Connect with us

Vijesti

PRIJETI LI HRVATSKOJ RAT? Meter za portal Dnevno o tome što će biti s Hrvatskom: ‘Ostaje nam samo jedno’

Published

on

Glavni urednik i analitičar portala Geopolitika.news dao je komentar za portal dnevno.hr na temu o kojoj se posljednjih dana često govori unutar Europske unije – kako od strane visoke politike i obrambenih struktura tako i medija – o mogućnosti izbijanja rata na europskom kontinentu. Prenosimo

“Mnogi su to rekli prije mene, ali dopustite mi da to kažem snagom svog ureda – moglo bi doći do rata u Švedskoj”, rekao je nedavno švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin, dodavši kako je “potrebno brzo poduzeti mjere kako bi se ublažila prijetnja iz Rusije”. Sličnu je poruku poslao i njemački ministar obrane Boris Pistorius, koji ističe da je rusko-ukrajinski rat povijesna prekretnica za Njemačku.

“Gotovo svakodnevno čujemo prijetnje iz Kremlja. Tako da moramo uzeti u obzir da bi Vladimir Putin mogao jednog dana napasti neku zemlju NATO-a”, rekao je Pistorius u intervjuu za njemački Der Tagesspiegel, upozorivši da stručnjaci očekuju da bi se to moglo dogoditi u razdoblju od idućih pet do osam godina.

A panika trese i Poljsku, čiji je ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz također istaknuo da “moramo biti spremni za svaki scenarij”, dok je zapovjednik češke vojske Karel Řehka naglasio da je “nužno početi s opsežnim naoružavanjem i obukom vojske”.

Ništa se ne može samo tako isključiti

U svakom slučaju, jedno je sigurno. Strah se više ne skriva, a trebamo li se i mi bojati, upitali smo Zorana Metera, analitičara i urednika portala Geopolitika news, koji je uvjeren da ni SAD-u ni Rusiji nije u interesu pokretanje trećeg svjetskog rata.

“Svi stručnjaci znaju da bi taj rat prije ili poslije prerastao u nuklearni rat, jer si niti jedna od tih država ne može priuštiti poraz u međusobnom konvencionalnom ratu. No, ništa se ne može samo tako isključiti, ni Prvi svjetski rat tada nije željela niti jedna europska sila, ali do njega je došlo”, podsjeća Meter.

Kada imate niz pogrešnih poteza, upozorava, kotač se zavrti i više ga se ne može zaustaviti, a eskalacije prerastaju u incidente, incidenti u krize, krize u ratove…

“Sada uočavamo kako raste oštra retorika, a možemo reći i histerija u Europi, pogotovo istočnih članica Europske unije, ali i nordijskih, gdje se odašilju poruke kako će prije ili kasnije početi rat između NATO-a i Rusije. Međutim, nisam baš siguran da se to radi iz iskrenih pobuda u smislu da ti koji to govore u to i vjeruju”, analizira Meter pa produbljuje kontekst.

‘Hrvatska se ne mora bojati’

“Prije svega mislim da je to posljedica s jedne strane izbora u SAD-u gdje je došlo do blokade sredstava za pomoć Ukrajini. Tom se retorikom pokušava podići temperatura da bi se potaknulo zakonodavce da se pojača financijska i vojna pomoć Europske unije prema Ukrajini jer SAD se iz toga polako povlači.  I to ne samo jer postoji mogućnost da Donald Trump pobjedi na izborima, nego i zato što su sada preokupirani sukobima na Bliskom istoku”.

A u histeriji prednjače upravo istočne članice Europske unije, ističe Meter, a ima u toj cijeloj retorici i dodvoravanja kako bi se pokazalo tko je veći saveznik ili sluga SAD-u. “Rekao bih i da je ovaj strah od Trumpa pomalo iluzoran u Europi jer zapravo sve ono što je Trump tražio Joe Biden je de facto i izvršio što se tiče Europske unije, tj. odbacivanja ruskog plina i nafte. Trump i ako dođe na vlast, ono što će sigurno nastaviti činiti je da će još jače uhvatiti Europsku uniju za vrat, ali ne na način da je gura u rat, već da i dalje drži napetost prema Rusiji i na taj način ne da disati Europskoj uniji koja bi SAD-u u protivnom mogla postati najveći ekonomski suparnik”, pojašnjava analitičar.

Hrvatska se, smatra on, ne mora bojati, no niz pogrešnih poteza se vuče po pitanju Ukrajine i pitanje je do kojeg će trenutka Moskva trpjeti tu eskalaciju. “Prije ili kasnije će se morati sjesti za stol jer ne može se dozvoliti da Rusija pobjedi, a Amerika izgubi i obratno. U nekom trenutku će doći do dogovora kada će se ili priznati postojeće stanje ili će se te sfere utjecaja malo pomaknuti. Najveći gubitnik će u svakom slučaju biti Ukrajina koja će teritorijalno ostati oskvrnjena, a u kojem obimu još je sada teško reći, no tim će se pitanjem baviti Washington, Moskva ili Bruxelles.

‘Rat se ne može isključiti’

Što se tiče Hrvatske, nemamo tu puno toga za reći i učiniti. Članica smo NATO saveza. Za neke suverene odluke već odavno nema prostora, možemo pratiti i nadati se da to sve skupa neće eskalirati”, zaključuje Meter.

Politički i sigurnosni analitičar Denis Avdagić napominje da zapravo nitko od nitko od dužnosnika zapravo ne govori da će doći do rata, nego se govori da se trenutačno nalazimo u vremenu da se rat ne može isključiti.

“Europa je dugo vremena bila uljuljana u neki osjećaj sigurnosti, možemo reći od završetka Hladnog rata. Izuzev rata koji smo mi imali, ostatak Europe nije osjećao neku prijetnju, no to se sada promijenilo. Nakon događaja u Ukrajini smo vidjeli da stvari nisu više nemoguće.

‘Neke zemlje su shvatile da je vrag odnio šalu’

Jedan dio zemalja je shvatio da je vrag odnio šalu pa su počeli vraćati obvezni vojni rok i povećavati BDP u smislu potrošnje za obranu. Krenulo je to sve od Obame koji je inzistirao da se do 2024. barem u državama članicama NATO-a digne potrošnja BDP-a na dva posto”, podsjeća Avdagić koji se slaže s Meterom da Hrvatskoj u cijeloj priči preostaje samo jedno.

“Članica smo NATO-a koja će slijediti ono što drugi rade, jednostavno pripremajući se na mogućnost ratne prijetnje. Zato smo i otvorili ovu temu vraćanja neke vrste vojnog roka za mlade. Jasno je da se služenje vojnog roka odgodilo kada nije postojala prijetnja, a sada je ona tu i jednostavno moramo pričati o realnostima. Ne možemo reći da neminovno idemo prema ratnoj okolnosti, nego se pripremamo za najgoru mogućnost. I uostalom, imati veliku i snažnu pričuvu djeluje i kao odvraćanje onog tko bi želio ugroziti našu sigurnost”, ističe za kraj.

Originalni tekst možete pogledati na poveznici ovdje.

Advertisement

Vijesti

Sporazum WHO-a o pandemiji poražen, barem za sada

Published

on

Pregovarači nisu uspjeli predati konačne tekstove WHO-ovog sporazuma o pandemiji i amandmana na Međunarodne zdravstvene propise prije krajnjeg roka 24. svibnja, ali neki kritičari prijedloga upozorili su na preuranjeno slavlje – piše Michael Nevradakis Ph.D., u The Defender.

Građani SAD-a: Zahtijevaju od Kongresa da istraži skokovito visoke stope smrtnosti

Ovaj je članak izvorno objavio The Defender — web mjesto za vijesti i poglede Children’s Health Defense.

Pregovori za predloženi “sporazum o pandemiji” Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – ili “ugovor o pandemiji” – i izmjene i dopune Međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR) nisu uspjeli, barem za sada.

New York Times je izvijestio da pregovarači nisu uspjeli predati konačne tekstove dvaju dokumenata prije 24. svibnja, krajnjeg roka za razmatranje i glasovanje na ovogodišnjoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini koja se održava ovaj tjedan u Ženevi, u Švicarskoj.

WHO je rekao da su prijedlozi namijenjeni pripremi za “sljedeću pandemiju”.

Ali kritičari su prijedloge nazvali globalnim “grabežom moći” koji je prijetio nacionalnom suverenitetu, zdravstvenoj slobodi, osobnim slobodama i slobodi govora, dok su promicali rizična istraživanja o stjecanju funkcije i “zdravstvene putovnice”.

“Sporne točke”, prema The Timesu, uključivale su “pravičan pristup cjepivima i financiranje za uspostavu sustava nadzora”.

Umjesto razmatranja kompletnog skupa prijedloga iz oba dokumenta, skromniji “konsenzusni paket [IHR] izmjena” bit će predstavljen ovaj tjedan, prema predloženom tekstu Radne skupine za izmjene i dopune Međunarodnih zdravstvenih propisa (2005.) ( WGIHR).

Tekst ne predstavlja potpuno dogovoreni paket izmjena i dopuna i namijenjen je pružanju pregleda trenutnog statusa i napretka rada WGIHR-a. …

Mandat supredsjedatelja i Ureda WGIHR-a sada je završio, ali mi smo spremni podržati sljedeće korake dogovorene na Sedamdeset i sedmoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini, uključujući olakšavanje daljnjih rasprava ako se tako odluči.

U konačnom izvješću Međunarodnog pregovaračkog tijela (INB) za “sporazum o pandemiji” od 27. svibnja stoji “INB nije postigao konsenzus o tekstu”.

Mary Holland, izvršna direktorica Children’s Health Defense (CHD), pripisala je globalno protivljenje prijedlozima WHO-a za njihovo zatvaranje. Za Defender je rekla:

Ogromno je priznanje građanskom djelovanju što su ugovor i propisi WHO-a očito propali. Iako su delegati Svjetske zdravstvene skupštine još uvijek uključeni u pregovore u zadnji čas, izvan odobrenih procedura nemaju konsenzus da krenu naprijed s pravnom infrastrukturom za provođenje operacija COVID-a.

Ovo je sjajna vijest za građane svijeta i pokazuje nam koliko možemo biti moćni kada kreativno radimo zajedno.

Times je izvijestio da pregovarači planiraju tražiti više vremena. Prema Straits Timesu, “zemlje su izrazile obvezu da će nastaviti gurati za postizanje sporazuma.”

Otvarajući Svjetsku zdravstvenu skupštinu u ponedjeljak, glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus sugerirao je da će se nastaviti napori da se dovrše dva prijedloga.

“Svi bismo željeli da smo uspjeli postići konsenzus o sporazumu na vrijeme za ovu zdravstvenu skupštinu i prešli cilj”, rekao je Tedros, u primjedbama koje citira The Straits Times. “Ali ipak ostajem uvjeren da hoćemo, jer gdje postoji volja, postoji i način.”

Internistica dr. Meryl Nass, osnivačica Door to Freedom – organizacije koja radi na odbijanju prijedloga WHO-a – pozdravila je vijest i sugerirala da su napori WHO-a nepovratno propali.

“Ugovor je sklopljen”, napisao je Nass na Substacku. “Ništa u ugovoru ne može ustati iz pepela pregovora o kojima će se glasovati ovaj tjedan.” Vijest je okarakterizirala kao pobjedu u “prvoj rundi” “u ratu demokracije protiv jedne svjetske vlade”.

Prijedlozi WHO-a se ‘odvijali kroz laži i prikrivanje’

Pregovori su propali unatoč naporima Tedrosa i drugih da uvjere pregovarače i države članice WHO-a da se dogovore o dva teksta na vrijeme za glasovanje na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini.

Na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u siječnju, Tedros je upozorio na prijetnju pandemije koju predstavlja još nepoznata “Bolest X” i rekao da nam sporazum o pandemiji “može pomoći da se pripremimo za budućnost na bolji način jer se radi o zajedničkom neprijatelju.”

U ožujku je više od 100 bivših svjetskih čelnika, uključujući bivšeg premijera Ujedinjenog Kraljevstva Tonyja Blaira – zagovornika “putovnica cjepiva” i digitalne osobne iskaznice – potpisalo pismo u kojem poziva države članice WHO-a da završe pregovore o “sporazumu o pandemiji”.

Dužnosnici Bidenove administracije koji su pregovarali u ime SAD-a također su se zalagali za finalizaciju dvaju dokumenata.

Loyce Pace, pomoćnica tajnika za globalna pitanja u američkom Ministarstvu zdravstva i društvenih usluga, rekla je za The Times. “Mi u javnom zdravstvu shvaćamo da bi nova pandemija doista mogla biti iza ugla.”

U prosincu 2023. Pace je svjedočila pred Kongresom u prilog ta dva dokumenta. “Samo je pitanje vremena kada će se svijet suočiti s još jednom ozbiljnom prijetnjom javnom zdravlju”, rekla je, ističući ulogu SAD-a u izradi nacrta nekih od predloženih izmjena IHR-a.

Ali prema Nassu, cijeli projekt pripravnosti na pandemiju pokrenut je kroz “laži i prikrivanje”.

“Globalisti su stvorili pravne dokumente prepune eufemizama i kitnjastog jezika, uvijek prikriveni kako bi sakrili prave namjere dokumenata”, rekla je. “Ali prozreli smo ih i nismo im dopustili da se izvuku.”

Nass je napisao da je “konsenzus” o prijedlozima IHR-a koji su dostavljeni Svjetskoj zdravstvenoj skupštini “cvjetni, a ne smisleni jezik”.

Postoji jedna iznimka, rekao je Nass. Osvrćući se na članak 5 amandmana na IHR, primijetila je da su “pregovarači dobro govorili državama da nadziru svoje građane i bore se protiv dezinformacija”

Cijeli članak pročitajte ovdje

Continue Reading

Vijesti

HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU

Published

on

Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.

Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.

Houthi pristaše marširaju obilježavajući godišnjicu jemenskog jedinstva u Sani, Jemen, 22. svibnja 2024. [Osamah Abdulrahman/AP Photo]

Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.

Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene.

"Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom".

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.

MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a

Continue Reading

Vijesti

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA

Published

on

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića

GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.

Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.

Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.

Sudjeluju:

  • dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
  • Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
  • Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.

Organizatori  promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb  i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje  će biti u razgovornom  formatu radijske  emisije.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved