Connect with us

Vijesti

Plenković: Gajimo povjerenje u državu, nemojmo je rušiti

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada osudio je trend stvaranja nepovjerenja u javnom prostoru u pogledu reakcije i pružanja pomoći nakon potresa, apeliravši pritom na povjerenje u državu i poštivanje institucija.

Plenković, koji se netom prije početka snimanja razgovora vratio s obilaska stradalih područja, rekao je kako je njegov dojam u odnosu na prošli tjedan da su razmjeri šteta puno veći nego što se na početku činilo.

– Sad imam jedan osjećaj razmjera tih šteta koje su puno veće, rekao je.

Istaknuo je da su nakon potresa od 6,2 stupnja po Richteru proglasili dan žalosti, u zadnja 24 sata financijske godine prije zaključavanja riznice pronašli 120 milijuna kuna interventnih mjera za županiju, te poslali sve postrojbe na teren. Zahvalio je i svim građanima koji su neposredno, vlastitom inicijativom, kroz nevladine udruge, na bilo koji način dali potporu.

– Vidjeli smo jednu veliku solidarnost hrvatskoga naroda i puni angažman svih službi. Ja sam to rekao danas i ponovit ću – ne možemo očekivati da na tako velikom području par sati ili par dana nakon potresa sve izgleda kao apoteka. To jednostavno nije realno, ne samo kod nas, nego bilo gdje. I tu činjenicu moramo razumjeti, poručio je Plenković.

Istaknuo je da je potpredsjednik Vlade Tomo Medved, koji je na čelu Stožera civilne zaštite zaduženog za uklanjanje posljedica razornog potresa, u Domovinskom ratu bio na Banovini te da ima veliki autoritet i jako dobar odnos sa svim akterima na području Sisačko-moslavačke županije.

Plenković je rekao da je obišao više logističkih centara te da ondje ima toliko količina vode, hrane i higijenskih potrepština da je potrebno tjedan dana i ogroman broj ljudi samo da se sortira sve što je došlo.

– Ovakav izraz srca i solidarnosti nemoguće je zaustaviti niti ga treba zaustaviti, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako su u jednom od logističkih centara koje je posjetio i volonteri iz Slavonije.

– Pa i oni su volonteri. Dolaze s istom namjerom. Zato mi je zasmetao taj jedan, možemo slobodno reći, vrlo neuobičajen trend, a po meni u cijelosti neopravdan, nekakvog kreiranja nepovjerenja u javnom prostoru. Prema kome? Prema državi? Država će ostati, poručio je.

“Demontiranje države”

Upitan je i o svojoj izjavi o pokušajima demontiranja države.

– Ja zaista nakon ovog iskustva imam toliko istančane radare i filtere da mi je u tri sekunde jasno tko ima kakvu agendu i tko mi spina nekakav projekt ili nekakav dojam za koji se želi ostaviti dojam da nešto nije u redu, rekao je Plenković, dodavši da na ljudima iz Crvenog križa, HGSS-a, policije… vidi nezadovoljstvo jer u javnom prostoru postoji dojam da nešto ne rade dobro.

– Ma tko je taj koji će reći iz komfora svog naslonjača da nešto nije dobro? Temeljem čega? Temeljem kojih, čijih podataka?, upitao se Plenković.

– Tko kasni i gdje kasni? Dajte mi jedan dokaz. Nek’ čitaju zakon, nek’ vide načelo postupnosti, kad se i kako proglašava katastrofa, koliko je ljudi bilo na terenu, koliko pomoći je dato. Nego se traži namjerno, eventualno nekoga negdje, u nekom možda malo zabačenijem dijelu Banovine, do koga eventualno još netko nije došao. Ili se pusti nekakva poluinformacija, rekao je Plenković, dodavši da se tome protivi zbog digniteta države i institucija, koje, kako je istaknuo, imaju svoju trajnost.

– Moramo poštovati institucije, poručio je.

Naglasio je da je Državna riznica do utorka popodne već imala uplaćenih 60 milijuna kuna, a Crveni križ skoro je došao do 35, 36 milijuna.

– Znači, dio ljudi ima povjerenja. I zato gajimo povjerenje u državu, nemojmo je rušiti. Ovo je naša država, to su naše institucije, ti ljudi tamo rade s ciljem da pomognu kome – svojim sugrađanima, rekao je Plenković.

– Sto posto sam u pravu. Nije to nikakvo netrpljenje kritike, to je analitičko praćenje o čemu se radi, dodao je.

Raspodjela novca

Kada, kako i kome će novac biti distribuiran, navodi da ima više rashoda.

– Mi smo interventno dali novac županiji da podijeli gradovima i općinama. Vodimo računa – Sisačko-moslavačka županija je svojevrsna sinteza teškog socijalističkog nasljeđa, svih problema hrvatske ekonomske tranzicije, demografske devastacije, teških posljedica ratne agresije nakon Domovinskog rata, poplava i potresa, dakle nema što se tu nije dogodilo.

Sve je to, dodaje, u zadnjih 30 godina sinteza puta prema boljem. Moramo kaže, to osmisliti na način da to bude jedan ozbiljniji pokušaj revitalizacije i gospodarstva i društva i uopće recimo to tako, ekonomskog preumjeravanja.

– U toj županiji je recimo jako dobro krenula gaming industrija, dakle oni su pronašli jednu nišu, bilo da je to Sisak, bilo da je to Novska u kojoj su sjajni, u kojoj su kompetitivni i gdje su na europskoj i globalnoj razini našli jedan vid koji do tada nije postojao. I to je jedan primjer što nam je bitno i za Europsku uniju i nacionalni program oporavka i otpornosti kao ona tranša koju zovemo digitalna transformacija. To je vrlo važno, navodi.

Kontejneri, kamp i mobilne kućice dijelom iz domaće proizvodnje

Što se tiče sredstava, mi ćemo ih kaže, koristiti što za obnovu, što za kupnju bitnih apekata, bilo da su to kamp kućice, mobilne kućice, kontejneri – dakle postoji niz konkretnih potreba ljudima.

– I to je dobro rekao potpredsjednik Milošević koji poznaje i mentalitet ljudi dolje, da se oni unatoč tome što su im kuće razrušene neće htjeti rpihvatiti alternativni smještaj. Bilo je ponuda hotelskih kuća, bilo je puno opcija. Jedan dio ljudi ne napušta svoje ognjište, svoje stečevine, stoku koja tamo postoji u ruralnim krajevima. Ljudi jednostavno ne žele. I zato moramo osigurati alternativni smještaj koji nije u nesigurnoj kući od potresa, nego je blizu kuće, a ima se suhi krov nad glavom.

Kojom brzinom možemo očekivati da će kontejeri dolaziti, odgovara da je nakon povratka iz Siska održan uži kabinet Vlade.

– Dakle, u Hrvatskoj navodno postoje tri kompanije koje proizvode kontejnere, oni su izvorno prazni, znači u njima treba napraviti sanitarni čvor, jednu malu kuhinjicu, grijanje, pripremiti ih za krevete i da se u jednom malom prostoru i te kompanije koliko sam razumio ministra Ćorića u mjesec dana mogu porizvesti nešto više od 300 tih kontejnera. U ovom trenutku nam treba oko 1000. Puno je tih malih sredina. Ja sam bio u Majskim Poljanama i nisam vidio ni jedan objekt u kojem se može ostati. A prošli smo cestom, uz nju su sve kuće. Postoji druga opcija s kamp kućicama. Mi sada gledamo od koga možemo u kratkom roku nabaviti tu vrstu alternativnog smješaja i isporučiti ga na lice mjesta.

Obnova nakon Domovinskog rata

Hoće li inzistirati da se raščisti do kraja jesu li postavljane armature i beton u obnovi kako treba, ističe da je apsolutno za to da se to ispita.

– To sad pitanje DORH-a, policije. Tko god treba od nadležnih tijela neka se time bavi, nama je bitno da se utvrdi istina. Ja ću podsjetiti hrvatsku javnost, sad je prošlo puno godina pa smo možda zaboravili. Hrvatska je u poslijeratnoj obnovi sadgradila 156 000 stambenih objekata. Neke su bile nove, a neke su bile popravljanje oštećenih kuća, dakle za svaku od tih obnova, postoji neki projekt, izvođač, nadzor, dokumentacija mora postojati i ako postoji konkretna kuća u dokumentima će se vidjeti što se napravilo. Tko je od nas znao da je ta situacija, da nije bilo potresa, ne bi ni vi, ni ja to znali sad, dodaje premijer.

Hoće li biti dovoljno novca za obnovu Zagreba i sada potresom pogođenih područja?

Hoće li ova katasrofa usporiti obnovu Zagreba i hoće li biti dovoljna novca za sve, kaže – neće usporiti zagrebačku obnovu.
To su dva paralelna procesa. Mi smo donijeli Zakon konsenzusom, to je dosta rijetko, ali ja sam na početku mandata nove vlade rekao da tu moramo okupiti sve. Ustrojen je Fond, na čelu je gospodin Vanđelić, postoji program obnove, sada idu uskoro javni natječaji za sve ono što je javno, kulturna baština, onda ima dio koji se odnosi na zdravstvo, obrazovanje, imamo dio koji se odnosi na prometnu infrastruktutu. Sve to već možemo financirati kroz već dobivenih 683 milijuna eura dobivenih od Europskog fonda solidarnosti. Ovo sada je nova šteta, koja nema nikakve veze sa Zagrebom. Ovaj potres je bio jači, u Zagrebu je poginula jedna djevojčica za kojom žalimo. Ovdje je poginulo sedam ljudi. Izraz solidarnosti koji je došao od drugih zemalja, bio je snažniji. Ljudi su vidjeli snimke i shvatili o čemu se raditi.

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved