Connect with us

Vijesti

ŠTO SE DOGAĐA NA BLISKOM ISTOKU? Iznenadno zatopljavanje SAD-a prema Iranu? Izrael šuti…

Published

on

U potezu koji je izazvao kontroverze u domaćoj politici, vlada Sjedinjenih Država odobrila je oslobađanje pet zatvorenika koje drži Iran u zamjenu za oslobađanje pet iranskih zatvorenika i milijarde u prethodno zamrznutoj imovini.

Međutim, nakon sporazuma između Teherana i Washingtona, čini se da je glavni fokus Bijele kuće na osiguravanju sporazuma između Saudijske Arabije i Izraela, a ne na obnovi iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015., službeno poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).

Kako otkrivaju anonimni diplomatski izvori portala The Cradle, uz ostale informacije objavljene u američkim medijima, čini se da je razmjena zarobljenika između SAD-a i Irana bila puno više nego što se čini na prvi pogled. Prema tim anonimnim izvorima, neformalni dogovor uključivao je zamrzavanje iranskog obogaćivanja urana na 60% i dopuštanje Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) da postavi kamere na nekoliko nuklearnih lokacija dalje prenosi The Cradle.

S druge strane, američki ustupci uključivali su ignoriranje iranske prodaje nafte – zapravo suzdržavanje od primjene sankcija – i dopuštanje oslobađanja svih iranskih sredstava, procijenjenih na oko 20 milijardi dolara. To je daleko više od 6 milijardi dolara o kojima se naširoko pisalo u međunarodnim medijima.

Ono što ovaj sporazum čini toliko intrigantnim je to što je bio neformalan, nije uključivao nikakve poznate potpisane dokumente i pregovarao se nekoliko mjeseci pod pokroviteljstvom Katara i Omana kao posrednika. Iz informacija koje su procurile, pozivajući se na neimenovane izvore, možemo zaključiti – bez obzira jesu li tvrdnje točne ili lažne – da je razmjena zarobljenika bila više od obične razmjene zarobljenika i 6 milijardi dolara zamrznutih sredstava.

Prema izvješću koje je u svibnju objavio Axios, u Omanu su vođeni tajni neizravni pregovori između SAD-a i Irana, u koje je, prema tri izvora bliska portalu, sudjelovao glavni iranski pregovarač o nuklearnom pitanju Ali Bagheri Khan. Kasnije, u lipnju, New York Times je objavio izvješće u kojem se tvrdi da su u tijeku tajni pregovori o sklapanju neformalnog sporazuma koji bi zamijenio potrebu obnove nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

Za početak, ako pretpostavimo da je službena američka verzija dogovora točna, iako su je iranski dužnosnici demantirali, onda bi najjasniji cilj iz perspektive Washingtona bio izazvati otopljavanje američkih odnosa s Islamskom Republikom. Kao što su razni analitičari sugerirali, to bi također moglo signalizirati nadu za obnovu nuklearnog sporazuma koji se raspao nakon što ga je administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa jednostrano povukla 2018. Nade da bi administracija predsjednika Joea Bidena mogla oživjeti dogovor uglavnom su izblijedjele nakon što je Biden u studenom 2022. izjavio da je dogovor službeno “mrtav”.

Međutim, s obzirom na informacije koje imamo na raspolaganju, najvjerojatnije je da ovo predstavlja masovnu deeskalaciju nakon zapljene brodova i povećanja prisutnosti američkih trupa u Perzijskom zaljevu u kolovozu. Čemu sada pomirenje? Hoće li obnoviti pregovore o nuklearnom sporazumu? Ovo se čini vrlo malo vjerojatnim. Umjesto toga, sporazum o razmjeni zarobljenika dolazi istodobno s tekućim razvojem događaja u nastojanjima da se postigne sporazum o normalizaciji između Saudijske Arabije i Izraela uz posredovanje SAD-a, i donekle je zasjenjen njime.

Obje nacije, koje su moćni američki partneri na Bliskom istoku, nikada nisu imale službene diplomatske odnose jedna s drugom. Saudijska Arabija ne priznaje Izrael kao suverenu državu i s njim je u sukobu oko odnosa prema Arapima na području Palestine, koju Rijad navodno želi vidjeti kao neovisnu naciju.

Pregovori o normalizaciji diplomatskih odnosa traju već mjesecima, a SAD je uvelike uključen kao posrednik, jer bi postizanje takvog sporazuma pomoglo jačanju njihove pozicije u regiji. Što se tiče Irana, dok ga Izrael smatra egzistencijalnim neprijateljem, Saudijska Arabija je imala kompliciran odnos s njim i ponovno je uspostavila diplomatske odnose ranije ove godine u dogovoru uz posredovanje Kine.

Kad se Biden sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u New Yorku na marginama 78. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA), javno su razgovarali o velikim nadama u normalizaciju odnosa između Saudijske Arabije i Izraela. Uslijedila su dva intervjua na Fox Newsu, jedan sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom i drugi s izraelskim premijerom, u kojima su obojica rekli da je dogovor iz dana u dan bliži. U govoru Benjamina Netanyahua u Generalnoj skupštini UN-a govorio je o Iranu, ali nije spominjala nedavnu američko-iransku razmjenu zarobljenika.

Zapravo, Izrael je šutio o neformalnom sporazumu. To je posebno zanimljivo, s obzirom na to da Tel Aviv redovito napada izglede za bilo kakav dogovor s Iranom, a kamoli onaj koji omogućuje vraćanje desetaka milijardi dolara sredstava u Teheran. Netanyahu je u lipnju telefonski razgovarao s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, tijekom kojeg je govorio o Iranu i izjavio da se protivi i da ga neće obvezivati ​​bilo kakav sporazum postignut između Washingtona i Teherana.

Dana 5. rujna Antony Blinken ponovno je razgovarao s izraelskim premijerom, navodno razgovarajući o Iranu kao glavnoj temi razgovora. Iako je nemoguće razumjeti točne detalje poziva, mora postojati dobra vjerojatnost da se spominje sporazum o razmjeni zatvorenika, budući da su izvješća o pregovorima između Irana i SAD-a javno procurila u tisak. Uz toliko izraelske usredotočenosti na Iran, nema smisla da Tel Aviv šuti o razmjeni zarobljenika, posebno s obzirom na oslobađanje prethodno zamrznute iranske imovine.

Čak ni republikanski političari u američkom Kongresu nisu šutjeli o odmrzavanju teheranskih milijardi. Ako bi Bidenova administracija prihvatila obnavljanje nuklearnog sporazuma iz 2015., jedna od glavnih prepreka bila bi usvajanje sporazuma u Kongresu, uključujući Zastupnički dom predvođen republikancima koji je duboko neprijateljski nastrojen. Zapravo, svaki pokušaj da se postigne dogovor, u ovom trenutku, mogao bi se obiti o glavu Bidenovoj Bijeloj kući, što je još važnije sada kada idemo prema predsjedničkim izborima 2024. godine.

Stoga, sklapanjem neformalnog sporazuma s Teheranom, SAD deeskalira i rješava neke od svojih zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim programom. Međutim, što je još važnije, američka bi vlada mogla pokušati stvoriti plodno okruženje za izraelsko-saudijski sporazum o normalizaciji, kako umirivanjem Irana da deeskalira regionalne napetosti, tako i, moguće, upotrebom ustupaka kako bi ublažio otpor Teherana protiv normalizacije. Hoće li ova strategija uspjeti ili ne, ostaje za vidjeti. Ipak, jasno je da je ključni vanjskopolitički cilj Joea Bidena postizanje sporazuma o normalizaciji, zbog čega ima smisla da se najmoćnija nacija koja mu se suprotstavlja – Iran – treba pozabaviti i shvatiti ozbiljno.

Izvor: Robert Inlakesh/The Cradle

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved