Connect with us

Vijesti

“Scholz i Vučić blizu su po slabosti prema Putinovoj Rusiji” – kaže V. Starešina

Published

on

Teško je pronaći dvojicu europskih političkih lidera koji se na prvi pogled razlikuju više nego što se razlikuju njemački kancelar i srbijanski predsjednik, Olaf Scholz i Aleksandar Vučić. Olaf je jedva primjetni, samozatajni šef velike nacije, Aca je živopisni, razmetljivi vođa male nacije. Olaf je uvijek ozbiljan, Aca je permanentna predstava.

Povijesno kažnjeni Olaf dobro pazi da ga netko ne bi osumnjičio kao sudionika u izgradnji velikoga ‘njemačkog svijeta‘, povijesno nekažnjeni Aca hvali se sudjelovanjem u izgradnji maloga ‘srpskog sveta‘. Olaf vodi (i dalje) najsnažniju državu Europske unije, Aca vodi državu u propadanju na (geo)političkom rubu Europe. No njemački kancelar i srbijanski predsjednik imaju i jednu veliku sličnost: slabost prema Putinovoj Rusiji. Neki bi to nazvali i (državnim) dugom koji obvezuje.

Ta zajednička slabost ili dug osobito su na vidjelo izišli ovih dana kad je na djelu učvršćivanje zapadnog partnerstva nasuprot Rusiji, kao priprema za novi krug rusko-ukrajinskog rata. Konteksti i razine na kojima su iskazali tu svoju slabost su, dakako, različiti.

Scholz još čuva Putinovu stranu

Na prošlotjednom zasjedanju pedesetak prozapadnih saveznika u američkoj zrakoplovnoj bazi u njemačkom Ramsteinu, na kojem je trebalo dogovoriti daljnju vojnu pomoć Ukrajini, Scholzova je vlada praktički blokirala isporuku njemačkih borbenih tenkova Leopard 2 Ukrajini, usprkos zahtjevima vodećih zapadnih parnera SAD-a, UK, Poljske i drugih.

Glavni zagovornik blokade bio je kancelar Scholz, koji je permanentno rezerviran prema vojnoj pomoći Ukrajini. No ovog puta kancelar se našao na meti žestokih kritika, ne samo iz oporbenog CDU-a, već i unutar svoje vlade pa i dijela vlastite stranke, njemačkog SPD-a. Među najoštriima je očekivano bila zastupnica koalicijskih partnera, liberalka Marie-Agnes Strack Zimmerman, koja je ujedno predsjeda i parlamentarnim odborom za obranu. „Povijest nas promatra i Njemačka je, nažalost, upravo poražena“ poručila je Strack Zimmerman svome kancelaru i koalicijskom partneru, ističući da bi u najmanju ruku „bilo bi pošteno dati zeleno svjetlo našim prtnerima“, čitaj Poljskoj, koja želi poslati svoje Leoparde Ukrajini.

Naime, svaka država za izvoz tenkova Leopard 2 mora ishoditi njemačko odobrenje. „ Zelena“ ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, posve netipično za „zelene“ stranke, također zagovara veću njemačku vojnu pomoć Ukrajini, ili da barem dopuste Poljskoj poslati svoje Leoparde u Ukrajinu.

Zastupnik Scholzova SPD-a Rolf Mutzenich priziva „nužnost unisonog djelovanja s SAD-om.“ Scholzova teza da bi pomoć u naoružanju Ukrajine mogla izazvati Moskvu na daljnju eskalaciju konflikta, naišla je na takvu kritiku unutar njemačkog političkog establišmenta da je postalo upitno kako će Scholzova toliko podijeljena vlada dalje funkcionirati. A onda je dva dana kasnije, Scholz dao i više nego što su tražili: i zeleno svjetlo partnerima i njemačke Leoparde! Ali Scholz je pokazao Putinu da to čini nevoljko, da još čuva njegovu stranu.

Istodobno, u sklopu istog procesa jačanja (pro)zapadnog saveza, Njemačka kao dio nove kontaktne skupine za Zapadni Balkan (bez Rusije), a pod vodstvom američkog diplomata Gabriela Escobara, ultimativno traži od srpskog predsjednika Vučića da se svrsta zapadno i počne primjenjivati zajedničke EU sankcije protiv Rusije. I da učini korak naprijed u pregovorima s Kosovom.

Baš kao Scholzova Njemačka, tako i Vučićeva Srbija ima svoje dugove prema Putinu i slabosti ili strahove koji iz njih proizlaze. Predstava u Beogradu na prvi je pogled vrlo različita od njemačke, Vučić je navikao sve uloge igrati sam. Pa tako i ovih dana, suočen s ozbiljnom prijetnjom zapadnih sankcija ne odrekne li se Putina, Vučić sam sebe i napada i brani, javno stenje pod zapadnim (američkim) pritiskom, nudi ostavke pa opet nalazi sebe kao najbolje rješenje. Kad govori: „Niko ne želi ni da me sluša, ne mene, nikoga od nas. Njihova velika agenda je poraz Rusije i sve što se nađe na putu bit će počišćeno“, on zapravo poručuje Putinu da ga se nije odrekao dobrovoljno. Niti trajno.

Umnogome tako različiti, Scholz i Vučić tek su najistaknutiji primjeri neugodne pozicije ruskih dužnika uoči novog propitivanja lojalnosti unutar NATO-a. Sličnoj je svrsi, kao melem za uši Kremlja, služio i nedavni susret hrvatskog predsjednika Milanovića s mađarskim premijerom Orbanom, uz izrazito antizapadne i antiameričke poruke. I oni će vjerojatno u trenutku izbora Scholzovim putem. No time sklonosti i dugovi Kremlju neće biti izbrisani.

Višnja Starešina / Lider media

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved