Connect with us

Vijesti

PIŠU POVIJEST Papa Franjo i patrijarh Kiril razgovarali uživo: sve mu je rekao…

Published

on

Posljednjih tjedana Kirill je koristio vjerski jezik kako bi opravdao svoju potporu ruskoj vojnoj agresiji. Papa ga je nazvao preko videa te mu rekao

Papa Franjo je 16. ožujka putem videa razgovarao s ruskim pravoslavnim patrijarhom Kirilom, ključnim pobornikom rata ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine. U pozivu, dvojica vjerskih vođa obećali su svoju predanost osiguravanju mira. Vatikansko priopćenje navodi da je Franjo odbacio opravdanja za invaziju u obliku “svetog rata”, rekavši da “danas ne možemo ovako govoriti”.

Razvila se kršćanska svijest o važnosti mira, rekao je Franjo. Posljednjih tjedana Kirill je koristio vjerski jezik kako bi opravdao svoju potporu ruskoj vojnoj agresiji. Prema vatikanskom priopćenju, razgovor je bio usredotočen na “rat u Ukrajini i ulogu kršćana i njihovih pastira u poduzimanju svega što je moguće da mir prevlada”.

„Mi smo pastiri istoga Svetoga naroda koji vjeruje u Boga, u Presveto Trojstvo, u Svetu Majku Božju: za to se moramo ujediniti u nastojanju da pomognemo miru, da pomognemo onima koji pate, da traže putove mira, zaustaviti vatru”, rekao je Franjo ruskom patrijarhu, navodi se u priopćenju Vatikana.

“Oni koji plaćaju račune za rat su ljudi, to su ruski vojnici i ljudi su ti koji su bombardirani i umiru”, nastavio je Papa. “Crkva ne smije koristiti jezik politike, nego Isusov jezik.” “Ratovi su uvijek nepravedni. Jer onaj koji plaća je Božji narod”, nastavio je Franjo. “Naša srca ne mogu a da ne plaču pred djecom, ubijenim ženama, svim žrtvama rata. Rat nikad nije put. Duh koji nas ujedinjuje traži od nas kao pastira da pomognemo narodima koji pate od rata.”

U ranijem priopćenju Ruske pravoslavne crkve navedeno je da su dvije strane imale “detaljnu raspravu” o situaciji u Ukrajini. “Posebna pozornost posvećena je humanitarnim aspektima trenutne krize i djelovanju Ruske pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve za prevladavanje njezinih posljedica”, nastavlja se. “Stranke su naglasile iznimnu važnost tekućeg pregovaračkog procesa, izrazivši nadu u što skorije postizanje pravednog mira.” Ruski pravoslavni ministar vanjskih poslova, mitropolit Hilarion, i dužnosnik iz međukršćanskih odnosa ruskih pravoslavaca, IA Nikolaev, pridružili su se Kirilu u pozivu u Moskvi. Franju su u Vatikanu pratili kardinal Kurt Koch, predstojnik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, i vlč. Jaromir Zadrapa, službenik Kochova ureda.

Videokonferencija Franje i Kirila 16. ožujka obilježila je njihov prvi susret licem u lice otkako su se njih dvojica srela u Havani na Kubi 2016. godine. Činilo se da je taj susret, koji je bio prvi susret rimokatoličkog pape i ruskog pravoslavnog patrijarha, naznačio povijesni napredak u katoličko-rusko pravoslavnim odnosima i bili su u tijeku planovi da se njih dvoje ponovno osobno sretnu ovog ljeta. Kirillova podrška Putinovoj invaziji ne samo da je stvorila nove ekuneničke napetosti već je dovela do raspleta među ruskim pravoslavnim crkvama diljem svijeta.

Ruski patrijarh nastojao je prikazati invaziju kao pokušaj obrane od moralnog relativizma i dekadencije Zapada te je tvrdio da je Ukrajina dio “kanonskog teritorija” Ruske pravoslavne crkve. Do danas je najmanje 160 pravoslavnih parohija u desetak zemalja nastojalo pristupiti drugim zajednicama od izbijanja rata. Iako je Kirill od tada izrazio želju za prekidom sukoba, odbio je osuditi Putina ili ruske akcije protiv Ukrajine, unatoč molbama vjerskih vođa iz cijelog svijeta.

Kasnije tijekom dana, 16. ožujka, državni tajnik Vatikana, kardinal Pietro Parolin, predslavio je misu za mir u bazilici Svetog Petra u nazočnosti diplomatskog zbora Vatikana.

Uz nazočnost ruskog veleposlanika u Vatikanu Aleksandra Avdejeva i ukrajinskog veleposlanika u Vatikanu Andrija Juraša, Parolin je ponovio riječi pape Franje iz njegove homilije od 6. ožujka ranije ovog mjeseca.

“Ovo nije samo vojna operacija već rat”, rekao je Parolin, ponovno izričito odbacivšiopise ruske vlade o njihovim vojnim aktivnostima kao “posebnoj vojnoj operaciji”.

“Ne mislite li da kad bismo više slušali riječi našeg Gospodina, oružje bi utihnulo, dapače, ne bi se ni proizvodilo i gradilo?” rekao je Parolin tijekom svoje homilije. “Obraćamo se Bogu slomljenog srca zbog onoga što se događa u Ukrajini”, rekao je. “Spasi ovu zemlju od uništenja i širenja smrti.”
Autor: Vjera/Dnevno

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved