Connect with us

Vijesti

RAĐANJE BYELE HARAUVATIJE (514. – 313.g. pr.Kr.) – Bijele (zapadne) Hrvatske

Published

on

Dolaskom prvog velikana “iranske” povijesti, ujedinitelja i utemeljitelja Perzijskog kraljevstva kralja KIRA II Velikoga 559. – 529.g.pr.Kr. započinje stvaranje veličanstvenog, mudrog i nadasve dalekovidnog ujedinjenja svih starovjekovnih iranskih kraljevina (Mada sa Ragom, Elan (Susijana) i širenje istog na Mezopotamiju: Athura(raniji Mitani), Armina (prije Urartu-Huratina), Katpatuka (prije Hetiti), te istočne kraljevine: Makra, Harauvatiš, Bahtriš, Marguš, Suguda i dr.

Tako je stvoreno veliko ujedinjeno kraljevstvo PERZIJA (od Inda i Tjan – Shan-a na istoku, do Sredozemlja na zapadu, a na sjeveru do Crnog mora, kaspijskog i Aralskog mora) – piše Branimir Besak na svom profilu.

Na južnnoj granici bile su kraljevstva Babilonija, Fenikja, pa kralj Kir II diplomatski zauzima Fenikiju (oblikujući vazalne banovine : Artad, Biblos Sidon i Tir, a 539.g.predaje mu se kraljevstvo Babilon. Zato im Kir u znak svoje naklonosti dopušta njihove vjere i tradicije (koje im je uskratio njihov dotadašnji vladar Nabonid (556.- 539.g.pr.Kr.),zatečenoj koloniji Judejaca (koji ga dočekuju kao oslobodioca) dozvoljava povratak u Judeju, te im pod nadzorom povjerenika ponovo izgrađuje Jeruzalem. Izraelce-Hurite, koji se ne žele vratiti na Blistok, upućuje u njihovu prapostojbinu Harauvatiš (uz rijeku Ind).

Suprotno od svih osvajača, on nije rušio osvojene gradove, nije ubijao pobijeđene vladare, nego je s njima postupao dostojanstveno po načelu: ” NARODE JE MOGUĆE POBIJEDITI MAČEM, ALI SE MOGU PRIDOBITI SAMO DOBROHOTNOŠĆU”!

Iz Kirovog proglasa “……. Zapovijedih da se svi hramovi što bijahu zatvoreni, ponovo otvore, da se svi kipovi božanstava ponovno postave na svoja mjeta…… Ponovo okupih stanovništvo tih zemalja,… Pružih mir i spokoj svim ljudima !”

KIR II Veliki tada izgradi prijestoljnicu PARSAWAR (WAR = grad), a potom započne pripreme za gradnju nove prijestoljnice PARSAGATA (gata =prijestoljnica), ali u međuvremenu umre. Širenje carstva nastavlja nasljednik – sin kralj KAMBIZ II ( 529. – 522.g.pr.Kr.) – dosadašnji ban u Babilonu)

On odmah povede vojnu na Egipat, te pobjedom kod Menfisa pripoji Egipat perzijskom kraljevstvu.Nastavlja osvajanje gornjeg toka Nila – Zemlju KUŠ (SUDAN), pa LIBIJU, međutim ga zatiće vijest o puču u Perziji, te se vraća kući, no na putu umire. Prijestolje preuzima DARIJE VELIKI, iako je puč u tijeku pod vodstvom Vahyazdate sa dijelom plemstva, no vojno ga presreče kralj Harauvatiša: VIVANA HARAUVATIM, porazi ga i uhvati živoga, sačuvavši tako vlast kralju Dariju I.

(O tom zbivanju kralj kraljeva Darije I dao je uklesati proglas na golemoj stijeni na 3 jezika – zahvalu kralju Vivani Harauvatimu (“Svijetlom potomku neba”).

Kralj kraljeva DARIJE I VELIKI (Darajavauš) najprije određuje 3 službena jezika (aramejski, elamski i staroperzijski. Potom započinje izgradnju više tisuća kilometara carske ceste, organizira prvu poštansku službu (na svakih 25 km – 1 poštanska stanica), kao i vojno – obavijesnu službu. Odkriva nove pomorske puteve za Indiju i Afriku, gradi 1. prokop Sueskog kanala, ali i uspješno brani od Huna istočnu granicu u kraljevini Sugde na Tjan Shanu.

Herodot piše oko 450.g.pr.Kr. “Dugačak je taj proprotkop četiri dana plovidbe, a širok je toliko da po njemu mogu ploviti dvije trijere sa veslima, jedna pored druge”! Kralj Darije I 514.g.pr.Kr. pokreće svoj najveći vojni pohod u Zemlju Skudra i Saka – Trakiju – istočnu Europu.

Golema vojska od o. 800.000 vojnika, mostom od 600 povezanih brodova, nesmetano je prošla na evropsko tlo. Vodstvo te vojske povjerava kralju Vivani Harauvatimu, pod čijom su se zastavom srebrno – crvenom šahovnicom, kretale zastave svih perzijskih kraljeva i plemena perzije.

Jednom postrojbom stiže na Dunav, pa do Jadrana sve do alpi, a drugom do Karpata (nazvavši to Bagi bareza = Božja zaprjeka. Tim događajem stvoreni su temelji Byele (zapadne) Harauvatije, i omogućen protok kulturnih, političkih, običajnih vrijednosti i utjecaja razvijene srednjo-azijske Perzije – koljevke kasnije Europske civilizacije, što je trajalo daljnih 150g.

Taj utjecaj je prekinut 331.g.pr.Kr. kada pobunjeni perzijski satrap A. Makedonski osvaja perzijsko kraljevstvo, a potom i o. 250.g.pr.Kr. kada Rimsko carstvo započinje osvajanje hrvatsko-ilirskih područja do Dunava sve do 30-ih g. po Kr. Time je Byela Harauvatija (Bijela Hrvatska) odvojena od kulturne i narodnosne matice srednje Azije i zagubljena u povijesničarskim manipulacijama.

TOPONIMSKI TRAGOVI: Bansko (danas skijalište u Bugarskoj), riječ war =grad : Vukovar, Bjelovar, Gostivar, Sigetvar, Temišvar, Varna, Varšava, Varaždin, P. Varadin(var+dajena =vjernost)….

Gata: 4 naselja u dalm. Zagori (Parsagata: gata = prijestoljnica), Gacka (rijeka u Lici) …

“tara” = zaprijeka : Tara (rijeka u Crnoj gori) , Tarvisio (granični grad u Austriji), Dinara (ime planine u dnu perzijskog zaljeva i blizu ušća rijeke Ind, Kupha (rijeka u Harauvatišu), Bag =bog – (Karlo) bag, Bago =m. ime

Mnogo više o toponimima i antroponimima u knjizi-izvorniku: “Staroiransko podrijetlo Hrvata” – Mijo N. Čurić, kao i u priloženim kartnim prikazima!

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved