Connect with us

Vijesti

OKRUŠKA RIČ, RIČNIK OKRUŠKOGA GOVORA  AUTORICE MANUELE BARETA BULIČIĆ, BARETINKE

Published

on

NEMJERLJIVA  VRIJEDNOST NA JEZIČNOJ KARTI HRVATSKE    Dok je žestoka bura, u petak, nosila sve pred sobom i čistila prazne ulice Splita u Marmontovoj na trećem katu u prostorijama Ogranka Matice hrvatske bilo je toplo, ugodno i vrlo emotivno.

Dva lijepa događaja su se spojila zajedno tako u našem prostoru nije nedostajalo topline i ljepote. Ogranak Matice hrvatske iz Trogira je gost večeri kod svojih kolega u Splitu i želi predstaviti hvalevrijedna ostvarenja svoje vrijedne članice Manuele Bareta Buličić. Predstavljačice i dobre poznavateljice autoričina književnoga opusa, dr.sc. Hicela Ivon, Daniela Radan, mag.educ.philol.croat.et paed.,dr.sc. Danka Radić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Trogiru, složile su se u vrlo zanimljivim analizama pogledom svoje struke, da je Okruška rič nezaobilazan i nemjerljiv doprinos na jezičnoj karti Hrvatske. Suglasne, da se vrijednost ove jezične baštine odražava na nekoliko razina; dijalektološki, etnološki, kulturološki i povijesno.    

Drugo dopunjeno i prošireno izdanje Okruška rič – Ričnik okruškoga govora s 9000 riječi, 1000 izraza te preko 280 mudrih misli koje su naši stari koristili u svojem govoru, a možemo ih još ponekad čuti. 2015. na promociji prvog izdanja Ričnika s 6000 riječi divili smo autoričinom djelu i nismo mogli zamisliti da može biti još više od toga. Autorica nas je iznenadila bogatstvom sakupljene građe velikim marom i trudom, poteškoćama uprkos.  Dopunjeno i prošireno izdanje Ričnika predstavlja trijumf  ljubavi i pažnje prema svojem rodnom zavičaju jer je tako „spasila od zaborava jedan jezik i jedan svijet koji je na tom jeziku postojao!“, napisala je njegova recenzentica, dr.sc Ivana Kurtović Budja. Sačuvati memoriju zavičaja moguće je samo snažnoj i neodoljivoj ljubavi prema svojem iskonu kojemu je naša Baretinka darovala cijelo svoje srce, znanje i pero ne želeći ga prepustiti „ruzini“ vremena i svim drugim infetima zaborava“. Tako je uspjela zaštititi važan dio okruške nematerijalne baštine. Značaj ovog Ričnika je neprocjenjiv i činjenicom, da je recenziju ovog dopunjenog i proširenog izdanja, napisala dr.sc Ivana Kurtović Budja s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dijalektologinja i članica Povjerenstva za nematerijalnu baštinu pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Recenzentica je predložila da se Ričnik okruškoga govora stavi na listu nematerijalne baštine Lijepe Naše. Hvala Manueli!

Ali, nije ovo sve što nas je u dvorani oduševilo i grijalo. Naime, u ovoj prigodi Manuela Bareta Buličić je predstavila svoje 4 zbirke stihova objavljene u svibnju 2022. čiji je nakladnik Općina Okrug . Autorica ih je predstavila izravnim krasnoslovom. Ova lirika je tematski i jezično podijeljena u 4 cjeline. Manuelin zov okruškoga govora podario nam je prve dvije zbirke na jeziku zavičaja: Nike riči na burdes – Moji fundaminti ; Nike riči na burdes –  Jubeča jubav. Dvije ostale zbirke pisane su hrvatskim standardnim jezikom naslovljene: Obzor mojih sjećanja – Nutarnji zemljopis; Obzor mojih sjećanja – Usamljen šetač. Moj doživljaj miline i ljepote stihova je bio cjelovit i više nego uvjerljiv, jer sam prepoznala autoričinu neraskidivu povezanost s rodnim krajem koji osvaja i prije prvih koraka ili prvih izgovorenih riječi. Manuela živi svoj zavičaj, svoj Okruk, i on postaje njezina svojina, balans, mjerilo životnih vrijednosti. Njezin okruški zavičaj su mirisi, okusi, zvuci, govor, pjesma, ali i pogled, osmijeh, suza, zvijezde, nebo….   Možda je ponekad previše izravna u nekim svojim malim tugama, zapažanjima i zamjerkama otkrivajući nam svoju intimu doživljenog. Nudi nam ljepotu života u prirodnoj čaroliji kamena, mora, suhozida, netaknute zdrave prirode. Suzu nisam mogla zaustaviti i da sam to željela jer njezin darovit, uvjerljiv glas donosio mi je svakim novim stihom i novu emociju kao perom na papiru ili kistom na platnu. Prepoznala sam se u njima i svojim mislima povremeno selila na moj sunčani otok. Dvoranom je dominirala glasna tišina. Bili smo zaneseni nastupom naše autorice. Pljesak u dvorani je dugo trajao kao da želimo sve ponoviti. Radosno i sa zahvalnošću sam prigrlila 4 knjige iz ruku autorice, sretna za obnovljenu radost nekih  potisnutih sjećanja na mojem otoku sunca, suhozida i crljenice. Za mene, to je bila večer za pamćenje.

Margita Vučetić/Hrvatska udruga Benedikt

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved