Connect with us

Vijesti

POVRATAK OTPISANOG: Karamarko će na proslavi Oluje objaviti kandidaturu za šefa HDZ-a? Što o tome kažu HDZ-ovci

Published

on

Tomislav Karamarko namjerava se kandidirati za predsjednika HDZ-a i u tu je svrhu posljednjih tjedana intenzivno komunicirao s brojnim članovima, a u kontaktu je i s nekim pripadnicima stranačkog vodstva.

Ta informacija za Maxportal je potvrđena iz Karamrkovog kruga s reklamirajućim naglaskom da mu se sami javljaju za razgovor te da se očekuje kako će Karamarko, nakon proslave Oluje u Kninu, najaviti kandidaturu za šefa HDZ-a

– Bio sam dvadesetak dana okupiran zdravstvenim stanjem jednog člana obitelji, sada je to, hvala Bogu, bolje. U četvrtak sam, pak, bio u Banskoj Strugi, uvijek tamo na obljetnicu pogibije hrvatskih policajaca idem dan ranije. Što se tiče priča o mojoj kandidaturi, o tom potom. Ako donesem takvu odluku, jasno ću to reći, neću ništa muljati. U politici je nikad ne reci nikad, ne znam što može biti za mjesec, dva ili za tjedan dana – rekao  je Karamarko za Novi list.

Odluka Ustavnog suda

Nekadašnji lider HDZ-a je i na Facebooku napisao kako je u četvrtak boravio u Banskoj Strugi, selu u kojem su 26. srpnja 1991., u napadu srpskih pobunjenika, život izgubili policajci Mile Blažević Čađo i Željko Filipović.

“Vjerujem da hrvatska javnost pamti što se dogodilo 26. 7. 1991. u tom prelijepome mjestu kraj Une i da snaga tog događaja neće biti zasjenjena u svijesti naroda ponovnim oživljavanjem i nametanjem raznih relikata titoističke ikonografije”, objavio je Karamarko.

Objavu na Facebooku završio porukom “Dragi prijatelji, vidimo se u Kninu 5. kolovoza”.

Karamarko će doći na središnju proslavu Oluje u Kninu, gdje ga prošlih godina, otkad se povukao s političke scene, nije bilo. Stoga se i to može tumačiti kao signal da se Karamarko ozbiljno priprema za povratak u politiku. Dio naših sugovornika tvrdi nije isključeno da on već u Kninu najavi svoju kandidaturu za predsjednika HDZ-a.

– Karamarko je sada koncentriran na zagrebačku organizaciju HDZ-a, što je i logično, ali sastaje se i članovima iz ostatka Hrvatske. Zvuči vrlo odlučno i dojam je da je prelomio u sebi. Karamarko želi opet biti predsjednik HDZ-a, nedavna odluka Ustavnog suda jako ga je motivirala – rekao nam je HDZ-ovac upoznat s Karamarkovim planovima.

Ustavni sud je usvojio Karamarkovu žalbu i ukinuo odluku upravnog suda kojom je potvrđen zaključak Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da je on, zalažući se za zaustavljanje arbitražnog procesa između Hrvatske i MOL-a, bio u sukobu interesa.

Karamarko je odluku Ustavnog suda  doživio kao osobnu satisfakciju, ali i kao poticaj za političko reaktiviranje.

“Načelno su prestali egzistirati svi formalni razlozi zbog kojih sam bio prisiljen dati ostavke na sve političke dužnosti”, napisao je Karamarko na Facebooku prije dva tjedna. Bila je to vrlo znakovita rečenica.

Opširnu objavu, u kojoj je napravio rekapitulaciju svog mandata kao predsjednika stranke, završio je pozdravom – Do novih pobjeda za Hrvatsku!

Izbori u HDZ-u trebali bi započeti u veljači ili ožujku, od temeljnih ogranaka, kako bi u lipnju kulminirali izborom predsjednika stranke, prema modelu jedan član, jedan glas.

Ne bi prvi put bilo da se već otpisani Karamarko vratio. Nije on niti 2012. u startu bio favorit u unutarstranačkim izborima. Kad je tada početkom veljače u zagrebačkom hotelu Panorama službeno objavio da će se kandidirati za predsjednika stranke, u publici nije bilo nikoga tko je u tom trenutku nešto predstavljao u HDZ-u.

Tri mjeseca kasnije, kad je u sjedište HDZ-a donio potpise potrebne kako bi bio pravovaljani predsjednički kandidat na Saboru HDZ-a, iza njega su u koloni hodali Gordan Jandroković, Davor Stier, Božidar Kalmeta, Dražen Bošnjaković, Dubravka Šuica, Jasen Mesić, Ante Sanader…

Na Saboru je Karamarko u drugom krugu dobio više glasova nego Milan Kujundžić.

Međutim, od istaknutih HDZ-ovaca koji su ga podržavali 2012., na gotovo nikoga više ne može računati. Morat će se osloniti na neke druge ljude, a dvojbeno je hoće li ih dovoljno pronaći.

– Znam što Karamarko planira, čuo sam dosta o tome. Ali, mislim da on više ne može proći u HDZ-u. Plenković nije dobar predsjednik stranke i tu je Karamarko potpuno u pravu. Samo, nije on pravi čovjek koji bi ga trebao zamijeniti.

Imao je Karamarko svoju priliku i prokockao ju je. Hvali se on da je pet puta pobijedio SDP i Zorana Milanovića, ali njihova je Vlada bila toliko loša da je HDZ na parlamentarnim izborima 2015. morao osvojiti barem 90 zastupničkih mandata, ako ne i dvotrećinsku, orbanovsku većinu….

Karamarko u tome nije uspio, članstvo se toga itekako sjeća i mislim da on nema budućnosti u HDZ-u, kad je riječ o najvišoj dužnosti – analizirao je za Novi list Karamarkove izglede visoko pozicionirani HDZ-ovac koji ne spada među Plenkovićeve zagovornike.

Tomislav Karamarko će se, po svemu sudeći, probati još jednom uspeti na čelo HDZ-a, stranke kojoj se priključio već 1989. godine.

U HDZ-u već duže vrijeme vlada nezadovoljstvo, a istaknuti članovi stranke su uvjereni da s Plenkovićem na čelu HDZ ne može pobijediti na parlamentranim izborima u jesen 2020. godine (maxportal foto FB/Tomislav Karamarko)

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved