Connect with us

Vijesti

START Hoda za život: Rođeni daju svoj glas za život nerođenih

Published

on

Pjesma, smijeh i radost u miroljubivom Hodu za život i obitelj proći će u svibnju, lipnju i rujnu središtima 15 hrvatskih gradova – piše Marino Herceg u Glasu Koncila.

Ususret prvomu ovogodišnjemu Hodu, čiji je domaćin Osijek u subotu 11. svibnja, razgovarali smo s nekoliko lokalnih kooordinatora da bismo ispitali u kakvu ozračju dočekuje Hrvatska »festivale života«. Geslo koje će u proljetnim danima u zagovoru života ujediniti sjever i jug Lijepe Naše je »Glas rođenih za život nerođenih«.

»Osjećamo da raste javna potpora Hodu za život«

Naširoko bi se moglo pisati o plodovima koji su se dogodili tijekom proteklih osam godina otkako se u Zagrebu dogodio prvi hrvatski Hod za život. Svakako se iz toga popisa ne bi mogla izostaviti ni promjena javne svijesti, u kojoj nerođeni više nisu samo »nakupine stanica«, nego i živa ljudska bića, koja imaju svoje jedinstvene otiske prstiju, čija srca počinju kucati već 18. dana od začeća… Na to je u razgovoru za Glas Koncila pozornost skrenuo Luka Blagojević, koordinator osječkoga Hoda. »I u našoj se sredini definitivno danas o pobačaju govori drugačije nego u odnosu na ranija razdoblja. Pobačaj je postao tema o kojoj se govori. Uspjeli smo s Hodom za život osnažiti u javnoj svijesti činjenicu da život započinje u trenutku začeća, što su nam prije nekoliko godina potvrdili i svi medicinski fakulteti u Hrvatskoj. Iz toga proizlazi i druga misao koju nastojimo osnažiti u javnosti, a to je da je pravo na život temeljno pravo svakoga čovjeka, uključujući i onoga nerođenoga«, pojasnio je Blagojević.

Hod za život u Osijeku se druge svibanjske subote događa peti put, podsjetio je Blagojević te napomenuo kako u najvećem gradu na istoku Hrvatske raste broj onih koji se uključuju u Hod, bilo kao volonteri koji sudjeluju u organizaciji i pripremama, bilo kao sami sudionici miroljubive povorke za život koja prolazi središtem grada. Hod za život pomoć i potporu redovito nalazi i među osječkim župama, u gradu i u susjednim mjestima, napominje sugovornik. »Osjećamo da raste javna potpora Hodu za život. Vidljivo je to ne samo u Osijeku, nego i u drugim hrvatskim gradovima. Primjerice, iz godine u godinu svjedočimo uključivanju novih gradova u Hod«, dodao je Blagojević.

Histerično ignoriranje činjenica

U kratkoj izjavi za Glas Koncila dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge »U ime obitelji«, koja organizira Hod za život, upozorila je da se strašna istina o pobačaju sve glasnije čuje i da neki zbog toga odlučuju »histerično ignorirati znanost i činjenice«.

»Žele pobačaj staviti u Ustav. Pokušavaju u EU-u pravo na usmrćivanje vlastitoga djeteta proglasiti ‘temeljnim ljudskim pravom’. I stalnim vikanjem svojih parola nastoje spriječiti da se čuje istina, da se čuje glas nerođene djece i plač žena koje su žrtve laži da im pobačaj ‘pomaže’. Nikad nikomu ne pomaže prekinuti život svojega sina ili kćeri«, upozorila je dr. Markić i potaknula: »Živimo u demokraciji. Ako šutimo, ispada da se slažemo sa zakonima koji omogućuju prekid života nerođenoga djeteta i koji nedovoljno pomažu majci, ocu i obiteljima s djecom. Uostalom, ne tako davno vladali su i oni koji su tvrdili da čovjek crne boje kože nije čovjek i da je u redu tretirati ga kao roba. Oni su bili glasni, imali su utjecaj i moć. A danas ih se njihovi potomci srame.«

Za konkretni zakonski okvir koji će zaštititi nerođene

Drugi put Hod za život ulicama Zvonimirova kraljevskoga grada Knina prolazi u subotu 1. lipnja. Takvo je okupljanje, pojasnio je kooordinator kninskoga Hoda Domagoj Jurković, važno i u kontekstu demografske katastrofe s kojom je suočen Knin, grad koji danas zajedno sa svojom okolicom ima oko 11 tisuća stanovnika, što je više nego upola manje od nekadašnjih 25 tisuća ljudi. No ozračje u kojem se u gradu dočekuje Hod za život pozitivno je u svakom pogledu, napomenuo je Jurković. »I kod nas su se znali pojavljivati komentari o tome kako je Hod za život ‘politiziran’, no dijelom je to i zato što svaka nova stvar izaziva i neku početnu sumnju.

Ali za većinu stanovnika Knina Hod za život je gibanje koje unosi nešto pozitivno, koje je veselo i dobro«, pojašnjava Jurković te dodaje: »U prošlogodišnjem je Hodu sudjelovalo 700-tinjak ljudi. Za mene su osobno u čitavoj dosadašnjoj pripremi Hoda kao veliko iznenađenje došli naši mladi. Mnoge od njih ranije nisam poznavao, a doista su se dokazali kao vrijedni i marljivi, osobito u svom angažmanu na društvenim mrežama, u poticanju drugih da se uključe u naš Hod.« Kao član nacionalne koordinacije Hoda za život podsjetio je i na važnost donošenja konkretnoga zakonskoga okvira koji će nerođene napokon zaštititi od arbitrarnih tumačenja znanstvenih činjenica i raznih ideoloških konstrukcija.

Prvi put u Sinju

Tjedan dana nakon Knina Dalmatinsku će zagoru razveseliti i Hod za život u Sinju. Kada smo se telefonski javili Martinu Vrliću, jednomu od članova uže organizacijske skupine, sve je više-manje bilo osmišljeno za subotu 8. lipnja. U Sinju se Hod za život događa prvi put. Dobar dio inicijative da Hod zaživi i u Sinju, napominje Vrlić, došao je iz redova obiteljske zajednica koja se okuplja pod okriljem sinjske franjevačke župe. Već od prvih najava ozračje prema Hodu, pojašnjava sugovornik, u Sinju je afirmativno.

»Budući da je ovo naš prvi Hod, trenutačno se ne želimo opterećivati brojkama. Potporu u našem gradu zasigurno osjećamo, počev od naših franjevaca pa do drugih sugrađana. Najvažnije je što će se pitanje borbe za život od začeća do prirodne smrti kroz Hod na nov i snažniji način aktualizirati i u Sinju«, dodao je Vrlić. I sinjski će Hod, pojasnio je sugovornik, uz radost i pjesmu donijeti i konkretna životna svjedočanstva. U fokusu će biti obitelji s više djece.

»Pokret« koji donosi dobro

Hod za život ove se godine također prvi put događa u Opuzenu, gradu u dolini rijeke Neretve, koji je domaćin »festivala života« u subotu 8. lipnja. U Opuzenu će se u Hod uključiti i stanovnici Metkovića i Ploča. Ana Postrimovski, koordinatorica iz Opuzena, pojašnjava: »Ljudi se u našem kraju uključuju u Hod za život jer u njemu prepoznaju ‘pokret’ koji donosi dobro. To je gibanje koje u našu sredinu unosi pozitivno ozračje, nešto što ljudi prepoznaju kao ono što je istinski progresivno, kao ono što izgrađuje. Naposljetku, i Bog je graditelj«, napominje Ana Postrimovski i dodaje: »Hod za život je događaj koji nadilazi pojedine svjetonazore. On je simbol izvorne ljudske potrebe da se život čuva i brani. Koliko je samo filmova snimljeno o toj temi, primjerice o preživljavanju teških ratnih događanja, velikih katastrofa, koncenracijskih logora. Pa i mi kao gledatelji svih tih filmova zasigurno smo se uvijek poistovjetili sa životom, htjeli smo da svi prežive… Borba za život jednostavno je upisana u ‘genetski kod’ svakoga čovjeka.« Koordinatorica Postrimovski majka je šestero djece, od kojih je jedno rođeno s teškoćama u razvoju, a zadnjih nekoliko godina svoje stajalište prema zaštiti života svjedoči i angažmanom u opuzenskoj udruzi za djecu s teškoćama u razvoju »Sunce moje malo«.

Hod za život u Hrvatskoj

OSIJEK – subota 11. svibnja
VINKOVCI – subota 18. svibnja
ZAGREB – subota 18. svibnja

KNIN – subota 1. lipnja
ZADAR – subota 1. lipnja
OPUZEN (ujedno i za PLOČE i METKOVIĆ) – subota 8. lipnja

SINJ – subota 8. lipnja
VARAŽDIN – subota 8. lipnja
SISAK – subota 15. lipnja

SPLIT – nedjelja 16. lipnja
IMOTSKI – srijeda 22. lipnja
SLAVONSKI BROD – subota 7. rujna
RIJEKA – subota 7. rujna

Marino Erceg
Glas Koncila

Vijesti

Pokrenuta nova trojezična inačica povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini”

Published

on

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini

Predstavljena je nova, redizajnirana verzija povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini“, sada dostupna na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal pruža dubinski uvid u komunističke zločine, kršenja ljudskih prava i ideološke temelje totalitarnih režima, s ciljem edukacije globalne publike. Portal je opremljen novim vizualnim identitetom, redizajniranim logom i moderaniziranim korisničkim sučeljem, što omogućava jednostavno pretraživanje i brz pristup obrazovnim materijalima.

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini.

Osim temeljnih informacija, portal nudi detaljne povijesne analize, svjedočanstva, arhivske dokumente i slučajeve, sve s ciljem rasvjetljavanja stvarnosti komunističkog režima.

Sadržaj će se kontinuirano nadopunjavati novim video materijalima, člancima, fotografijama i resursima, s posebnim naglaskom na članke na engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal ne samo da služi kao obrazovni alat za povjesničare, studente i edukatore, već i kao ključni izvor informacija za razumijevanje važnosti očuvanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Također, predstavlja središte Hrvatske međunarodne mreže za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje, osnovane u travnju 2024. godine.

Portal je dostupan putem ovdje.

Continue Reading

Vijesti

Boksač Imane Khelif izaziva Trumpa da ga spriječi u borbi protiv žena na Olimpijskim igrama 2028. u Los Angelesu

Published

on

Alžirski boksač Imane Khelif upozorio je da se planira boriti protiv žena tijekom Olimpijskih igara 2028. u Los Angelesu i inzistira da neće dopustiti da ga predsjednik Donald Trump “zastraši”.

U poruci Trumpu, Khelif je rekao da me se Trumpova izvršna uredba o zabrani sportaša u ženskom sportu “ne tiče”.

Trumpova “odluka u vezi s transrodnom politikom u Americi… me ne zastrašuje”, upozorio je.

Khelif tvrdi da se Trumpova naredba ne odnosi na njega jer “nisam transrodna osoba”.

Boksač tvrdi da je žensko, iako DNK testovi dokazuju da je muško.

Khelif je postao kontroverzna osoba nakon što je nasilno pretukao žene u boksu na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.

Bilo mu je dopušteno da se natječe protiv žena na temelju njegovog “rodnog identiteta”, unatoč tome što je više grupa zaključilo da je muškarac.

Međunarodna boksačka asocijacija i Svjetska boksačka organizacija odredile su da je Khelif muškarac.

Tim endokrinologa također je navodno otkrio Khelifovu MRI zdjelice koja je pokazala “odsutnost maternice” i prisutnost “gonada u ingvinalnim kanalima”, što znači testisa u abdomenu.

Tijekom nedavnog intervjua, Khelif je nastavio negirati ove navode.

I dalje tvrdi da je žena, a ne transrodna osoba.

U intervjuu se nadovezao na svoju višemjesečnu kampanju optuživanja javnih osoba za govor mržnje.

“Osvojio sam zlatnu medalju, što je bio najbolji odgovor nakon svih maltretiranja kojima sam bio izložen”, rekao je Khelif.

“Moj odgovor tijekom Olimpijskih igara u Parizu uvijek je bio u ringu.

“A odgovoriti osvajanjem zlatne medalje bilo je još bolje.”

“Vidim sebe kao djevojčicu, baš kao i svaku drugu djevojku”, kasnije je dodao boksač.

“Rođena sam kao djevojčica, odgajana kao djevojčica i cijeli život sam živjela kao djevojčica.”

Khelif je za britansku mrežu ITV rekao da je njegova “pobjeda” u ženskoj boksačkoj kategoriji najvažniji trijumf na prošlim Olimpijskim igrama.

Tvrdio je da to nije imalo samo “etičke” i “atletske” implikacije, nego je njegova “pobjeda” također bila značajna za ideju “sportskog ponašanja”.

Alžirac je priznao da je bio šokiran kada su “šefovi država, poznate ličnosti i bivši sportaši” govorili o iskušenju.

Pitanja o njegovom spolu dovela su do toga da je boksač podnio kaznene prijave zbog govora mržnje u Francuskoj, uključujući tvrdnje o “otežanom kibernetičkom uznemiravanju”.

Autoricu J.K. Rowling, Elona Muska i predsjednika Trumpa sportaš je optužio da šire “mržnju” izražavajući zabrinutost zbog muškaraca koji se bore protiv žena.

Ipak, Khelif je rekao da kritičari govore “bez ikakvih pouzdanih ili dokumentiranih informacija”.

I dalje inzistira na tome da svi dokazi koji pokazuju da je muško nisu “pouzdani”.

“IBA nije priznata od strane Međunarodnog olimpijskog odbora, što znači da ovoj federaciji nedostaje kredibilitet i da joj se ne vjeruje na Olimpijskim igrama”, tvrdi Khelif.

“U ovom trenutku mogu reći da je IBA stvar prošlosti.”

25-godišnjak(inja) je inzistira(la) na tome da izvršna uredba predsjednika Trumpa usmjerena na sprječavanje muškaraca da se natječu u ženskim sportovima neće biti problem na Olimpijskim igrama u Los Angelesu.

Igre u LA-u održat će se tijekom Trumpova mandata.

Iskreno, Khelif je rekao da “nije transrodan”.

“Dat ću vam izravan odgovor: američki predsjednik donio je odluku vezanu uz politiku prema transrodnim osobama u Americi”, rekao je Khelif.

“Nisam transrodna.

“Ovo me se ne tiče i ne zastrašuje me.

“To je moj odgovor.”

“Kao što mi kažemo u Alžiru, oni koji nemaju što skrivati ​​ne trebaju se bojati”, dodao je Khelif.

Kontroverzni zlatni olimpijac namjerava nastupiti na Igrama u Los Angelesu.

Izvješća sugeriraju da će od MOO-a biti zatraženo da zabrani sportaše koji tvrde da su transrodni.

Međutim, Khelifova tvrdnja da on “nije transrodan” mogla bi dovesti do vrlo javnog zastoja koji vodi do igara 2028.

MOO obično prepušta testiranje sportaša i pravila upravljačkim tijelima koja se odnose na svaki sport.

Međutim, nakon što je IBA odbačena od Olimpijskih igara prije Igara 2020., MOO je odlučio samostalno upravljati boksom, što nije uključivalo testiranje spola.

Olimpijske igre koriste samo “rodni identitet” sportaša za određivanje njihove kategorije i ne zahtijevaju dodatne dokaze.

“Naravno, branim sa svime što imam, ovu zlatnu medalju”, zaključio je Khelif.

“Nastavljam svoj san, moje sve.”

Continue Reading

Vijesti

JOŠ NISMO RAŠČISTILI NI SA DRUGIM …a “Franjo” bi sazivao III Vatikanski…

Published

on

Hospitalizirani Franjo najavljuje sazivanje III “Trećeg vatikanskog sabora” kao na novom “crkvenom saboru” sazvanom kao dio “sinodalnog procesa”: Papa odobrio sazivanje postsinodalne Crkvene skupštine 2028, saznaje Rorate Caeli.

Papa Franjo službeno započinje novu fazu u sinodalnom hodu Crkve odobravanjem procesa pratnje koji će kulminirati Crkvenom skupštinom 2028. [Vatican News]

Čekaj, Franjo? Ili “Franjo”?

Radi li to kao “Bidenova” administracija u kojoj je očito toliko stvari odlučeno, a da sam Biden toga nije bio svjestan?

Zato što je pravi Franjo u ozbiljnom trenutku hospitalizacije od 14. veljače, i čini se da nije u poziciji sazvati veliku svjetsku crkvenu skupštinu koja bi se okupila tri godine kasnije.

Vrati li se iz bolnice Gemelli u Vatikan, prvo bi trebao provjeriti je li on zapravo uopće glavni i odgovorni…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved