Connect with us

Vijesti

OPASNA IGRA LJEVIČARA Izmjene temeljnih dokumenata EU-a moraju se zaustaviti…

Published

on

 Razgovor s predsjednikom Upravnoga odbora »Ordo Iurisa«, Jerzyem Kwasniewskiem

Nakon što je izrazio oštro protivljenje smjeru kojim Europsku uniju vode amandmani dvaju temeljnih dokumenata na kojima se zasniva ustroj i funkcioniranje EU-a – Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije – te nakon što je pojasnio da bi njihova reforma praktički mogla gotovo posve dokinuti suverenitet nacionalnih država te dovesti do stvaranja unitarističke birokratske europske države, Jerzy Kwasniewski, predsjednik Upravnoga odbora poljskoga Instituta »Ordo Iuris«, osvrće se u razgovoru za Glas Koncila na još neka pitanja koja su više ili manje vezana uz navedeni problem.

Tako je, pozivajući se na model postupnoga i sustavnoga jačanja suradnje između nacionalnih država koje čuvaju svoj suverenitet i identitet – koji su zagovarali oci Europske unije, poglavito Robert Schuman – te odbacujući radikalno ljevičarsku ideju o umanjenju uloge, pa i ukidanju nacija, Kwasniewski dao do znanja da se on i njegov institut protive unitarističkomu modelu europske integracije, a ne Europskoj uniji kao takvoj. Stoga odbacuje tezu onih koji ih etiketiraju kao »euroskeptike« ili čak protivnike europske integracije, a time i Unije.

»Uza sve razlike povezuje nas zajednička baština«

Kwasniewski štoviše kaže: »Globalizacija je činjenica te stoga svi mi vjerujemo da je u globalnom svijetu potrebna snažnija suradnja kako bismo u globalnim okvirima zajedno nešto značili. Posebno to vrijedi za trgovinsku razinu, ali i za kulturnu i mnoge druge. No istodobno moramo štititi svoje identitete, među ostalim od radikalnih ideologija.« Sugovornik ide i dalje te za Europu kaže: »Premda na neka temeljna pitanja imamo posve drugačije poglede, povezuje nas zajednička baština. Stoga sam uvjeren da čak i uza sve velike razlike, europske zemlje mogu lakše i bolje surađivati uzajamno nego s bilo kim drugim u svijetu te da je suradnja na europskom prostoru lakša nego bilo gdje drugdje.

Želimo dakle suradnju, želimo europsku integraciju, ali zasnovanu na poštovanju nacionalnih identiteta, koje je zajamčeno i u sadašnjim europskim ugovorima. Oni traže ravnotežu dajući konstitucionalni temelj Uniji, ali poštuju i suverenitete i identitete europskih naroda.«

Novonastajuća europska birokratsko-politička liberalna elita

Na pitanje tko želi ugurati Uniju u unitaristički okvir – jesu li to možda velike zemlje članice – Kwasniewski odgovara: »Na neki se način ta ideja najviše veže uz njemačke političare. No nije riječ samo o njima, nego bih prije rekao da je ‘gura’ novonastajuća europska birokratsko-politička liberalna elita, oni koji su na neki način već odustali od nacionalnih identiteta, ili vjeruju da je europski identitet puno važniji od nacionalnih i kulturnih identiteta. Jasno, oni su u Europi u manjini. Europski narodi ne dijele takav pristup pa te elite žele – što je jedna od temeljnih ideja Ventotenskoga manifesta Altiera Spinellija koji se navodi kao nadahnuće u predloženom novom proslovu Ugovora o Europskoj uniji – ograničiti demokratsku kontrolu nad birokracijom, provesti ideologizaciju Europe poglavito odgojem i obrazovanjem te stvoriti novoga europskoga čovjeka.«

Izbori za Europski parlament jedan su od povoda za razgovor s prvim čovjekom Instituta »Ordo Iuris«. Dio toga pitanja odnosio se na percepciju važnosti tih izbora i europske politike općenito. Sugovornik je, naime, suočen s tvrdnjama da se domaća politika svaki dan prati preko medija, a ono što se događa na razini Unije općenito je gledano daleko, apstraktno; da je same mehanizme po kojima Unija funkcionira teško proniknuti bez pomoći posrednika i stručnjaka, a mediji se uglavnom »zakače« za ovu ili onu temu bez sustavnoga praćenja; da Europski parlament djeluje poput »raspravljačke i glasačke mašine« te je teško uopće sagledati teme kojima se bavi…

Čudna situacija

»To je«, odgovara Kwasniewski, »tipičan problem u svim europskim zemljama: Europska je unija toliko udaljena od građana zemalja članica da često uopće ne poklanjaju pozornost onomu što se događa u Bruxellesu. No sve veći utjecaj europske politike na svakodnevni život građana stvara čudnu situaciju: usredotočeni smo na unutarnju politiku, na regionalnu politiku, a realno mnoge se odredbe koje se izravno tiču svakodnevnoga života donose upravo u Bruxellesu. Stoga je ovaj pokušaj da se amandmanima još veći dio suvereniteta članica prenese na Uniju prigoda da se građani, biračko tijelo, uvjere da je krajnje vrijeme posvetiti pozornost onomu što se događa na razini Unije jer će se ishod toga procesa odraziti na apsolutno sve segmente svakodnevnoga života: na funkcioniranje naših vrtića, škola, Crkava, svijeta rada, prometa…«

Ključnu ulogu u tom podizanju interesa za europska pitanja uz nevladine organizacije imaju mediji, kojima je zadaća približiti bruxelleski svijet običnomu građaninu. Nije riječ samo o informiranosti, nego o »sudjelovanju u demokraciji«. »Inače će europski projekt postajati sve manje demokratičan: ako nikoga ne zanima što se u Bruxellesu radi, birokrati će raditi što god žele«, kaže Kwasniewski. Interes građana za europska pitanja postupno će dovoditi do još jednoga pozitivnoga učinka: natjerat će institucije EU-a i europske političare da budu bliži ljudima, manje vođeni ideologijama, a više stvarnim problemima i interesima građana.

Drugi dio pitanja odnosio se pobliže na mogući utjecaj izbora na sudbinu spomenutih amandmana te na važnost te teme u predizbornim raspravama. »Snažno vjerujem da su ovi izbori trenutačno najvažniji događaj na europskoj političkoj sceni, ne samo da bi se zaustavili ovakvi neprihvatljivi amandmani na europske ugovore, nego kako bi se oduprlo općenitomu pritisku koji teži stvaranju unitarističke države. Tomu se pritisku treba oduprijeti poglavito na političkoj razini, a Europski je parlament za to najvažnije mjesto. Ipak, amandmanima su u studenom prošle godine zeleno svjetlo za daljnju proceduru dale obje najveće grupacije u EP-u, Europska pučka stranka (EPP) i socijaldemokrati. Silno se nadam da ćemo nakon izbora imati više članova koji će biti skeptičniji prema tomu ideološkomu projektu, iz suverenističkih pokreta koji jačaju diljem Europe, ali možda čak i u redovima EPP-a. Ipak, ne vjerujem da će se nakon izbora politička struktura EP-a toliko promijeniti da bi se zaustavio proces izglasavanja amandmana. Veće nade stoga polažem na nacionalnu razinu, na države članice«, rekao je Kwasniewski.

Odbacivanje u više članica bilo bi dovoljno

Možda je navedene sugovornikove riječi ovdje prikladno upotpuniti informacijom da je na glasovanju o amandmanima u prosincu četvero zastupnika iz redova HDZ-a, premda je stranka članica europskih pučana, glasovalo protiv amandmana, kao i neovisni zastupnici Kolakušić i Sinčić, dok su predstavnici SDP-a i IDS-a poduprli prijedlog.

Budući da najveće nade polaže na nacionalnu razinu, Kwasniewski smatra da je u ovom trenutku najvažnije kod građana razvijati svijest o onome što se događa jer će prije ili kasnije amandmani doći na ratifikaciju u nacionalne parlamente ili će se čak, ovisno o ustavima pojedinih članica, građani o njima izjašnjavati na referendumima. Uza svu političku i medijsku kampanju koju očekuje, vjeruje da bi amandmani mogli biti odbačeni u barem nekoliko članica ili u barem jednoj velikoj članici. To bi moglo biti dovoljno da se na razini Unije stvori politički problem dovoljno velik da se proces zaustavi, smatra Kwasniewski.

Nasilje bez presedana protiv javnih institucija

Premda je pitanje tek neizravno vezano uz pokušaj revizije europskih ugovora, sugovornik se osvrnuo i na stanje u Poljskoj nakon što je vlast krajem prošle godine preuzela lijevoliberalna koalicija koju mediji i u Hrvatskoj vole nazivati »proeuropskom«. »Primjena državnoga nasilja bez presedana protiv javnih institucija, kako bi se preuzelo i kontroliralo«, to su riječi kojima »reforme« nove vlade opisuje Kwasniewski.

»Čak i ako sudovi odluče u korist institucija, vlada prelazi preko tih odluka«, kaže Kwasniewski. Liberalni političari »otvoreno zazivaju koncept takozvane ‘tranzicijske pravde’, koju zastupaju neke transnacionalne organizacije za ljudska prava«. »Ta ih pravda, po njima, ovlašćuje kršiti ustav« pod pretpostavkom, koju su također sami proglasili neospornom činjenicom, da je pravni poredak u prethodnom razdoblju nepovratno narušen. »Ako prihvatimo takvu doktrinu, više nikakva ustavna jamstva ne vrijede. Svaka vlada, u bilo kojoj zemlji, može reći da je ona prethodna kompromitirala pravni poredak te da se radi njegove ponovne uspostave mogu kršiti ustavne odredbe«, upozorava Kwasniewski.

Glede budućnosti kaže: »Čvrsto se nadamo da će to presezanje lijevoliberalne vlade zaustaviti narod, njegova reakcija.« Veliki prosvjedi protiv poteza vlade već su održani u Varšavi »u prosincu, u veljači i u ožujku«, a posebno je istaknuo »dosad neviđenu manifestaciju pokreta za život«, nedavno održani »Hod za život« na kojem se samo u Varšavi okupilo najmanje 50 tisuća ljudi, potaknutih odlukom vlade »da ignorira odluku Ustavnoga suda o pobačaju« te njezinim nametanjem politike koja promiče pobačaj.

Darko Grden
Glas Koncila

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved