Vijesti
Odlazi li Teksas iz Amerike? Teksaška Nacionalna garda preuzela granicu i potjerala savezne agente
Masovni ulazak migranata u SAD na južnoj granici s Meksikom jedan je od velikih problema koji snažno utječu na američku politiku i društvo odnosno generira podjele. O tome najbolje svjedoče i višemjesečne borbe između Kongresa i Bijele kuće oko Bidenovog prijedloga proračuna (koji, između ostalog uključuje i financijska sredstva za Ukrajinu i to svojim najvećim dijelom – oko 61 milijarde dolara od njih ukupno oko 105 mlrd.), kojeg republikanci blokiraju – ne zbog ljubavi prema Rusiji i Putinu – o čemu nema i ne može biti niti govora, već upravo zbog nezadovoljstva politikom aktualne administracije po pitanju imigracije – donosi Zoran Meter u Geopolitika.news.
Foto: zastava Teksasa, Wikimedia Commons
Oko njega republikanci traže dubinske promjene unutar zakonodavstva tj. puno strože mjere, čemu se, međutim, demokrati protive i nude blaža rješenja tvrdeći kako republikanci pretjeruju i da to nije toliko veliki problem po SAD kakvim ga oni prikazuju. Zbog toga je nastala pat-pozicija koja neće biti riješena do ožujka kada počinje novi rok za donošenje proračuna koji je trebao biti usvojen još u listopadu prošle godine (samo ga se tehnički podržava kako ne bi došlo do paralize rada saveznih administrativnih službi).
Osim toga, teret migrantske krize najviše snose američke južne savezne države što dodatno povećava tenzije na relaciji sjever-jug. Tako proteklih godina nije nedostajalo niti novih secesionističkih inicijativa – i to iz visokih vladajućih krugova takvih država.
Teksaško soliranje
Jedna od njih, i to ona najvažnija – svakako je Teksas. S golemom površinom od skoro 700 000 km2 (veća je samo Aljaska) i s oko 30 milijuna stanovnika (veća je samo Kalifornija), Teksas je i jedna od najbogatijih saveznih država koja je svoje bogatstvo stekla i temelji na naftnoj industriji. Stoga Teksas oduvijek ima posebnu težinu koju nitko ne može ignorirati gledano na nacionalnoj razini.
Za one koji ne znaju, Teksas je prije priključenja SAD-u 1845. godine kao 28 američka država – prije toga 10 godina bio samostalna država pod nazivom Republika Teksas. Ti korijeni državotvornosti tradicionalno su i dalje jaki, a poglavito dolaze do izražaja u kontekstu sve većih ideoloških podjela unutar SAD-a, gdje u Teksasu dominiraju tradicionalne, konzervativne vrijednosti nad onim neoliberalnim – koje pak prevladavaju u demokratskim državama.
Međutim, upravo ta američka savezna država, kao granična s Meksikom, sada i trpi najveće posljedice beskonačnog migrantskog vala koji je dolaskom Bidenove administracije ponovo pokrenut u pravi stampedo nakon prethodnog značajnog smanjenja tijekom mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Teksaška Nacionalna garda preuzela granicu
Dakle, ne slučajno, snage Nacionalne garde pod zapovjedništvom teksaškog guvernera Grega Abbotta krenule su u akciju te su prošli tjedan blokirale agente američke granične ophodnje na dijelu rijeke Rio Grande na granici s Meksikom.
Kako je objavio The Washington Post (WP), to je objavila Bidenova administracija u žurnom apelu u petak, konstatirajući kako to „pojačava napetosti oko toga kako se nositi s rekordnim priljevom migranata“.
Dužnosnici Teksaškog odjela za javnu sigurnost i Nacionalne garde počeli su u srijedu postavljati ograde i žilet-žicu oko riječnog parka Shelby u Eagle Passu, graničnom prijelazu na koji su posljednjih mjeseci stigle tisuće migranata – piše taj medij.
“Teksas ima zakonske ovlasti kontrolirati ulazak i izlazak na bilo koju geografsku lokaciju u državi”, rekao je Abbott novinarima u petak. Ta se moć, rekao je, potvrđuje u Eagle Passu “kako bi se održala operativna kontrola.”
Bidenova reakcija prema Vrhovnom sudu
Međutim, Joe Biden očito ne misli tako pa je odlučio zatražiti od Vrhovnog suda brzu intervenciju. Vladini odvjetnici rekli su u sudskom podnesku u petak da Teksas ne može kontrolirati pristup granične patrole rijeci niti diktirati njihove dužnosti. Državna granica s Meksikom duž rijeke Rio Grande međunarodna je granica pod jurisdikcijom federalnih vlasti.
Preuzimanje označava još jednu eskalaciju višegodišnjeg sukoba Abbotta sa saveznim imigracijskim službenicima oko kontrole jugozapadne granice u Teksasu i postavlja ustavno pitanje njihove uloge u zaustavljanju protoka migranata koji ulaze u državu – piše WP.
U prosincu je američki prizivni sud za 5. prizivni krug privremeno blokirao savezne agente da režu ili premještaju žilet-žicu u Teksasu postavljenu na obali rijeke Rio Grande za koju savezna vlada tvrdi da ih ometa u radu.
Bidenova administracija rekla je sudu u petak da je posljednji Abbottov potez značajan jer ometa “sposobnost granične ophodnje da patrolira ili čak nadzire granicu i bude u poziciji da odgovori na hitne slučajeve”, navodi se u podnesku.
Agenti granične patrole koristili su park uz rijeku za postavljanje privremenog vanjskog prostora za zadržavanje kada su tisuće migranata ilegalno prešle tijekom rekordnog priljeva u području Eagle Pass prošlog mjeseca.
Abbottove snage presjekle su federalnim agentima pristup području žicom i blokirale ceste svojim Humveejima, navodi se u sudskom podnesku. Saveznim agentima dopušten je ulazak u područje samo u slučaju hitne medicinske pomoći, rekli su dužnosnici. Službenici američke carine i granične službe odbili su komentirati Abbottov postupak, upućujući upite na hitni sudski podnesak.
Što kažu stručnjaci?
Ilya Somin, profesor prava na Sveučilištu George Mason, primijetio je da je bilo slučajeva da su države odbijale pomoći saveznoj vladi u provođenju imigracijskih mjera, kao što je kalifornijska politika “utočišta” koja ograničava suradnju s američkim imigracijskim i carinskim službama. No rekao je da država ne može blokirati federalne vlasti i upozorio da Abbottov potez povećava rizik od oružanog sukoba saveznih agenata i teksaške garde.
Angelo Fernández Hernández, glasnogovornik Bijele kuće, optužio je Abbotta u petak za korištenje “ekstremnih političkih trikova” koji otežavaju agentima granične patrole da rade svoj posao.
“Bilo da se radi o ostavljanju migranata uz cestu usred zime, postavljanju žilet-žice kako bi posao granične patrole učinio opasnijim, promicanju ekstremnih i neustavnih zakona kao što je SB 4 ili njegovim posljednjim akcijama u Eagle Passu, guverner Abbott je u više navrata dokazao da ga ne zanimaju rješenja i da samo želi politizirati granicu”, rekao je Fernández Hernández u izjavi.
SB 4, novi državni zakon koji podupire Abbott i koji proširuje ulogu teksaških vlasti u provođenju imigracijskih zakona, također je osporavan na saveznom sudu od strane Bidenove administracije.
Politolog sa Sveučilišta Southern Methodist Cal Jillson rekao je da su Abbottovi postupci u skladu s njegovim dugogodišnjim političkim ambicijama da ponovno potvrdi prava država i dodatno ograniči moć federalne vlade. Godine 2016. guverner je pozvao na novu ustavnu konvenciju kako bi se unijelo nekoliko amandmana na Ustav SAD-a, uključujući ograničavanje mogućnosti savezne vlade da nadjačava državne zakone. Kao glavni državni odvjetnik Teksasa, Abbott je proveo veći dio svog mandata tužeći saveznu vladu na sudu zbog politike zdravstvene zaštite, zaštite okoliša i imigracije.
Povratak u doba Konfederacije
No postoji još nešto u Abbottovim postupcima, kažu znanstvenici. Guverner i drugi republikanci, rekao je, iznose argumente za prava država poput onih koje je Konfederacija iznijela uoči građanskog rata – tvrdeći kako države imaju legitimno pravo ocjenjivati federalno ponašanje.
izvor: Zoran Meter/Geopolitika.news
Vijesti
Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom
Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.
U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.
“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.
Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”
Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.
Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”
Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.
Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”
Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”
POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.
“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.
Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.
Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.
Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.
CatholicVote je ranije objavio:
Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.
Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.
Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.
Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.
Vijesti
Čudesna vizija iza blagdana Tijelova
Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.
Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.
Slika: Portraits-of-Saints – Julijana iz Liegea
Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.
Viđenje svete Julijane
Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”
U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:
Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.
U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:
“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.
Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:
Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”
U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.
Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.
Philip Kosloski /Altea
Vijesti
Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’
Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas
Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.
Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.
S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.
BREAKING: Biden National Security Council Advisor: We Can't Go Against Israel until Reelection; Israel 'Lies, Bombs, and Kills All These Kids'
— Project Veritas (@Project_Veritas) May 21, 2024
“We can help you [Israel] in the way that we can, but you’re not going to continue to lie, and bomb, and kill all these kids without… pic.twitter.com/d4TB25iF4j
“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”
Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.
Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.
Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.
Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.
Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.
Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)
-
Vijesti6 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti15 sati ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti2 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti1 tjedan ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti3 tjedna ago
Kad zakon postane teror, otpor postaje obaveza: Što komunizam ima s pobačajem, Metuzalemom i potopom!