ništa ne radi i samo nas sramoti. Tome se pridružuju i svi hrvatski jugonostalgičari kojima se ne sviđa odmak od balkanske geopolitike, te pridruživanje srednjoeuropskom kulturnom krugu kroz inicijativu Tri mora. Osim toga Rusi uz suradnju sa Erdoganom nastavlja posredno, marginalizacijom i iseljavanjem BIH Hrvata vršiti pritisak na Hrvatsku, kako bi oslabili obranu hrvatskog Juga.

Krajem 2016. Putin i Erdogan u suradnji sa Vučićem i Izedbegovićem stvaraju Srpsko-Bošnjačku koaliciju u BIH, te 31. 10.2016. u Orašju dolazi do uhićenja deset hrvatskih branitelja. Cilj ovoga je zaplašiti Hrvate i potaći njihovo iseljavanje iz BIH. Erdoganov interes za podjelom BIH je u tome da Muslimani dobiju široki izlaz na otvoreno more oko Ploča, dok je Putinov interes da Republika Srpska također dobije izlaz na Jadran na području Konavala, a i jedno i drugo se može dobiti samo malim kratkim ratom u pogodnom trenutku, poput onog u Ukrajini. Ovime bi Rusi preko Republike Srpske dobili izlaz na Jadran, dok bi Muslimani dobili državu u Europi morem spojeni sa drugim muslimanskim državama.

Ove ruske operacije je primijetila predsjednica Kolinda, te počinje govoriti o opasnoj situaciji u BIH, predlaže obnovu vojnog roka, te raspoređivanja vojnih snaga u dolinu Neretve oko Ploča.

Na drugom sastanku inicijative Tri mora 9.7.2017. u Varšavi pojavio se i Donald Trump koji se otvoreno suprotstavio Njemačkoj o pitanju plina. Trump je kritizirao Njemačku tvrdnjom kako postaje energetski sve zavisnija od Rusije. Američki interes je smanjiti ovisnost Europe o ruskoj nafti, ali im je i interes prodati što više svoga plina. Nakon početka ekonomske krize iz 2008. američki FED je počeo davati velike beskamatne kredite proizvođačima nafte i plina postupkom frackinga, te je SAD vrlo brzo od uvoznika postao izvoznik. Time je cijena nafte na svjetskom tržištu vrlo brzo pala sa 140 dolara na ispod 50 dolara. Jedini problem SAD-a je što pri toj cijeni nafta i plin dobiveni frackingom postali neisplativi. Američki predsjednik Donald Trump također je dao jasnu potporu i jačanju trgovinske, infrastrukturne, i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Mediji počinju govoriti kako je predsjednica Kolinda američka lutka na koncu, ali im ne pada na pamet reći kako su onda i ostali vođe 12 država koje su u Inicijativi Tri mora također lutke na koncu.

Inicijativu triju mora prepoznali su i Kinezi pošto je ta inicijativa razvoja Sjever-Jug koridora u Europi komplementaran s kineskom strategijom “Puta svile“.

Na sve to Rusi, Turci i Nijemci odgovaraju pojačanim pritiscima na Hrvate u BIH, a i medijski napadi na predsjednicu Kolindu se pojačavaju. U cilju što većeg iseljavanja Hrvata Bošnjaci na području Posavine od Tuzle do Save proširuju optužbe protiv Hrvata kako bi potakli njihov bijeg, a Srbi isti posao rade na području Hercegovine. Većina ovih nastojanja dolazila je iz Srbije, ali Dodig i bosanski Srbi iz zapadnog dijela Republike Srpske postepeno shvaćaju kako bi oni mogli biti slijedeće žrtve, ako pomognu Bošnjacima obračun sa Hrvatima, te se unatoč Vučićevim pritiscima popravljaju odnosu između Dodika i Čovića. Dodik rado prihvaća ruske investicije u naftnu industriju, metalsku industriju i prometnu industriju, ali odustaje od progona Hrvata u svom dugoročnom interesu, kako oni ne bi bili slijedeći na redu. Kako bi promijenili stavove beogradskih Srba i njihov sve bolji odnos sa Bošnjacima Dodik organizira susret u Beogradu sa Vučićem 6.12. 2017. kada su se susreli Vućić, Izedbegović i Čović u Beogradu. Sastanak nije završio najbolje po Izedbegovića, sudeći po konferenciji za novinare kad je Bakir Izetbegović izrazio drugačiji stav glede Kosova nego što je prethodno dogovoreno na sastanku Predsjedništva BiH i srbijanskog predsjednika Vučića. Iako je prethodno Izedbegović bio spreman žrtvovati interese Kosovskih muslimana u interesu Bošnjaka, ovime se vratio na poziciju obrane Kosovara.

Nakon sastanka u Varšavi i podrške Trumpa projekt LNG dobiva sve više na značaju kao alternativa rusko-njemačkom plinskom monopolu. Sve više se govori o podjeli europe na dva dijela. Jedan pravac je osovinu Berlin-Pariz koja se zalaže za centraliziranu Europu “više brzina“, gdje bi zemlje bivšega socijalističkog bloka imale podređen položaj. Zemlje inicijative Tri mora, posebno Poljska i Mađarska se sve otvorenije tome suprotstavljaju, te se zalažu za suverenističko načelo, tj. za Europu kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih naroda i država.

Kako inicijativa Tri mora ide dalje svi hrvatski jugonostalgičari postaju svjesni kako se ovom idejom hrvatska definitivno udaljava od jugosfere, te počinju izražavati potpuno otvorenu mržnju prema predsjednici Grabar Kitarović.

Shvaćajući ove opasnosti za Hrvate u BIH i prijetnje hrvatskom jugu, od Splita do Crne Gore predsjednica Kolinda organizira put u Tursku kako bi spriječila potpunu političku marginalizaciju i iseljavanje BIH Hrvata. Sa Erdogan se sastaje 9. 1. 2018. gdje od njega traži da podupre ravnopravnost Hrvata u federaciji BiH. Iako je Erdogan slao pozitivne signale o dolasku Predsjednice Hrvatske u Tursku on ne želi izvršiti pritisak na Izedbegovića za pristanak izmjene izbornoga zakona. Osam dana nakon neuspješne intervencije kod Erdogana 17. 1. 2018. predsjednica putuje u Sarajevo kako bi razgovarala sa članovima predsjedništva BIH ne bi li ih nagovorila na promjenu izbornoga zakona. Ohrabren stavom Erdogana Bakir Izedbegović uspijeva dogovoriti novi sastanak sa Vućićem u Turskoj uz prisustvo Erdogana, kako bi ga ponovno nagovorio na jačanje saveza između Srba i Bošnjaka, a na štetu Hrvata. Istovremeno ruski i bošnjački provokatori nastoje što više pokvariti odnose između Srba i Hrvata i u Hrvatskoj i u Srbiji. Zahvaljujući ruskoj pomoći Srpska delegacija u UN-u organiziraju izložbu “Jasenovac-pravo na nezaborav”, a proruski orijentirani šef srpske diplomacije Ivica Dačić povodom otvaranja izložbe izjavljuje “kako je važno ukazati na zločine koji su odneli stotine hiljada života i koji ne smeju biti zaboravljeni“.

Susret između Izedbegovića, Vučića i Erdogana se dogodio 29.1.2018., a beogradski tisak ga je najavio kao moguću prekretnicu u dosadašnjoj komunikaciji Beograda i Sarajeva. Za javnost, razgovarali su o povezivanju Sarajeva i Beograda autocestom, što je financijski spremna pomoći Turska. Obećavajuća bošnjačko – srpska koalicija potaknuta gospodarskim ulaganjima Turske u Srbiju Vučiću su primamljiva, te on ponovno odlučuje žrtvovati interese bosanskih Srba u korist Srbije. Nakon sastanka Bakir Izetbegović izjavljuje kako je od srpskog predsjednika Vučića dobio “povijesno” obećanje da njegova zemlja više nikada neće biti uzročnikom problema za BiH.

Isti dan 29.1. 2018. Predsjedatelj predsjedništva BiH Dragan Čović kritizira trilateralni sastanak njegova bošnjačkog kolege Bakira Izetbegovića s predsjednikom Srbije i Turske Vučićem i Erdoganom, a zbog susreta je nezadovoljan i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Kako bi spriječili suradnju Srba i Bošnjaka na štetu Hrvata Čović preko Dodika traži trilateralni sastanak potpisnika Deytonskog sporazuma sa BIH vrhom, a to su Srbija i Hrvatska. Vućić pristaje pod uvjetom da dobije poziv od predsjednice Kolinde za posjet Hrvatskoj. Zbog toga predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović odlučuje pozvati Vučića u službeni posjet Hrvatskoj. Pošto je očito kako bi dogovor Vučić – Izedbegović mogao biti štetan za BIH Hrvate ovim potezom predsjednica Kolinda odlučuje stvar pogurati sa srpske strane, svjesna kako se na Balkanu definiraju novi odnosi u kojima bi najveće žrtve ponovno mogli biti Hrvati iz federacije BIH. Pritisku na Kolindu se pridružuju i države stare Europe, osobito Merkelova koja Hrvatsku vidi na Balkanu, a ne u srednjoj Europi, te vrši pritisak na političare iz Hrvatske kako se ne bi miješali u BIH politiku.

Predsjednica Kolinda se oglušila na ovakve europske stavove svjesna kako će je oštro napasti svi mediji sa lijeve strane, kao i desničari koji nisu sposobno odvojiti svoje emocije od geostrateških interesa države. Kako bi spriječili dolazak Vučića u Hrvatsku i tako onemogućili njegovu podršku Hrvatima u BIH u hrvatskim medijima su se pojavili zahtjevi za Vučićevo izvinjenje, zahtjevi za ratnom odštetom i slično iako je svima koji su to tražili jasno kako su ti zahtjevi potpuno nerealni. I tako se hrvatski desničari svrstavaju uz Njemačku i Rusku politiku trajnog vezanja Hrvatske za Balkan.

Poziv u Hrvatsku Vučić je iskoristio kao priliku da se pred Srbima pokaže kao najveći zaštitnik Srba u Hrvatskoj, te je pristao i na trilateralni sastanak u Mostaru na kojem su uz članove predsjedništva BIH prisustvovali predsjednici Srbije i Hrvatske.

Odmah nakon sastanka predsjednika Vučića i predsjednice Kolinde reagira i ruski ministar vanjskih poslova Lavrova koji 21.02.2018. dolazi u Ljubljanu na sastanak sa Erjavcem na razgovor o ‘Nestabilnom Zapadnom Balkanu’ pri čemu slovenski šef diplomacije spominje i arbitražu o razgraničenju sa hrvatskom kao ‘faktor nestabilnosti’. Stvarnu temu razgovora moguće je prepoznati analizom interesa i trenutka u kojem se sastanak događa, a to je jačanje ruskog uticaja u Sloveniji kako bi ona pojačala pritiske na Hrvatsku. Iako je Slovenija članica NATO saveza, EU i Inicijative Tri mora ona se puno ne obazire na interese EU i SAD-a, te gleda samo svoj interes. Odmah nakon posjete Ljubljani slijedećeg dana 22.02.2018. Sergej Lavrov dolazi u Srbiju gdje prema mišljenju medija Moskva želi provjeriti raspoloženje u Beogradu nakon nedavnog usvajanja strategije proširenja Europske unije za države zapadnog Balkana. Po procjeni medija, cilj Lavrova je doznati jeli došlo do promjene usvajanjem te strategije i jeli došlo do promjene stavova Beograda po tim pitanjima. Ali, pošto je do ovog došlo odmah nakon Vučićevog posjeta Zagrebu logično je zaključiti kako je Lavrov došao provjeriti što je dogovoreno u Zagrebu, te kako nagovoriti Vučića da odustane od podrške Hrvatima u BIH.

Nakon razbijanja Srpsko Bošnjačke koalicije u BIH razne lijeve, probošnjačke, pročetničke, pronjemačke i proruske lobističke skupine počinju pripreme za novu predsjedničku kampanju. Kako bi onemogućili drugi mandat predsjednici Kolindi smišljaju se isti planovi kao i 2009. kada su sa više desnih kandidata spriječili pobjedu Andrije Hebranga.

Treći sastanak Inicijative Tri mora održan je u Bukureštu 18.9.2018. Ovdje se pojavio i Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas koji se založio i za punopravno članstvo Njemačke u toj grupi zemalja, ali je poljski premijer Mateuš Moravjecki taj predlog ignorirao. Na ovom sastanku Hrvatska je priložila 11 projekata, 3 iz područja energetike, 7 iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije. Popis projekata izradio je Ured predsjednice u suradnji s hrvatskom vladom. Ukupna vrijednost hrvatskih projekata je 1,78 milijardi eura. Kao najznačajnije projekte na području energetike iz Ureda predsjednice ističu LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom (230 +35 milijjuna eura) i Jonsko-jadranski plinovod (600 milijuna eura), na području prometa Luku Rijeka (348,4 milijuna eura) i izgradnju drugog kolosijeka, te obnovu i modernizaciju željeznice na dionici Škrljevo Rijeka Jurdani (305 milijuna eura). Na području digitalne komunikacije nacionalni programu razvoja širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za ulaganja (vrijednost 101,4 milijuna eura). U Bukureštu se održao i poslovni forum sa oko 600 sudionika.

 Početkom 2019. i Francuska shvaća kako ne bi bilo dobro kada bi Nijemci i Rusi imali monopol na dobavu plina u Srednju europu, te se suprotstavljaju izgradnji još jednog plinovoda od Rusije do Njemačke. Stoga se 8.2. 2019. u Europskoj uniji zalažu za promjene smjernica o opskrbi plinom.   

Slijedeći 4. sastanak Inicijative Tri mora se održao u Ljubljani 6.lipnja 2019., a na njemu sudjeluje i Njemački predsednik Frank-Walter Steinmeier, pošto vidi kako tu inicijativu više ne mogu ugušiti. Na ovom sastanku je utvrđeno kako zemlje ove inicijative mogu više postići u Bruxellesu, osobito na području prometa u europi koji su izgrađeni na pravcima istočk – zapad, dok su sjeverni i južni prometni koridori slabo izgrađeni. Dolaskom Njemačke diže se važnost četvrtog sastanka u Ljubljani, a na njemu sudjeluju i predstavnici Europske unije. Kako bi se povećala korist od inicijative pokrenut je poseban financijski fond koji bi trebao financirati zajedničke infrastrukturne projekte. Fondom upravljaju Poljska, Rumunjska i Češka. Financijski fond je osnovan sa oko 500 milijuna eura, ali je cilj povećati ga na četiri do pet milijardi eura.

Jačanjem inicijative u nju se sve više uključuje i Kina preko svojih investicija na Balkanu, kako bi ih povezali u svoju inicijativu „Jedan pojas – jedan put“.

Kinezi na kredit grade i autoceste u Crnoj Gori i razne projekte u Srbiji. Ovdje sve više jača geopolitički sukob između SAD-a i Rusije u koji se sve više upliću i Kinezi. Pošto sve rade na kredit Kinezi time ove države uvlače u dužničku ovisnost. U cilju jačanja svog utjecaja Kina je osvojila veći broj medija na engleskom jeziku koji djeluju rade na Balkanu. Također od 2016. vode i pregovore sa Talijanima o korištenju luke Trst, koju žele povezati sa grčkom lukom Pirej u kojoj Kina ima 67% udjela. To ne odgovara Američkoj geostrategiji te je državni tajnik SAD-a Mike Pompeo u Crnoj Gori Dušku Markoviću i u Sjevernoj Makedoniju Zoranu Zaevu objasnio moguće rizike inicijative “Jedan pojas, jedan put”. Pri tome je Pompeo s Crnom Gorom, sklopio vojni ugovor za isporuke oružja, potpisavši sporazum vrijedan 36 milijuna dolara za isporuku lakih taktičkih vozila.

Osim Amerikanaca ovom kineskom projektu se sve više suprotstavljaju Njemačka i Francuska koje ne žele još i Kinesku konkurenciju svome utjecaju u Europi, te polako shvaćaju kako moraju dozvoliti brži razvoj istočnih i južnih europskih država ako ne žele izgubiti utjecaj na njih.

Time značaj Inicijative Tri mora prepoznat kao koristan i u državama Stare europe, te postaje sve važniji. Tihomir Čuljak

Vijesti

Raskol na Zapadnu i Istočnu crkvu iz 1054.: Korijeni i uzroci

Published

on

Veliki crkveni raskol iz 11. stoljeća. – koji je podijelio Crkvu na Zapadnu i Istočnu – događaj je čije posljedice (vjerske, političke i društvene) osjećamo dan danas.

Premda se kao konkretna godina uzima 1054., raskolu je prethodilo nekoliko velikih kriza. S obzirom na kompleksnost teme, odlučili smo ju obraditi u dva dijela, a u današnjoj ‘Povijesnoj četvrti’ bavimo se korijenima i uzrocima – s Podcasta Povijesna četvrt prenosi Bitno.net .

Podcast obično objavljujemo svakog drugog četvrtka na YouTube kanalu Bitno.neta, a cilj mu je demistifikacija kontroverznih točaka iz povijesti Katoličke Crkve.

Bitno.net

Continue Reading

Vijesti

DOTUR KANIBAL

Published

on

Svukud ima vakih kanibala – kaže Pepi na profilu I. Kotlar

Klinički centar Rebro. Čeka se prid ordinacijama u onon uskon dugačkon hodniku. Sidi se sa obe dvi bande a noge triba podvuć pod katrigu da se mere proć sredinon.

Jure Franić je dva puta prozvan i tek se na treće oglašavanje javija. Pasalo je dvi ure od podne. Uspravja se pospani starkeja sa nogama savijenin u kolinima.

Usta je noćas još u pola tri u svome Gornjen Segetu pa onda nanoge po ladnoći do Trogira. Tamo je na autobusnoj stanici malo odrima a onda vija za Zagreb na kontrolu.

Namišta robu prid ordinacijon ka da ide na raport kod pukovnika. Sestra ga priši, jer kasne a pacijenata je puno.

Dotur Tomić se nakratko udubija u njegove nalaze dok se ovaj nije skinija do pojasa i snimija EKG-a.

A sinoć se smrza dok se kupa na bokune prvo do pasa pa od pasa, kako se to već čini u kućama bez tekuće vode. Njegova Janja ga je natirala da opere i glavu, iako po njemu ni tribalo. Sad se čudi ča dotur gleda u te kartušine a ne u njega, kad se već opra i zapuca iz te dajine. Ali to van je Zagrebački dotur – oni sve znadu.

– “Dobro Jure gdje su ti nalazi krvi i mokraće, kao što se ovdje traži?”

– “Pa doturica iz Trogira mi ni ništa rekla, samo mi je napisala uputnicu.”

Dotur ga oslušnu, duboko diši, ne diši, iskašji se, normalno diši. Pregleda mu još crveni friž od vrata do trbuja nakon nedavne operacije tri baj pasa.

Provuka je traku od EKG-a kroz ruku kao telegrafista kad stane čitat poruku s vrpce. I sad bi Jure najradije da ga dotur potapša po škinama i da mu kaže: Starino idi doma zdrav si ko dren. A ko zna koliko dotura bi tako reklo, pogotovo kad je u stisci s vrimenon, a dođe mu tako neko iz vukojebine i to bez nalaza. Ali ovaj ni takav:

– “Slušaj Jure, idi u sobu pet neka ti učine komplet analizu krvi i mokraće hitno, reci da sam im to ja rekao, onda u sobu 12 da ti naprave eho srca. Kad budeš gotov donesi sve ovde. “

– “Ali doture meni autobus ide u šest uri, moran doma zbog Gurke.”

– “A ko ti je ta Gurka?”

– “Naša kravica, nikon se ne da pomust samo meni, “

– “Ma bićeš ti još večeras kući, samo požuri.”

Jure je obavija sve ča mu je dotur kaza i u pet se ponovo nacrta kod dr. Tomića. Bi je zadnji pacijent za danas. Cupka on nestrpjivo da krene kući, a dotur mu reče da ne brine da će ga on osobno odvest na kolodvor. Ponovo se udubija u nalaze i počne odmahivat glavon.

– “E moj Jure, moramo te odmah prikačiti na “holter” da vidimo što nam to govori tvoje ludo srce. Što je danas … petak? Evo sad ti ga stavimo pa ti stoji do ponedjeljka kad ponovo radimo. I ne smiješ putovati jer rezultati neće biti dobri. “

– “Ali doture moran ić, doli me čekaju i Gurka me čeka, a i neman ja kod sebe šoldi za u hotel.

A zna dotur dobro kakve su to muke. I sam je poteka iz jednog takvog brđanskog zaseoka. Zna da je jedina krava ka član obiteji. Ujutro se prvo pogleda u štalu vidit kako je ona, a čeljad će i samo kazat ako im čagod fali. A ča se šoldi tiče, to je zadnje ča od sejaka moš iskopat. Ono malo ča se zaradi od prodaje ode na ono ča se mora kupit: sime, lektrika, so, ćizme, kemija, likarije …

Jure se počea trest ka da sina šaje u rat. “Ma smiri se starino, sve ćemo polako rješiti.”, umiruje ga dotur. Pozva je glavnu sestru s pripremnog i pita je je li je slobodna ona soba za VIP-bolesnike. Slobodna je.

– “Eto, našli smo ti besplatan carski smještaj ovde na trećem katu. Znam da bolnička hrana nije neka pa je najbolje da jedeš “Kod Rose”, ulicu niže. Evo ti hiljadu kuna pa ćeš mi vratiti drugi put. A što se tiče Gurke pa valjda će je neko nekako pomusti. Samo ti javi tvojima da dolaziš u ponedjeljak.”

Jure je drhtavo izvadija neku praistorijsku Nokiju ča ju je posudi od susida Grade za ovu priliku. Pokušava ubost one botune debelin parstima, ka da vrhon postola probaješ naciljat bajam. I sve ubada po 2-3 gumba istovrimeno. Dotur mu otkuca broj da se ovaj više ne muči i dade mu mobitel na uvo. Javi se susid Grada i posli nekoliko razmina halo-halo, počmu se mejusobno pitat ko je to tamo, a ko je to vamo, iako su obojica već iz prve pripoznali glasove.

Konačno su se našli negdi u eteru, i obojica se zaprepastili ka da su se iznenada trefili negdi posrid Čukotskog mora. Jure nikako da rekne zoć zove, a zapravo bi ga najradije pita kako je Gurka. Vidi je dotur da se stari blokira pa mu je vazea telefon i Gradi lipo objasnija kad će Jure natrag i da to javi njegovima.

A doturu je svaki petak uglavnon taki, strka od jutra do navečer. Pozva je sestru da smisti Juru i kala se doli “Kod Rose” da napokon čagod toplo izide. Odspava je jedva dvi ure na trosidu u svon kabinetu i u devet počea noćnu smjenu viziton. Tu se dosta zadrža. To su pacijenti ča sutra ili prekosutra gredu na operaciju sarca.

Ponekon od njih će ovo bit zadnja noć.

Prestrašeni su i gledaju ka dica u doture, ka u svoje jedino spasenje. Sa svakin triba popričat, umirit ga koliko je to moguće. A nije lako gledat čovika u oči i obećat da će sve biti u redu, a sutra mu prisić grudnu kost i rastegama rastvorit prsa dok rebra krckaju, pa ogolit njegovo drhtavo sarce. Uzimajući to sarce u ruke uvik mu je prid očiman lik čovika kojen je sinoć da obećanje.

Još ka dite je od majke nauči mnogo o likovitin bijkama i čemu koja služi. Životinje nekad i same ćute ča triba uzet, a čovik triba naučit.

Tako su se on i majka snalazili na padinama divjeg Lukova bez dotura i veterinara. Kasnije, u Zagrebu je bilo i bojih študenata od njega, ali najboji doturi su postali oni ča su znali ličit i tilo i dušu.

Obilazeći redon bolesničke sobe dr. Tomić stiže i do VIP-apartmana. Učinilo mu se da je kamara prazna. Posteja niti nije taknita a Jure sidi u poluškurici do ponistre i gleda u noć. Brine o Gurki i ne more zaspat.

A onda se dotur dositija.

Upita Juru je li u selu ima nekog ča gaji lavandu? Pa Grada zimi hrani svoje koze suhon lavandon. Pozvali su ponovo susida i dotur mu reče da kravi da svežanj lavande i da se će se od tega životinja primirit i dat se pomust. Uru poslin je Grada javi da je Gurka pomužena i da ništa ne brinemo. Jure se ozari od sriće i dotur ga natira da legne u posteju. Zaspao je odma, pri nego ča se svitlo ugasilo.

