Ministar Beroš predočio je svoj prijedlog reforme zdravstva u RH. U Ministarstvu ističu četiri reformska smjera obuhvaćena zakonskim prijedlozima. To su: zaokret prema prevenciji i ranom dijagnosticiranju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse. Liječnicima koji rade s pacijentima nije jasno kako će to postići.

Fokus će, kažu, biti na kvaliteti umjesto kvantiteti pružanja zdravstvenih usluga i postizanju financijske održivosti. Postojeće stanje zdravstvenog sustava pokazuje da se radi o nemogućoj misiji, a prijedlog ne nudi rješenje.

Ističu da je važno uspostaviti  informatizaciju sustava, akreditaciju zdravstvenih ustanova, sustavno praćenje zdravstvenih ishoda i parametara kvalitete te sigurnosti pacijenata. Ponavljanje stare priče koju slušamo barem 15 godina.

Lako je donijeti zakonske izmjene ali time se ne rješavaju glavne poteškoće zdravstvenog sustava:  nedostatak liječnika, nedostatak medicinskih sestara, duge liste čekanja i financijski neodrživ zdravstveni  sustav.

Prijedlog su komentirali liječnici praktičari

Struka (liječnici koji rade s pacijentima) je negativno ocijenila Berošev prijedlog reforme zdravstvenog sustava, evo što su kazali: 

Nataša Ban Toskić iz KOHOM-a rekla je za HRT kako su detaljno proučili prijedlog izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti i da on ne nudi niti jedno konkretno rješenje, niti za kadrovsku devastaciju niti za smanjenje lista čekanja.

„Reforma ne rješava pitanja: nedostatak liječnika, nedostatak medicinskih sestara, gomilanje dugova u zdravstvu, smanjenje lista čekanja na pregled/medicinsku obradu.

“Rupe koje su nastale u primarnoj zaštiti planira se popuniti s netom diplomiranim liječnicima koji nemaju ni dana radnog staža”.

“Nekad smo dnevno obradili 50 do 60 pacijenata, a danas dvostruko više. Preplavljeni smo brojnim administrativnim obvezama koje prije nismo imali. Mnoge institucije, pa i one nezdravstvene, prebacuju na nas dio administracije koja nam uzima velik dio radnog vremena i skreće nam fokus s pacijenta i njegovog zdravlja”, kazala je dr. Ban Toskić za Globus.

Kazale je da je 180 liječnika starijih od 65 godina i rade samo iz entuzijazma jer nemaju kome ostaviti pacijente. Uz to je 750 liječnika starijih od 60 godina, a na specijalizaciji ih je trenutačno samo 150 te bi se sustav uskoro mogao urušiti.

„Mi imamo u prosjeku tri minute po pacijentu i trebali bi se pacijenti zabrinuti koju kvalitetu usluge dobivaju od svog liječnika u tom vremenu. Kao liječnik želim svakom pacijentu pružiti primjereno vrijeme, pažnju i znanje, a za to tri minute nisu dovoljne, ističe Ban Toskić.“

HUBOL: Beroševa reforma je fake reforma, koja ocrtava svu nemoć i neznanje zdravstvene administracije

“Javna retorika ministra i različitih dužnosnika Ministarstva zdravstva već danima je puna uobičajenih fraza poput pacijenta u središtu sustava, održivog zdravstvenog sustava, promjene paradigme, jačanja zdravstva i fokusa na kvalitetu. Sve su to lijepe riječi kojih su se liječnici podjednako naslušali od svih jedanaestero političara koji su sjedili na stolcu ministra zdravstva u proteklih trideset godina, kao što su se nagledali i brojnih izmjena i dopuna zakona i raznoraznih pravilnika. Rezultat svih tih fraza o reformama i svih tih zakona je sve teža dostupnost zdravstvene zaštite građanima, visok mortalitet kod najčešćih uzroka smrti poput malignih bolesti ili bolesti krvožilnog sustava, nefunkcionalno upravljanje i organizacija zdravstvenog sustava, iscrpljeni bolnički liječnici zbog ogromne prekovremene satnice, urušeno primarno zdravstvo i odlazak najboljih kadrova u inozemstvo, ističu iz HUBOL-a. Za sadašnje stanje zdravstvenog sustava odgovorne su sve bivše zdravstvene administracije, kao i ova sadašnja.

Niti jedna od proteklih reformi nije uistinu bila reforma, niti jedna nije uključila politički, stručni i društveni konsenzus i sve su ostale tek rečenice pune dobrih i neostvarenih želja. Sudeći po javnim istupima ministra Beroša, i ova “reforma” je ista takva: prazan naramak lijepih želja, bez spremnosti na značajne, a nužne promjene sustava, tek buket praznih floskula”, smatra HUBOL.

“Liječnici od reforme tj. od donošenja dva nova zdravstvena zakona ne očekuju značajne pomake na bolje. Prijedlozi zakona pokazuju da ministar i njegovi pobočnici u ministarstvu ne znaju i ne mogu riješiti ključne probleme zdravstva, poput npr. kadrovskog urušavanja primarne zdravstvene zaštite. Umjesto, stvaranja uvjeta u kojima bi obiteljska medicina postala atraktivna specijalizacije, umjesto kadrovskog jačanja mreže PZZ-a, oni su naumili koristiti tek diplomirane, mlade liječnike kao svojevrsno carevo novo ruho. Njih 500-tinjak, koliko ih godišnje diplomira, dobit će obvezu da godinu dana rade u primarnom zdravstvu kako bi se prikrila dubina kadrovske devastacije te grane medicine.

Predsjednica HUBOL-a ( Hrvatske udruge bolničkih liječnika ) dr.  Ivana Šmit, takav reformski plan ministra Beroša koji podrazumijeva i besplatne sistematske preglede za građane doživjela je kao “loš vic”, pače, kao “jednu od većih gluposti koje je čula”.

S druge strane, bolnički specijalisti, od kojih neki imaju i po 200 prekovremenih sati godišnje, raspoređivat će se po domovima zdravlja. Manipulativna retorika kojom to Beroš opravdava objašnjavajući da su se liječnici besplatno školovali te da trebaju vratiti dug državi tj. sugrađanima, ne pripada u javni dijalog  već u birtijaško nadmudrivanje, zaključuju u HUBOL-u. U Hrvatskoj se građani za sva zanimanja školuju besplatno (ako se već koristi ta terminologija) i iznimno je diskriminirajuće samo liječnike prozivati zbog toga i od njih tražiti da zbog prava koje uživaju svi građani se žrtvuju za državu. 

Vikica Krolo zamjenica predsjednika HUBOL-a rekla je kako je preko 1000 uglavnom mlađih liječnika otišlo van RH otkako smo ušli u Europsku uniju.

Dr. Krolo pita: „Mi pričamo o reformi po medijima. Ministar iznosi dijelove reforme prvo u medijima, a onda mi imamo neke razgovore. Zašto mi dijelove reforme prvo čujemo u medijima? Ministar kaže da su nam vrata uvijek otvorena i da možemo razgovarati, ali kada dođemo na razgovor i kažemo konstruktivne prijedloge oni se ne uvažavaju i onda izađe u e savjetovanje kao da mi nismo razgovarali. To frustrira, naglasila je.“ 

Ministar Beroš predložio je da mladi liječnici nakon diplomiranja provedu godinu dana u ordinacijama obiteljske medicine. Ministar je još pojasnio da oni liječnici koji imaju objavljene radove da će biti izuzeti što znači da ministar ne zna kako se pišu ti radovi.  Prijedlog je doživio mnogobrojne kritike pa je ministar od prijedloga odustao.

Postavljaju se pitanja: Koliko su mladi liječnici osposobljeni za praktičan rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti? Je li ukidanje pripravničkog staža bila velike pogreška budući da je praksa tijekom studija nedostatna (loša)?

Pripravnički staž je ukinut, uklopljen u šestu godinu studija. Ne sjećam se da je netko izvršio sveobuhvatnu analizu spremnosti mladih liječnika za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (npr. otoci, ruralna područja).  Zanimljivo je da strani studenti koji studiraju kod nas praksu obavljaju u država iz kojih su došli pa je to još jedan pokazatelj što se misli  o praktičnoj obuci studenata kod nas. Praksu tijekom studija treba bolje organizirati ili vratiti pripravnički staž. Mišljenja sam da treba vratiti pripravnički staž!

Luetić o novoj reformi: “23 godine radim u zdravstvenom sustavu, Beroš je deseti ministar koji ju najavljuje”

Na pitanje može li dolazak mladih liječnika u ordinacije obiteljskih liječnika i u hitne spasiti veliki manjak obiteljskih liječnika koji u idućih nekoliko godina idu u mirovinu, Luetić je kazao kako je iz najave nejasno je li to nešto što bi zamijenilo nekadašnji pripravnički staži, ili se tu smisli na samostalan rad u obiteljskoj medicini u obveznih godinu dana.

“Mi pozdravljamo povratak staža bilo kako se on zvao”, poručio je gost Dnevnika Nove TV te dodao kako treba postojati tranzicijski period između studija medicine i samostalnog rada.

“Ako je pak svrha natjerati liječnike da godinu dana samostalno rade u obiteljskoj medicini, to sigurno nije rješenje za kadrovski problem u obiteljskoj i primarnoj zaštiti, jer sada nedostaje 400 liječnika a ovo je samo krpanje rupe, a ne održivo rješenje dugoročno”, pojasnio je Luetić.

Prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu, Hrvatska ima više liječnika, manje pacijenata, a duže liste čekanja. Manje stanovnika imamo, ali kad pogledate podatke iz zadnjeg popisa vidjet ćete da imamo 15 posto stanovnika više starijih od 65 godina kojima je zdravstvena zaštita najpotrebnija.

Ino Protrka, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Centar kaže kako su preopterećeni administracijom i birokracijom. Bilo bi im, kaže, drago kad bi se moglo maknuti iz ordinacija obiteljske medicine.

Umjesto u bolnice, pacijenti će više u domove zdravlja u kojima bi ih pregledavali bolnički specijalisti!?

Budući da je sustav zdravstva nedovoljno iskorišten najavljeni su obvezni sistematski pregledi!?

Ovih dana ministar je u liječničkim redovima izazvao pravu oluju zbog najave o obveznim sistematskim pregledima za sve građane. Iako se, uz postojeću operativnost domaćeg zdravstvenog sustava, liste čekanja koje su tako dugoročne da mnogi pacijenti nemaju šanse dočekati svoj termin, sistematski pregledi za kompletnu populaciju ( a ne samo za javne i državne službenika kao dosad ) doimaju kao čista utopija, ministar kritičarima poručuje da se struka složila kako treba pojačati preventivu. Jer, kod nas ljudi prednjače po lošim navikama u konzumiranju duhana, alkohola, nezdrave hrane, kaže ministar, pa je mudro, smatra, posvetiti se preventivi kako se ne bi kasnije bavili posljedicama, često prekasno.

„Genijalna“ ideja ali nije provediva u stvarnosti.

“Vraćamo se na Štamparove postavke, fokus je na preventivnim pregledima, promicanju zdravih navika i podizanju zdravstvene pismenosti”, poručio je Beroš.

Mislim da je neprimjereno na početku trećeg tisućljeća pričati o Štamparovu modelu zdravstva jer nije moguće napraviti suvislu usporedbu.   

Prof. dr. Andrija Štampar 1888. – 1958. „God. 1919–30. djelovao je kao načelnik higijenskog odjeljenja pri Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu. U tom je razdoblju utemeljio zdravstvenu službu u tadašnjoj Jugoslaviji, organiziravši 250 higijenskih ustanova (Centralni higijenski zavod u Beogradu, Školu narodnoga zdravlja u Zagrebu, Institut za malariju u Trogiru, niz domova narodnoga zdravlja, bakterioloških stanica, antituberkuloznih, antiveneričnih i antitrahomskih ambulanti i dr.). Svojim je programom nastojao da liječnik postane socijalni radnik i narodni učitelj, ekonomski neovisan o pacijentu, jednako dostupan svim slojevima pučanstva te je ojačao preventivnu medicinu nasuprot kurativnoj. Njegovo nastojanje da provede socijalizaciju liječničke i ljekarničke službe naišlo je na veliki otpor privatnih liječnika i staleških organizacija“. (Hrvatska enciklopedija).

Pitanje: Koliko slučajeva malarije, tuberkuloze, trahoma imamo godišnje u Republici Hrvatskoj? Liječnik socijalni radnik i narodni učitelj? O čemu Beroš priča?

 „Do 2030. godine zdravstveni pokazatelji u Hrvatskoj trebali bi se izjednačiti s onima EU.“ Komentar: neozbiljno, nestručno pa i glupo.

Među glavnim razlozima zbog kojih se kreće u reformu navodi se da Hrvatska izdvaja za zdravstvo tri i pol puta manje od prosjeka EU (930 naspram 3197 eura po stanovniku), da samo trećina stanovnika plaća zdravstveno osiguranje, da imamo 62 bolnice na četiri milijuna stanovnika te da je istodobno rast plaća u zdravstvu od 2016. godine do danas iznosio visokih 40,5 posto, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.

Nije jasno kako ministar i njegov savjetodavni tim misle povećati sredstva za zdravstvo bez značajnog povećanja BDP-a.

Obuhvatit će jačanje uloge domova zdravlja, a predviđeno je smanjivanje njihova broja sa 49 na 23, odnosno svaka bi županija trebala imati jedan dom zdravlja, a Grad Zagreb najmanje tri, kao i do sada.

Uključivanjem bolničkih specijalista u domove zdravlja povećat će se dostupnost njihovih usluga, a primarnu zaštitu ojačat će se boljim uvjetima rada, većim plaćama i nagrađivanjem prema radu, odnosno uvjetima rada u ruralnim krajevima. Budući da u sustavu zdravstva nedostaje specijalista koji će specijalisti ići raditi u Domove zdravlja? Hoće li ministar i njegov savjetodavni tim klonirati specijaliste?

Znači li to da Domovi zdravlja dobivaju dijagnostičke jedinice (CT MR, Ultrazvuk…) u kojima će biti obavljena dijagnostika?

Priče o objedinjenju javna nabava, spajanju bolnica, redukcija domova zdravlja, racionalizaciji mogla bi donijeti uštedu od  600 milijuna kuna (ovo smo više puta čuli tijekom zadnjih 20 godina). Povećava se obim posla, a priča se o uštedi! Tko je tu lud?

Liječnici obiteljske medicine nisu vidjeli niti jedno konkretno rješenje koje bi bilo na tragu stvarne reforme zdravstva.  Nema jasnog odgovora kako osigurati dovoljan broj liječnika i medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu RH. Ministar je imenovao savjetodavno tijelo od 20 stručnjaka od kojih većina nema dodira sa stvarnom praksom (primarna zdravstvena zaštita, bolnice) pa ne znaju s kakvim se sve poteškoćama susreću liječnici u praksi. 

https://www.upuz.hr/component/k2/item/542-odluka-o-formiranju-savjetodavnog-tijela-za-provedbu-reforme-zdravstva

Zašto ministar nije formirao još jedan tim u kojem bi bili samo praktičari (liječnici primarne zdravstvene zaštite, bolnički specijalisti koji rade na bolničkim prijamima i odjelima)? Vidi gore što je dr. Krolo kazala o razgovorima u Ministarstvu zdravstva.

Zaključno

Prijedlog zdravstvene reforme nije odgovorio na ključna pitanja: kako osigurati dostatan broj liječnika i medicinskih sestara, kako riješiti duge liste čekanja i kako učiniti zdravstveni sustav financijski održivim. Priča o povećanju prava korisnika javnog zdravstva i planiranim uštedama je još jedna loša priča naših političara koju su liječnici nazvali „lošim vicem“.

Dr. Marko Jukić