U ponedejak ujutro su mu skinli holter. Tomić je pogleda rezultate i malo je izmni listu Jurinih likarija.

– “Eto tako starino, slobodan si i još si ti dosta dobar. Napisao sam ti da dođeš na kontrolu u oktobru da ne dolaziš po zimi kao sada. I nemoj da mi opet dođeš bez nalaza.”

A vidi doktor da Juri jopet čagod fali, ka da mu se ne izlazi iz ordinacije.

– “Pa šta je sad Jure, jedva si čekao da odeš kući?”

– “Dva dana gledan ono veliko kupatilo ča ga zovete džakuzi, a zbog holtera se nisan smi kupat. A u životu nikad nisan lega u kadu.”

– “Hahaha Jure moj, evo vrati se gore i banjaj se do mile volje, dok ti ne krene autobus.”

I tako se Jure nabanja ka nikad u životu. Ispritiska je one botune na džakuziju ka da je u kokpitu eroplana. Kad se vratija Gurka se iznenadila kako mu je posvitlila koža, a Janja mu reče da je 20 godišta mlaji. E to su ti Zagrebački doturi, oni sve znaju boje od nas težaka.

Poslin dva miseca na adresu bolnice stiže poveći paket – piše za dr. Tomića. Dotur je otvorija paket a u njemu veliki pravokutni komad slanine ravan ka zrcalo. A koža na poleđini slanine oslikana u nekin živin kolurima i vidi se prilipi planinski pejsaž. U zasebnoj kuverti Jure se puno zafaljuje, pozdravja ga i vrača one pozajmjene pineze. A tu se našao i list iščupan iz sredine đačke teke na kojoj je olovkon pisalo:

“Dragi doture, ovu slaninu je opiturala moja Janja neotrovnon farbon. Ako vam se slika sviđa, kad izite slaninu, ostružite mast i obe bande triba premazat vrućin voskon od čela ili bezbojnin imelinom za postole. To van je poklon od moje kućne slikarice, jer ste me pomladili. Puno vam fala na vašoj dobroti i vidimo se u oktobru. Pozdrav od Janje, Gurke i Jureta.“

Dr. Tomić je kirurški precizno odilija slaninu od kože i postupija po uputi. Kožu je uokvirija i zakačija na zid ordinacije. Ma nema ko ne bi pogleda tu velišku lipu sliku veselih kolura. A onda bi se dotur pofalija:

– “To je koža od mog pacijenta sirotog Jureta, poslala mi njegova žena jer sam se potrudio oko njega. A jadnik se kupao kod nas sve dok mu koža nije skroz pobjelila. Ma bilo je tu i dobre njegove slanine, ali sam je odvojio i pojeo.”

Tako su najbojeg dotura na Rebru nazvali dr. Kanibal.

Kako tek ostale doture zovu? Neki judi će uvik bit dokaz da nije sve postalo posal, profit i interes.

Pepi

Continue Reading

Vijesti

Muftiji Zukorliću: “Ljuta sam jer smo mnoge stvari ostavljali za sutra… dok si ti žurio!”

Published

on

Sjećanje na jednog od najvećih sandžačko-muslimanskih intelektualaca, bivšeg muftiju, za Sandžak i Srbiju, Moamera Zukorlića u dirljivom govoru …

Efendija Muamer Zukorlić, teolog i političar, bio je pravi vođa svoga naroda i pučki tribun u Sandžaku ali i šire, umro je iznenadnom smrću u studenom 2021. godine.

Godine 2010. Zukorlić je formirao Bošnjačko nacionalno vijeće, te bošnjački narod proglasio konstitutivnim. Kad tijela države Srbije nisu priznala BNV, on je dao slijedeću izjavu:

 »Igranje Sandžakom znači poigravanje sa ovim dijelom Srbije. Država je kao zgrada u kojoj stanari mogu da se vole ili ne vole. Ukoliko većinski stanari odluče da zapale jedan stan, rizikuju da se upali cijela zgrada. Zato se nije igrati sa vatrom. Ili će nam svima biti lijepo, ili će vatre biti do vrha. Samo naša kuća gorjeti neće.«

Poslušajte dirljiv govor u spomen na velikog muftiju…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved